Kada su se Izrael i Iran sukobili prošle godine, borbe su bile kratke i ograničene, obično su trajale svega nekoliko sati, a obje strane su tražile načine da se smanje tenzije.
Otkako je Izrael u petak pokrenuo novi talas borbi, dvije zemlje poručuju da će ih nastaviti koliko god bude potrebno, proširujući obim napada i izazivajući znatno veći broj žrtava u obje zemlje. “Njujork tajms” piše da sada čini da će sukob potrajati bar sedam dana, dok i Izrael i Iran ignorišu puteve ka deeskalaciji.
Izrael izgleda motivisan da nastavi dok ne uništi iranski program obogaćivanja uranijuma, bilo silom, bilo kroz obnovljene pregovore. Ipak, Iran ne pokazuje nikakve znake dobrovoljnog prekida obogaćivanja, procesa ključnog za proizvodnju nuklearne bombe, a Izrael nema poznate kapacitete da uništi ključni objekat za obogaćivanje koji se nalazi duboko pod zemljom.
“Do kraja ovoga nas ne dijele dani, već nedjelje”, rekao je Danijel B. Šapiro, koji je do januara bio zadužen za pitanja Bliskog istoka u Pentagonu.
“Izrael će nastaviti sve dok Iran na ovaj ili onaj način ne ostane bez kapaciteta da obogaćuje uranijum”, dodao je Šapiro, sada saradnik Atlantskog savjeta sa sjedištem u Vašingtonu. “Sada je jasno da će izraelska kampanja biti neuspješna ako to ostane neriješeno”.
Iako je Izrael lako pogodio glavno postrojenje za obogaćivanje u Natanzu, u centralnom Iranu, nedostaju mu američke bombe za probijanje bunkera neophodne da uništi manje postrojenje Fordo ukopano duboko u planinu na sjeveru Irana. Izraelski zvaničnici se nadaju da će njihovi napadi na druge ciljeve, uključujući najviše iranske vojne komandante, nuklearne naučnike i energetsku industriju, izazvati dovoljno štete da podstaknu Iran da dobrovoljno obustavi operacije u Fordu.
Za sada, čini se da je Iran daleko od takve kapitulacije, čak i ako Izrael pokazuje sve veću dominaciju u iranskom vazdušnom prostoru, prema riječima Sanam Vakil, šefice programa za Bliski istok u londonskom institutu Čatam haus. Iako Izrael teži da izazove pad režima, iranska vlada i dalje u potpunosti kontroliše državu i i dalje ima značajne zalihe balističkih raketa, mada je Izrael ograničio njihovu upotrebu.
“Ne vidim nikakvu kapitulaciju iz Teherana trenutno - nema bijelih zastava”, rekla je Vakil.
“Teško je zamisliti da se Iran odriče prava na obogaćivanje sve dok je program operativan i država funkcioniše”, dodala je.
“Njihov cilj je da prežive, nanesu štetu i pokažu otpornost”.
“Tajms” ističe da mnogo toga zavisi od reakcije predsjednika SAD Donalda Trampa. Za razliku od Izraela, Sjedinjene Države posjeduju municiju i avione potrebne da unište Fordo. Analitičari poput Šapira smatraju da bi Tramp mogao razmotriti takvu opciju ako Iran odluči da ubrza pravljenje nuklearne bombe umjesto da pristane na kompromis.
“To će predstavljati prelomni trenutak za Trampa, da li bi SAD trebalo da intervenišu”, rekao je Šapiro.
Iran je juče pozvao Trampa da primora Izrael da obustavi vatru, navodeći to kao jedini način da se okonča vazdušni rat, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio da je njegova zemlja na “putu ka pobjedi”.
“Tajms” ocjenjuje da je Trampu sada možda lakše da se uključi bez ozbiljnih bezbjednosnih posljedica, s obzirom na to da su izraelski napadi već značajno oslabili iranske odbrambene kapacitete.
Drugi, pak, smatraju da će Tramp vjerovatnije izbjeći direktni sukob s Iranom, osim ako iranska vojska ne preusmjeri napade sa Izraela na američke interese i osoblje na Bliskom istoku, čime bi dodatno suzila Trampov manevarski prostor. Od petka, Iran je izbjegavao da pruži takav povod za američko uključivanje, kao i da napada druge američke saveznike u regionu, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate.
Iz Trampovih izjava od petka može se zaključiti da trenutno više voli da izraelske vojne uspjehe iskoristi kao sredstvo pritiska za obnovu pregovora s Teheranom.
Neki analitičari smatraju da će Tramp vjerovatnije izbjeći direktni sukob s Iranom, osim ako iranska vojska ne preusmjeri napade na američke interese i osoblje na Bliskom istoku
Tramp je mjesecima nadgledao pregovore s Iranom, nadajući se da će Teheran pristati da obustavi svoj program obogaćivanja bez potrebe za izraelskom vojnom intervencijom.
Ti pregovori su propali nakon što je Iran odbio da popusti. U izjavama tokom vikenda, Tramp je sugerisao da bi Iran, uzdrman izraelskim napadima, mogao konačno da napravi ustupke koje ranije nije razmatrao. Zbog toga neki analitičari vjeruju da bi Tramp mogao izvršiti pritisak na Izrael da obustavi napade - ako i kada procijeni da je Iran omekšao.
“Ovo će se završiti kada Tramp odluči da je kraj, što će se vjerovatno desiti kada procijeni da je Iran spreman na kompromis”, rekao je Joel Guzanski, stručnjak za Iran u Institutu za nacionalne bezbjednosne studije u Tel Avivu.
Takav zaokret ima istorijski presedan, čak i ako se sada čini malo vjerovatnim, kažu stručnjaci. Iransko rukovodstvo je donijelo slično neočekivanu odluku krajem iransko-iračkog rata 1980-ih, podsjeća Meir Džavedanfar, profesor iranskih studija na Univerzitetu Rajhman u Izraelu. Nakon što je odbacivao brojne predloge za prekid rata, ajatolah Homeini je na kraju pristao na dogovor kada su troškovi rata postali neizdrživi, rekao je Džavedanfar.
“Homeini je napravio zaokret od 180 stepeni”, rekao je. “Upravo to je ono čemu se Izrael sada nada.”
Međutim, istorija takođe pokazuje da za to može biti potrebno vrijeme, piše “Tajms”, podsjećajući da je dogovor koji je okončao rat između Irana i Iraka postignut tek poslije osam godina.
Bonus video:
