Odlukom bez presedana da bombarduje iranska nuklearna postrojenja i time se direktno pridruži izraelskom napadu na regionalnog suparnika, predsjednik SAD Donald Tramp učinio je ono što je godinama obećavao da neće - vojno je intervenisao u velikom stranom ratu, ocjenjuje Rojters.
Ovaj dramatični američki napad, koji je uključio i gađanje najutvrđenijih iranskih nuklearnih objekata duboko pod zemljom, predstavlja najveći spoljnopolitički rizik tokom Trampova dva predsjednička mandata, pun neizvjesnosti i potencijalnih posljedica, navodi agencija.
Tramp je u subotu izjavio da Iran mora da izabere mir ili će uslijediti novi napadi. Međutim, analitičari sada upozoravaju da bi Teheran mogao da uzvrati zatvaranjem Ormuskog moreuza, ključne naftne arterije svijeta, napadima na američke baze i saveznike na Bliskom istoku, pojačanim raketnim napadima na Izrael ili aktiviranjem svojih 'proksi grupa' protiv američkih i izraelskih interesa širom svijeta.
Takvi potezi, ocjenjuje Rojters, mogli bi da dovedu do šireg i dugotrajnijeg sukoba nego što je Tramp zamislio, prizivajući u sjećanje "beskonačne ratove" u Iraku i Avganistanu, koje je ranije nazivao "glupima" i od kojih je obećao da će se Amerika držati podalje.
"Iranci su ozbiljno oslabljeni i degradirani u svojim vojnim kapacitetima", rekao je Aron Dejvid Miler, bivši pregovarač za Bliski istok i za republikansku i za demokratsku administraciju."Ali imaju razne asimetrične načine da uzvrate... Ovo neće brzo završiti", dodao je.
Uoči napada koji je najavio kasno u subotu, Tramp se kolebao između prijetnji vojnom akcijom i apela za nove pregovore kako bi se Iran ubijedio da odustane od svog nuklearnog programa, navodi agencija i dodaje da je, po riječima visokog zvaničnika Bijele kuće, Tramp naredio napad kada je postalo jasno da Teheran nije zainteresovan za nuklearni dogovor.
Prema njegovim riječima, Tramp je dao zeleno svjetlo tek kada mu je rečeno da postoji "velika vjerovatnoća za uspjeh", što je bio zaključak nakon više od nedjelju dana izraelskih udara koji su pripremili teren za potencijalno završni udar SAD.
Tramp je pohvalio "veliki uspjeh" napada, ali neki stručnjaci upozoravaju da, iako je iranski program možda unazađen za nekoliko godina, opasnost ni iz daleka nije nestala, ukazuje Rojters.
Iran poriče da pokušava da razvije nuklearno oružje, tvrdeći da je njegov program isključivo u mirnodopske svrhe.
"Vojna akcija će dugoročno vjerovatno gurnuti Iran ka odluci da mu je nuklearno oružje potrebno za odvraćanje SAD i da Vašington nije zainteresovan za diplomatiju" navela je američka Asocijacija za kontrolu naoružanja (Arms Control Association).
"Napadi neće uništiti nuklearno znanje koje Iran već ima. Oni će program usporiti, ali po cijenu jačanja iranske odlučnosti da ga obnove", dodaje se u saopštenju.
Erik Lob, profesor na Odjeljenju za politiku i međunarodne odnose na Međunarodnom univerzitetu Floride, smatra da Iran može da uzvrati napadom na "meke mete" SAD i Izraela i van regiona.
On, međutim, ne isključuje ni mogućnost da bi se Iran mogao vratiti za pregovarački sto, iako sa još slabije pozicije, ili potražiti diplomatski izlaz iz situacije.
U prvim reakcijama nakon napada, Iran nije pokazao spremnost na ustupke. Iranska Organizacija za atomsku energiju saopštila je da neće dozvoliti da se zaustavi razvoj njihove "nacionalne industrije", dok je komentator državne televizije rekao da su svi američki građani i vojnici u regionu sada legitimne mete.
U ranim jutarnjim satima u nedjelju, iransko Ministarstvo spoljnih poslova izdalo je saopštenje u kojem navodi da Teheran "smatra da ima pravo da se svim silama odupre američkoj vojnoj agresiji".
Karim Sađadpur, analitičar u Karnegi zadužbini za međunarodni mir, napisao je na mreži Iks da je "Tramp rekao da je sada vreme za mir". "Nije jasno, i malo je vjerovatno, da Iranci to vide na isti način. Vjerovatnije je da ovo otvara novo poglavlje u 46 godina dugom sukobu SAD i Irana, nego da ga zatvara", naveo je.
Neki analitičari upozoravaju da bi Tramp, iako je ranije odbacivao ideju o svrgavanju iranskog režima, mogao biti uvučen u takvu misiju ako Teheran izvrši veliki napad ili odluči da razvije nuklearno oružje.
To bi, dodaje se otvorilo dodatne rizike.
"Pazite se uvlačenja u misiju promjene režima i demokratizacije. Kosti mnogih neuspješnih moralnih misija SAD zakopane su u pijesku Bliskog istoka", kaže Lora Blumenfeld analitičarka koje se bavi Bliskim istokom sa Univerziteta Džons Hopkins.
Džonatan Panikof, bivši američki obavještajni zvaničnik za Bliski istok, kaže da bi Iran mogao brzo da reaguje "nesrazmjernim napadima" ako osjeti da mu je opstanak ugrožen, ali i da mora biti svjestan posljedica.
Zatvaranje Ormuskog moreuza, na primjer, moglo bi da izazove dodatne probleme poput skoka cijena nafte i inflaciju u SAD, ali bi pogodilo i Kinu, jednog od rijetkih moćnih saveznika Irana.
Rojters ocjenjuje i da se Tramp suočava s kritikama demokrata u Kongresu zbog napada, ali i sa protivljenjem anti-intervencionističkog dijela svoje republikanske MAGA baze i dodaje da je predsjednik koji nije imao ozbiljnu međunarodnu krizu tokom prvog mandata, sada uvučen u jednu samo šest mjeseci nakon što je počeo drugi.
Čak i ako se nada da američke vojna intervencija može biti ograničenog trajanja i obima, istorija pokazuje da takvi sukobi često donose neželjene posljedice po predsjednike SAD, ocjenjuje agencija.
Trampov slogan "snagom do mira" biće svakako stavljen na probu kao nikada do sada, posebno nakon što je otvorio novi vojni front, ne ispunivši svoja predizborna obećanja da će brzo okončati ratove u Ukrajini i Gazi, zaključuje agencija.
Bonus video:
