Kina ulaže snažne napore da proširi svoj uticaj unutar Ujedinjenih nacija, koristeći prezir Donalda Trampa prema multilateralizmu kako bi agresivnije postavljala svoje zvaničnike i gurala agendu Pekinga, piše “Fajnenšl tajms” (FT) pozivajući se na upućene izvore.
Nakon što su rezovi u američkoj spoljnoj pomoći doveli do onoga što bi mogla biti najradikalnija reorganizacija UN-a u posljednjih nekoliko decenija, Kina je pojačala pokušaje da popuni nastali vakuum, posebno u diplomatskom središtu u Ženevi, kazalo je više zvaničnika i diplomata za britanski list.
Ti napori uključuju povećanje broja kineskog osoblja, izgradnju glasačkih koalicija i, u nekim slučajevima, finansijske doprinose s ciljem da ojača svoju poziciju u gradu koji se naziva “kuhinjom globalne diplomatije”, u kojem se nalazi više od 450 međunarodnih organizacija.
Agencije od posebnog interesa za Kinu uključuju Međunarodnu telekomunikacionu uniju (ITU), koja postavlja globalne standarde u komunikacijama, i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), prema navodima zapadnih zvaničnika.
Kina već dugo nastoji da ojača svoj uticaj u Ženevi i postepeno širi svoje prisustvo u agencijama UN-a gotovo čitavu deceniju, naročito u onima koje se bave razvojem, tehnologijom i tehničkim standardima. Mada Kina učestvuje sa više od 15 odsto u redovnom budžetu UN-a, na drugom mjestu iza SAD, koje učestvuju sa 22 odsto, i dalje je kadrovski nedovoljno zastupljena.
Studija koju su sproveli Šing-hon Lam sa Univerziteta Kalifornije i Kortni J. Fang sa Univerziteta Makvorij pokazala je da je Kina imala skoro 1.600 zaposlenih u UN-u tokom 2022. godine, u poređenju sa više od 5.000 iz SAD, iako gradi nove kadrovske kanale kroz programe praksi.
Zapadni zvaničnici su kazali da su primijetili novi talas aktivnosti otkako je Trampova administracija počela da udaljava SAD od Ujedinjenih nacija, što je izazvalo finansijski pritisak koji je primorao UN na duboke reforme.
Kina je, prema pisanju FT-a, bila posebno proaktivna u vezi sa tim procesom reformi, poznatim pod nazivom Inicijativa UN80, koja bi mogla da uključuje spajanje odsjeka i značajno pojednostavljenje operacija.
Jedan visoki zapadni zvaničnik, upoznat s internim raspravama u UN, kazao je da Kina širi svoje prisustvo unutar “institucija multilateralnog svjetskog poretka... i potom koristi taj uticaj da ih postepeno preusmjeri prema sopstvenom pogledu na svijet”.
Lu Sjaoju, profesor na Univerzitetu u Pekingu i bivši konsultant UN-a, tvrdi da Kina podržava “neophodne i pravične” reforme UN-a u okviru Inicijative UN80. On je naveo da Peking zagovara “jaču zastupljenost globalnog juga, poštovanje nacionalnog suvereniteta i multilateralni poredak”.
“S obzirom na moguće spajanje razvojnih agencija u okviru UN80, Kina je u dobroj poziciji da proširi svoj uticaj u oblasti međunarodnog razvoja”, kazao je Sjaoju za FT i dodao da će, kao drugi najveći finansijski doprinosilac mirovnim misijama UN-a, vjerovatno dobiti više visokih funkcija u tom segmentu.
Visoki evropski diplomata istakao je da se Kina predstavlja kao "pošteni posrednik", kao odgovor na često zategnutu spoljnu politiku Donalda Trampa, čak i prema američkim saveznicima
Na pitanje o optužbama da Kina koristi UN80 reforme u svoju korist, portparol Ministarstva spoljnih poslova rekao je da Peking podržava UN “u odgovoru na nove okolnosti i zadatke, dodatnom jačanju posvećenosti svih strana multilateralizmu, unapređenju efikasnosti kroz reforme, povećanju kapaciteta za suočavanje s globalnim izazovima i boljoj ulozi u međunarodnim poslovima”.
Portparol je kazao da bi reforme “trebalo ozbiljno da uzmu u obzir stavove država članica UN, posebno zemalja u razvoju, i da učine globalno upravljanje pravednijim i pravičnijim”.
Jedan bivši diplomata UN-a izjavio je da je Kina postala sofisticiranija u načinu na koji djeluje unutar sistema. “Usavršili su sposobnost da predvode rezolucije, da daju ustupke i da postignu konsenzus. To ih sada stavlja u veoma povoljnu poziciju”, rekao je on.
Drugi visoki evropski diplomata istakao je da se Kina predstavlja kao “pošteni posrednik” kao odgovor na često zategnutu spoljnu politiku Donalda Trampa, čak i prema američkim saveznicima. “Imaju mnoge zemlje Afrike i Indo-Pacifika uz sebe, to su brojni glasovi,” rekao je on.
Kao odgovor na to, zvaničnici EU su naveli da su počeli bliže da se usklađuju sa drugim zapadnim vladama, pokušavajući da preuzmu ulogu koju je obično imala SAD. “Pitanje za nas Evropljane jeste kako da popunimo taj vakuum i da ga ne prepustimo Kinezima”, rekao je diplomata.
Ove godine Kina je obećala 500 miliona dolara Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tokom pet godina, podsjeća FT i dodaje da se očekuje da dio pomoći obuhvati i upućivanje kineskog tehničkog i savjetodavnog osoblja na rad u SZO.
Na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ženevi u maju, kineski potpredsjednik vlade Lju Guožong izrazio je podršku internim reformama u SZO i obećao podršku Kine kroz finansije i kadrove.
“Nemamo informacije o konkretnim detaljima kineske najave doprinosa”, saopštila je SZO.
Kina je u junu takođe izabrana za domaćina Svjetske konferencije o radiokomunikacijama (WRC) 2027. godine, najuticajnijeg foruma Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU). Odluka da se WRC održi u Šangaju donijeta je nakon što je SAD u posljednjem trenutku pokušala da ospori kandidaturu. “Stavovi unutar ITU i dalje su predmet snažnog spora između SAD i Kine”, rekao je jedan zvaničnik EU.
Mada na čelu ITU-a trenutno Amerikanka Dorin Bogdan-Martin, njen prethodnik bio je Kinez Houlin Žao. “Generalna direktorka je sada Amerikanka, ali je Kina na visoke fukcije postavila kadrove, uglavnom afričke, bliske Pekingu, poput aktuelnog direktora Biroa za razvoj”, dodao je zvaničnik EU.
Kosmas Lakison Zavazava, bivši šef agencije za telekomunikacije Zimbabvea, sada je direktor Biroa za razvoj telekomunikacija pri ITU. Prema navodima zvaničnika EU, Zavazavu je snažno podržala Kina, koja ima bliske veze sa Zimbabveom, uključujući projekte telekomunikacione infrastrukture koje predvodi Huavej.
Kina je pokušala da promoviše svoju Inicijativu digitalnog Puta svile, koja podrazumijeva širenje digitalne infrastrukture u zemljama u razvoju, kroz ITU. Diplomate takođe ukazuju na Program UN za razvoj (UNDP) kao strateški važan za Kinu zbog njegovog angažovanja u infrastrukturnim projektima koji su usklađeni sa Inicijativom Pojas i put.
ITU je saopštio da “cijeni snažan angažman i podršku” svojih 194 države članice, ali je dodao da se ne oglašava “o političkim pitanjima ili izborima, jer to potpada isključivo pod nadležnost država članica”.
Nastojeći da utiče na jezik politika i kadrovska imenovanja, Peking koristi svoje veze sa zemljama u razvoju unutar UN-a, naročito kroz Grupu 77, koaliciju 133 zemlje globalnog juga. Mnoge od tih zemalja imaju jake trgovinske veze s Kinom ili ugovorene infrastrukturne projekte.
Kina takođe cilja određene organizacije za finansiranje, poput Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Kancelarije Visokog komesara za ljudska prava, gdje je povećala svoje doprinose sa 100.000 dolara u 2017. na 4 miliona dolara u 2023. godini.
To finansiranje je često dolazilo uz očekivanje da prioritet budu ekonomska i razvojna pitanja u odnosu na građanska i politička, rekla je Rozmari Fut, profesorka politike na Univerzitetu Oksford.
Van Ženeve, Kina je ove godine dodatno povećala svoje prisustvo na visokim funkcijama u UN-u. U maju i junu, kineski državljani imenovani su za rezidentne koordinatore, najviše predstavnike UN-a u jednoj zemlji, u Bocvani i Maldivima. Prvo takvo imenovanje za Kinu desilo se tek 2020. godine, u Namibiji.
Prošle nedjelje Kina je osigurala novu visoku funkciju nakon što je kineski državljanin imenovan za specijalnog izaslanika UN-a za Rog Afrike, naslijedivši zvaničnika iz Gane.
“Intenzivno su lobirali”, kazao je jedan zvaničnik iz Ženeve.
Iz UN-a su odgovarajući na pitanja FT-a, saopštili da “sve države članice pokušavaju da izvrše uticaj na razne načine kako bi obezbijedile podršku za svoje ciljeve unutar UN-a... to je jednostavno životna činjenica”. Dodaje se: “Što se tiče zastupljenosti kineskih zvaničnika na visokim funkcijama u UN-u, očekujemo da svi zaposleni u UN-u djeluju kao međunarodni državni službenici, a ne kao predstavnici svojih nacionalnih vlada, i da budu nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti”.
Bonus video:
