Ministri odbrane zemalja članica NATO rekli su danas da su spremni da odobre planove o kupovini više oružja i vojne opreme da bi bolje branili Evropu, Arktik i Sjeverni Atlantik, kao dio amerićkog zalaganja da se poveća potrošnja za odbranu.
Američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio je pred početak ministarskog sastanka Alijanse u njenom sjedištu u Briselu da zemlje NATO ne mogu da budu "zavisne" od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Naša poruka ostaje jasna. Radi se o odvraćanju i miru putem sile, ali ne o zavisnosti. Ne može se raditi o zavisnosti od Amerike u svijetu gdje su izazovi brojni", reekao je Hegset.
Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je pred početak skupa da će se izložiti ciljevi vojne sposobnosti za 32 zemlje Alijanse oko nabavke prioritetne opreme kao i protivvazduhoplovnih sistema odbrane, artiljerije, municije, dronova, logistike i vazdušnog transporta.
"Danas odlučujemo o ciljevima vojne sposobnosti. Odatle ćemo procijeniti koje su nam praznine, ne samo da bi mogli da se branimo danas već takođe za tri, pet, sedam godina", rekao je Rute i dodao da sve te investicije moraju da budu finansirane.
Sastanak ministara odbrane Alijanse odvija se pred samit NATO koji se održava 24. i 25. juna u Hagu kada će se američki predsjednik Donald Tramp i njegove NATO kolege sastati da se dogovore o novim ciljevima za vojnu potrošnju.
Hegset je rekao i da je potrebno više od zastava da bi bio savez.
"Morate biti više od konferencija. Potrebno jeda držite borbeno spremne kapacitete", rekao je on.
Ciljeve određuje NATO na osnovu dokumenta dogovorenog 2023. godine kada su uvedene najveće promjene u planiranju organizacije od Hladnog rata, da bi branila svoju teritoriju od napada Rusije ili drugog velikog protivnika.
Po tim planovima NATO će ciljati da ima 300.000 vojnika spremnih da se kreću na njegovom istočnom krilu u roku od 30 dana, mada stručnjaci ukazuju da bi saveznicima bilo teško da osiguraju taj broj.
Zemljama članicama dodijeljene su uloge za odbranu NATO teritorije u tri glavne zone - visoki sjever i Arktička oblast, zona sjeverno od Alpa i još jedna u južnoj Evropi.
Hegset je u saopštenju ove nedjelje podsjetio evropske zemlje i Kanadu da američki predsjednik Donald Tramp očekuje da će se one obavezati da izdvoje pet odsto svog BDP za odbranu.
"SAD očekuju da svaki saveznik predstavi konkretne planove, budžete, rokove i rezultate da bi se postigao cilj od pet odsto", ponovio je juče američki ambasador pri NATO Metju Vitaker.
Zabrinuti zbog mogućeg američkog povlačenja sa svog kontinenta i naspram ruske prijetnje, Evropljani su rekli da su spremni da povećaju svoju potrošnju za vojsku. Ali svi ne izražavaju istu spremnost kao na primjer južne zemlje kao Španija koje ne osjećaju rusku prijetnju tako blisko.
Zemlje NATO su 2024. odlučile da podignu svoju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a do 2024. godine, ali više njih među kojima su Španija i Italija nisu to postigle, mada su se obavezale da će postići ove godine.
Da bi osigurao uspjeh samita NATO u Hagu generalni sekretar Mark Rute predložio je globalnu cifru od pet odsto BDP za odbranu. On predlaže da se u strogom smislu vojni izdaci podignu na 3,5 odsto BDP do 2032. godine a istovremeno da se podigne na 1,5 BDP sva potrošnja vezana za bezbednost u širem smislu, kao što je zaštita na granicama, vojna mobilnost ili sajber bezbjednost.
Bonus video:
