Ministri NATO članica postigli su saglasnost o “ambicioznim novim ciljevima vojne sposobnosti”, kazao je juče generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ističući da saveznici “moraju da ulažu u narednim godinama… kako bi naša odbrana i odvraćanje ostali snažni, a milijarda naših građana bezbjedna”.
“Predložiću sveobuhvatan plan ulaganja koji će ukupno iznositi 5% BDP-a za odbrambene investicije - 3,5% BDP-a za osnovnu odbrambenu potrošnju i 1,5% BDP-a godišnje za ulaganja u oblasti bezbjednosti i odbrane, poput infrastrukture i industrije”, kazao je Rute juče na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara odbrane NATO članica u Briselu.
Međutim, on je dodao da je “postignuta saglasnost o onome što nam je potrebno bilo kao ključni prvi korak ka ostvarivanju tih potreba”, dok će odluke o finansiranju uslijediti na samitu u Hagu kasnije ovog mjeseca. Rute je, kako je prenio Rojters, kazao da će “deklaracija sa samita biće fokusirana na izdvajanja za odbranu, proizvodnju u odbrambenoj industriji i podršku Ukrajini, ali saveznici još uvijek vode razgovore i konačna verzija još nije usaglašena”.
Takođe je ponovio posvećenost NATO-a pružanju podrške Ukrajini, ističući da je promjena stava u posljednjih nekoliko godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu, “zapanjujuća”.
Upozorio da Rusija u ratnom režimu “proizvede, kada je riječ o osnovnoj municiji, za tri mjeseca ono što cijeli NATO - ekonomija 25 puta veća - proizvede za godinu dana”. “Ako ne preduzmemo mjere sada, ako to ne uradimo odmah… narednih nekoliko godina bićemo u redu, ali… za tri, četiri ili pet godina mogli bismo biti zaista pod prijetnjom”, kazao je.
Na pitanje novinara da li među članicama očekuje protivljenje obavezivanju na 5% izdvajanja za odbranu. Rute je odgovorio je da postoji “široka podrška” i “skoro potpuni konsenzus”, ali je dodao da je to normalno kod odluka ovog značaja, za koju insistira da je “istorijska”.
“Često koristimo riječ ‘istorijski’, ali mislim da danas zaista imamo pravo da je upotrijebimo - odluka koja je danas donijeta jeste istorijska. Kada pogledate ciljeve na koje smo se dogovorili, riječ je o zaista ogromnom povećanju”, rekao je. Dodao je da želi da samit potvrdi da Alijansa ulaže u “snažnu, razorniju potrošnju” kako bi mogla da “odbrani samu sebe”.
Na pitanje da li bi i Sjedinjene Države trebalo da se obavežu na cilj od 5% izdvajanja za odbranu, Rute je odgovorio: “Ovaj cilj važi za sve saveznike.”
Američki ministar odbrane, Pit Hegset, takođe je kazao da su NATO saveznici “veoma blizu, gotovo u potpunom konsenzusu” kada je riječ o dogovoru da izdvajanje za odbranu značajno podigne na 5% BDP-a u narednoj deceniji. On je nagovijestio da očekuje da će povećani cilj biti usvojen na samitu u Hagu - i potvrdio da će taj okvirni procenat biti podijeljen na dva dijela.
“Ova alijansa će se, za nekoliko nedjelja, obavezati na 5%: 3,5% za direktnu vojnu potrošnju i 1,5% za infrastrukturu i aktivnosti povezane sa odbranom. Ta kombinacija predstavlja istinsku posvećenost”, rekao je Hegset. “Veoma sam ohrabren onim što smo čuli”, rekao je Hegset novinarima. “Zemlje su već značajno iznad 2%, i mislimo da smo veoma blizu - gotovo u konsenzusu - kada je riječ o obavezi od 5% u okviru NATO-a.”
Trenutni cilj NATO-a za vojnu potrošnju, usvojen na samitu u Kardifu 2014. godine, iznosi 2% BDP-a, ali je predsjednik SAD Donald Tramp više puta tvrdio da evropski saveznici i Kanada ne izdvajaju dovoljno u poređenju sa SAD.
Prvobitni izvještaji sugerisali su da Rute želi da saveznici dostignu cilj do 2032. godine, iako su početkom ove sedmice britanski izvori nagovijestili da bi datum mogao biti pomjeren na 2035. Ministar odbrane Švedske izjavio je da bi volio da se cilj postigne već do 2030. godine, prenio je “Gardijan”.
Prema podacima NATO-a, trenutno jedino Poljska premašuje cilj od 3,5% izdvajanja za vojsku, sa 4,32%. Vojni budžet SAD, koji je najveći u Alijansi, iznosi 3,4% BDP-a, odnosno 967 milijardi dolara.
Velika Britanija izdvaja 2,33% BDP-a za odbranu, ali je obećala da će taj iznos porasti na 2,5% do 2027. godine i na 3% u nekom trenutku tokom narednog saziva parlamenta. Ranije ove nedjelje, premijer Kir Starmer odbio je da odredi tačan datum kada će Velika Britanija dostići nivo od 3%, dok je predstavljao strateški pregled odbrane.
Rute će u ponedjeljak posjetiti London kako bi se sastao sa Stramerom uoči samita u Hagu, a Dauning strit je saopštio da će premijer i generalni sekretar NATO-a “razgovarati o tome kako da osiguramo da svi saveznici odmah pojačaju svoja izdvajanja za odbranu, kako bi odgovorili na prijetnje sa kojima se trenutno suočavamo”.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da će Berlinu biti potrebno do 60.000 dodatnih vojnika kako bi ispunio nove NATO ciljeve kada je riječ o naoružanju i ljudstvu. “Preuzimamo odgovornost kao najveća evropska ekonomija”, rekao je Pistorijus novinarima uoči sastanka sa NATO kolegama u Briselu.
Novi ciljevi prilagođeni su novim odbrambenim planovima Alijanse - hiljadama stranica tajnih dokumenata izrađenih prvi put od kraja Hladnog rata - koji detaljno opisuju kako bi savezničke snage odgovorile na ruski napad na NATO, ističe Rojters.
Prilikom prevođenja tih planova u konkretne vojne kapacitete, NATO je uočio ozbiljne nedostatke u raznim oblastima - od velikih formacija borbeno spremnih kopnenih trupa, do oružja dugog dometa, dovoljnog broja zaliha municije i sigurnih komunikacionih sistema.
Govoreći o povjerljivoj prirodi tih ciljeva, Rute iznio je samo okvirni pregled praznina koje Savez namjerava da popuni. “Moramo da ulažemo u sisteme protivvazdušne odbrane, moramo da ulažemo u rakete dugog dometa, moramo da ulažemo u pokretne kopnene formacije, komandne i kontrolne sisteme - sve to je neophodno”, rekao je Rute novinarima, dodajući da će za sve to biti potrebna ogromna ulaganja.
Prošle nedjelje, agencija Rojters je objavila da će NATO zatražiti od Njemačke da obezbijedi još sedam brigada kopnene vojske, odnosno oko 40.000 vojnika. Izvori britanske agencije, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da će cilj za ukupan broj brigada koje će saveznici NATO-a ubuduće morati da obezbijede biti između 120 i 130 - što predstavlja povećanje od oko 50% u odnosu na trenutni cilj od približno 80 brigada.
Međutim, regrutovanje desetina hiljada dodatnih vojnika biće veliki izazov za Berlin i vjerovatno će ponovo pokrenuti raspravu o tome da li treba vratiti obavezni vojni rok, koji je suspendovan 2011. godine.
Njemačka, koja trenutno izdvaja 2,12% BDP-a za odbranu, ranije je bila na meti Trampovih kritika zbog navodno nedovoljnih ulaganja. Berlin je sve do ruske invazije na Ukrajinu oklijevao da preuzme lidersku ulogu u evropskoj vojnoj potrošnji - dijelom zbog uloge u Drugom svjetskom ratu.
SAD nominovale Grinkjeviča za novog vrhovnog komandanta NATO-a
Administracija Donalda Trampa objavila je juče nominaciju za narednog najvišeg američkog generala u Evropi i saopštila da će taj vojni oficir SAD preuzeti i tradicionalnu funkciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi (SACEUR). Trampova odluka da za obje funkcije nominuje general-pukovnika Ratnog vazduhoplovstva SAD Aleksusa Grinkjeviča, o čemu je prvi izvijestio Rojters, donijela je olakšanje evropskim saveznicima u NATO-u, pa čak i nekim Trampovim republikanskim kolegama, koji su izražavali zabrinutost zbog mogućeg povlačenja američkog vojnog liderstva iz NATO-a.
Imenovanje Grinkjeviča mora potvrditi američki Senat.
Funkcija SACEUR-a, koja nadgleda sve NATO operacije u Evropi, od njenog osnivanja poslije Drugog svjetskog rata uvijek je bila povjerena američkom generalu. Prvi vrhovni komandant bio je general američke vojske Dvajt D. Ajzenhauer, koji je tu funkciju preuzeo 1951. godine.
Grinkjevič, koji trenutno obavlja dužnost direktora za operacije u Zajedničkom generalštabu američke vojske, trebalo bi da naslijedi generala kopnene vojske Kristofera Kavolija, koji je tu funkciju obavljao od nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, nadgledajući milijarde dolara američke bezbjednosne pomoći Kijevu.
Bonus video:
