Američki izaslanik Stiv Vitkof održao je danas „koristan i konstruktivan“ razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštio je Kremlj, dva dana prije isteka roka koji je odredio predsjednik SAD Donald Tramp, a koji nalaže Rusiji da pristane na mir u Ukrajini ili će se suočiti s novim sankcijama.
Sastanak Vitkofa i Putina trajao je oko tri sata, u misiji zakazanoj u posljednjem trenutku s ciljem postizanja preokreta u ratu koji traje tri i po godine, a koji je započeo ruskom opštom invazijom na Ukrajinu.
Pomoćnik predsjednika Rusije za spoljnu politiku Jurij Ušakov izjavio je da su dvije strane razmijenile „signale“ o pitanju Ukrajine i da su razgovarali o mogućnosti razvoja strateške saradnje između Moskve i Vašingtona, ali nije želio davati više detalja dok Vitkof ne podnese izvještaj Trampu, prenosi Rojters.
Ruski izaslanik za investicije Kiril Dmitrijev, koji je ranije dočekao Vitkofa po dolasku i šetao s njim parkom blizu Kremlja, objavio je na društvenim mrežama: „Dijalog će prevladati.“
Američka strana nije odmah komentarisala sastanak, piše britanska agencija.
Tramp, sve frustriraniji zbog Putinovog odbijanja da napreduje ka miru, zaprijetio je uvođenjem visokih carina zemljama koje kupuju ruski izvoz.
Poseban pritisak vrši na Indiju, koja je, zajedno s Kinom, jedan od najvećih kupaca ruske nafte. Kremlj tvrdi da su prijetnje kažnjavanjem zemalja koje trguju s Rusijom — nelegalne.
NE PROPUSTITE
Nije jasno šta bi Rusija mogla ponuditi Vitkofu kako bi izbjegla Trampovu prijetnju.
Ušakov, koji je bio prisutan, rekao je za ruski medij Zvezda: „Imali smo veoma koristan i konstruktivan razgovor.“
„S naše strane, naročito po pitanju Ukrajine, poslati su određeni signali. Takođe su primljeni odgovarajući signali od predsjednika Trampa“, dodao je.
Agencija Blumberg i nezavisni ruski portal "Bel" (The Bell) izvijestili su da Kremlj možda planira predložiti moratorijum na vazdušne napade Rusije i Ukrajine — ideju koju je prošle sedmice pomenuo bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko tokom sastanka s Putinom.
Takav potez, ako bi bio usaglašen, ipak bi bio daleko od potpunog i trenutnog primirja kojem teže Ukrajina i SAD već mjesecima. Ali bi mogao donijeti određeno olakšanje objema stranama, piše Rojters.
Otkako su dvije strane obnovile direktne mirovne pregovore u maju, Rusija je izvela najintenzivnije vazdušne napade od početka rata, ubivši najmanje 72 osobe samo u Kijevu. Tramp je prošle sedmice ove napade nazvao „odvratnim“.
Ukrajina i dalje gađa ruske rafinerije i skladišta nafte, koje je napala više puta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da je Rusija napala stanicu za kompresiju gasa na jugu Ukrajine, što je opisao kao namjeran i ciničan udar na pripreme za zimsku sezonu grijanja. Rusija je, s druge strane, navela da je gađala gasnu infrastrukturu koja snabdijeva ukrajinsku vojsku.
Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Zelenskog, kazao je da je potrebno potpuno primirje i samit lidera. „Rat mora stati, a trenutno je na Rusiji da to omogući,“ napisao je na Telegramu.
„Posljednji pokušaj“
Putin vjerovatno neće popustiti pred Trampovim ultimatumom o sankcijama jer smatra da dobija rat i da vojni ciljevi imaju prednost nad poboljšanjem odnosa s SAD, rekla su Rojtersu tri izvora bliska Kremlju.
„Vitkofova posjeta je posljednji pokušaj da se pronađe rješenje koje će sačuvati obraz za obje strane. Ipak, ne vjerujem da će doći do bilo kakvog kompromisa između njih,“ izjavio je Gerhard Mangot, austrijski analitičar i član grupe zapadnih akademika i novinara koji su godinama imali redovne sastanke s Putinom.
„Rusija će insistirati da je spremna na primirje, ali (samo) pod uslovima koje formuliše već dvije ili tri godine,“ rekao je u telefonskom intervjuu.
„Tramp će biti pod pritiskom da učini ono što je najavio – da poveća carine za sve zemlje koje kupuju naftu i gas, a vjerovatno i uranijum, iz Rusije.“
Rojters prenosi da su ruski za tu agenciju naveli da je Putin skeptičan po pitanju dodatnih američkih sankcija, smatrajući da one neće imati veći efekat nakon uzastopnih talasa ekonomskih mjera tokom tri i po godine rata.
Iako ne želi da naljuti Trampa, i svjestan je da možda odbacuje priliku za poboljšanje odnosa s Vašingtonom i Zapadom, Putinova ratna strategija mu je važnija, kažu dva izvora.
Putinovi uslovi za mir uključuju pravno obavezujuće obećanje da se NATO neće širiti ka istoku, neutralnost Ukrajine, zaštitu ruskog govornog stanovništva i prihvatanje ruskih teritorijalnih dobitaka tokom rata, navode ruski izvori.
Zelenski je poručio da Ukrajina nikada neće priznati ruski suverenitet nad okupiranim teritorijama i da Kijev zadržava suvereno pravo da odlučuje da li želi da se pridruži NATO-u.
Vitkof, milijarder iz oblasti nekretnina, nije imao diplomatskog iskustva prije nego što se pridružio Trampovom timu u januaru, ali je istovremeno zadužen za pregovore o primirjima i u ratovima u Ukrajini i Gazi, kao i za posredovanje u krizi oko iranskog nuklearnog programa.
Bonus video:
