Prošle godine jedan izraelski telekomunikacioni izvršni direktor, koji radi u Evropi, primio je poziv od starog prijatelja iz Tel Aviva: da li bi mogao da pomogne u dizajniranju telefona koji izgleda kao jeftini android, ali koji može da prenosi šifrovane podatke koji oponašaju saobraćaj na društvenim mrežama?
Otprilike u isto vrijeme jedan rezervista zaposlen u izraelskom zdravstvenom startapu dobio je poziv iz Jedinice 9900 - male jedinice izraelske vojske koja traži tragove u ogromnim skupovima podataka. Da li bi mogao da doradi algoritam na kojem je radio dok je služio vojsku, tako da namjenski server može da pretražuje satelitske snimke cistijerni za gorivo i razdvaja one koje prevoze benzin od onih sa pogonskim gorivom za rakete?
Nijednom od njih nije rečeno kako su tačno njihovi napori doprinijeli prvom napadu iz vazduha koji je Izrael prošle nedjelje izveo na Iran, koji je tu zemlju zapanjio i dubinom i preciznošću. Više od deset bezbjednosnih šefova i nuklearnih naučnika ubijeno je gotovo istovremeno; čitavi sistemi protivvazdušne odbrane uništeni su prije nego što su uspjeli da ispale ijedan projektil; a veliki broj lokacija sa raketnim lansirnim rampama je identifikovan i uništen.
Kako su izraelske bezbjednosne službe uspješno izvele paralelne operacije koje su objedinile rad vojne obavještajne službe Aman i spoljne obavještajne agencije Mosad i pretvorile ih u tako efikasan napad možda nikada neće u potpunosti postati poznato javnosti. Međutim, prvi nagovještaji počinju da izlaze na vidjelo, neki kroz autorizovana curenja informacija s ciljem da posrame Iran, a drugi od ljudi upoznatih sa operacijama, koji su govorili za “Fajnenšl tajms” pod uslovom da ostanu anonimni.
Oni opisuju višegodišnju operaciju koja se oslanjala na svaki mogući resurs koji izraelska obavještajna služba može da iskoristi - komercijalne satelite, hakovane telefone, duboko infiltrirane agente regrutovane lokalno, tajna skladišta za sastavljanje dronova, pa čak i minijaturne naoružane sisteme ugrađene u obična vozila.
Cilj, prema riječima sagovornika, bio je da se napravi gusta baza ciljeva koji bi bili eliminisani u prvim satima vojne operacije. Jedan od njih je to nazvao izraelskom verzijom “silovitog i onesposobljavajućeg udara”; drugi je rekao da je cilj bio da se prigrli “drskost”.
Jedan bivši izraelski zvaničnik opisao je projekat kao rezultat “miliona dolara i godina truda” uloženih u suočavanje sa onim što Izrael smatra egzistencijalnom prijetnjom. “Kada godinama radiš na tome, ulažući sve što imaš - ljudsku obavještajnu mrežu, otvorene izvore, novac - na kraju dobiješ ovakav ishod”, rekao je.
Izraelski uspjeh protiv Hezbolaha, u sličnoj kampanji prošle godine, a sada i u ranim fazama sukoba punog razmjera s Iranom, u oštrom je kontrastu sa neuspjehom da predvidi ili spriječi napad Hamasa 7. oktobra 2023.
Uoči napada vojna obavještajna služba Aman je identifikovala takozvane “centre gravitacije” na koje treba usmjeriti pažnju, poput čvorišta vatrene moći i nuklearnog programa. Unakrsno su provjerene hiljade obavještajnih izvora, i do marta ove godine, počela je da se puni baza ciljeva.
Način na koji su ovi ciljevi možda praćeni najbolje se ogleda u činjenici da je tehnički tim u vojsci konsultovan prošlog oktobra u vezi s time kako su pratili Hasana Nasralaha, lidera libanske militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran, a kojeg je Izrael ubio u septembru prošle godine. Njihov sofisticirani, gotovo automatizovani sistem uspijevao je da gotovo sa sigurnošću odredi njegovu lokaciju jednom svakih 24 sata.
Napad Izraela na Iran još nije postigao svoj veliki strateški cilj - uništenje nuklearnog i balističkog raketnog programa Islamske Republike - niti cilj slabljenje režima do tačke njegovog urušavanja. Međutim, prvi sati prošlonedjeljnog napada jasno su pokazali koliko je ambiciozna i sveobuhvatna lista ciljeva koju izraelske obavještajne službe neprestano ažuriraju”.
Početni udari kampanje bili su usmjereni na najmanje četiri vrste ciljeva u roku od nekoliko minuta: visoke vojne zvaničnike u lancu komandovanja; protivvazdušne sisteme oko strateških lokacija; djelove dva velika nuklearna postrojenja; i lansirne rampe za rakete na zapadu Irana koje su identifikovane kao neposredne prijetnje za odmazdu. Na taj način, Izrael je mogao da iskoristi faktor iznenađenja.
“Početni, uvodni udar, bio je samo početak kampanje. Nismo završili”, rekla je Miri Ajzin, bivša visoka obavještajna oficirka. “Usmjeriti se istovremeno na 15 različitih ljudi - to nije nimalo lako - a pošto ste eliminisali donosioca odluka, odlažete njihovu reakciju i time kupujete dragocjeno vrijeme.”
Uspjeh Izraela bar donekle je izazvao paniku unutar bezbjednosnog aparata Irana, koji je u prošlosti više puta bio osramoćen djelovanjem Mosada. Sjedište te špijunske agencije, na sjevernoj periferiji Tel Aviva, više puta je bilo meta iranskih balističkih raketa.
Jedan bivši visoki komandant elitne Revolucionarne garde Irana pozvao je ove nedjelje građane da prekontrolišu krovove svojih kuća zbog mogućih mikro dronova, tvrdeći da su iranske opozicione grupe plaćene da ih prokrijumčare u veće gradove. Šef policije Ahmad Reza Radan, pozvao je izraelske špijune da se sami prijave kako bi im bila ukazana “islamska milost”.
Novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, objavila je upozorenja da se mobilni telefoni koriste ne samo za nadzor, već i za atentate. “Najvažnija odluka mora biti ova: svi mobilni telefoni u posjedu komandanata, visokih zvaničnika, nuklearnih naučnika - pa čak i članova njihovih porodica - moraju biti sklonjeni”, izjavio je tvrdokorni poslanik Hamid Rasaei.
Međutim takve mjere u ovom trenutku vjerovatno više ne mogu ništa da promijene, rekli su sagovornici upoznati s izraelskim operacijama unutar Irana. Izvršni direktor iz telekomunikacija odbio je da govori o tome da li je njegov softver na kraju upotrijebljen u Iranu, ali se pohvalio da ga istovremeno koristi na stotine ljudi širom svijeta.
Izrael sada lovi ostatke iranske protivvazdušne odbrane i gotovo u potpunosti dominira u vazdušnom prostoru. Izgubio je izviđački dron “Hermes 900 pogođen koji je pogodila iranska raketa, ali nije poznato da je pretrpio ijedan drugi gubitak vojne opreme. Njegovo ratno vazduhoplovstvo ima potpunu slobodu da gađa bilo koju metu na teritoriji Irana.
U poređenju sa izraelskim, iranske obavještajne operacije unutar Izraela su blijede. Nekoliko izraelskih državljana uhapšeno je i procesuirano zbog prikupljanja informacija za Iran, dok se čini da su iranski hakeri u posljednjih nekoliko godina uspjeli da upadnu u mobilni telefon člana porodice Davida Barnee, šefa Mosada, a Iran je javno preuzeo zasluge za taj upad.
Njegovi kontraobavještajni timovi uhapsili su više osoba i optužili ih da rade za Izrael, a nedavno su i jednu pogubili. Međutim, nije poznato da je ijedan izraelski državljanin uhvaćen, što upućuje na mogućnost široko rasprostranjenog regrutovanja lokalnih saradnika, bilo nesvjesno, ili za novac, ili pak ljudi koji se protive režimu u Teheranu.
Za razliku od toga, Mosad je više puta izveo smjela ubistva iranskih nuklearnih naučnika, uključujući i jedno iz 2020. koje je, kako se vjeruje, izvršeno pomoću daljinski upravljanog mitraljeza montiranog na kamion koji se potom samouništio.
Mosad je takođe uspio da iznese hiljade dokumenata iz iranskog nuklearnog arhiva koje je Benjamin Netanjahu prikazao uživo na televiziji, i ubio je visokog lidera Hamasa u državnoj rezidenciji u Iranu prošle godine, tokom njegove posjete povodom inauguracije predsjednika Masuda Pezeškijana.
Dodatno doprinoseći njegovom oreolu tajnovitosti, Mosad je prvi put u svojoj istoriji objavio snimke za koje tvrdi da prikazuju komandose kako djeluju unutar Irana dok lansiraju borbene dronove i vođene rakete koje su uništavale iransku protivvazdušnu odbranu i projektile.
“Sa obavještajnog stanovišta čitava kampanja je podvig bez presedana, jedno od najimpresivnijih ostvarenja koje smo vidjeli u savremenom ratovanju. Potpuna dominacija i prodor u neprijateljski sistem, u razmjerama kakve ne pamtimo”, rekao je bivši američki vojni zvaničnik.
“Ne mogu da se sjetim sukoba u kojem je jedna strana tako temeljno poznavala planove neprijatelja i kretanje njegovog rukovodstva”.
Izraelski uspjeh protiv Hezbolaha, u sličnoj kampanji prošle godine, a sada i u ranim fazama sukoba punog razmjera s Iranom, u oštrom je kontrastu sa neuspjehom da predvidi ili spriječi napad Hamasa 7. oktobra 2023.
Njegova najnovija postignuća pokazala su šta izraelske obavještajne i vojne jedinice mogu kada su jasno usmjerene i imaju dovoljno resursa, rekla je Miri Ajzin.
Islamski režim Irana je glavni prioritet Netanjahua i čitave bezbjednosne zajednice. Ulažete sve kapacitete svoje bezbjednosne i obavještajne strukture da biste došli do tih informacija, i da biste potom djelovali u skladu s njima.” Ali je dodala: “To me navodi da se zabrinem zbog oholosti koja može da prati ovakav uspjeh”.
Prevod: N.B.
Bonus video:
