Predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp trebalo bi da se sjutra sastanu na Aljasci, na prvom američko-ruskom samitu od 2021. godine, kako bi razgovarali o naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Kreatori politika i analitičari očekuju neuobičajen sastanak koji će prikazati Trampa oslobođenog ograničenja iz prvog mandata.
Mnogi strahuju da će, ako se ponovi obrazac iz prethodnih susreta, Putin biti taj koji će izvući veću korist, piše “Fajnenšl tajms” (FT).
“Nema šanse da se od nulte tačke dođe do samita koji okončava rat za manje od nedjelju dana”, kaže Samjuel Čarap, politički analitičar u Rand korporaciji. “Ali, Tramp ima nepokolebljivo uvjerenje u sopstvenu harizmu i sposobnost da ubijedi sagovornike u ono što smatra logičnim i ispravnim.”
Na prvom sastanku s Putinom u Njemačkoj Tramp je oduzeo bilješke svom prevodiocu da bi sakrio svaki trag o tome šta se dešavalo iza zatvorenih vrata. Nakon toga u Vijetnamu Tramp je bez provjere prihvatio Putinovo uvjeravanje da se Moskva nije miješala u američke izbore 2016. godine. A na samitu u Helsinkiju Tramp je doveo u pitanje procjenu sopstvenih obavještajnih službi suočen s Putinovim kategoričnim poricanjem.
Bivši francuski predsjednik Fransoa Oland, koji je 2015. zajedno s tadašnjom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pregovarao s Putinom o miru u Ukrajini, upozorava američkog predsjednika: “Putinova tehnika je profesionalno laganje”.
“Dobro bi bilo da Tramp pokaže da detaljno poznaje situaciju na terenu”, rekao je Oland za FT.
Kada su se Tramp i Putin sreli prvi put, u julu 2017, američkog lidera su opterećivale istrage o navodnom ruskom miješanju u izbore i međusobno nepovjerenje između njega i njegovih spoljnopolitičkih savjetnika.
Predsjednici su razgovarali na marginama samita G20 u Hamburgu, uz ruskog ministra spoljnih poslova, tadašnjeg američkog državnog sekretara i po jednog prevodioca. Tramp je potom uzeo bilješke svog prevodioca i rekao mu da nikome ne otkriva sadržaj razgovora.
Potom je na večeri lidera Tramp prišao Putinu da bi razgovarali nasamo, uz prisustvo isključivo Putinovog prevodioca, bez američkih zvaničnika.
Na narednom sastanku, na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Vijetnamu, u novembru te godine, Tramp je ponovio Putinove tvrdnje da Rusija nije uticala na američke izbore.
Lideri Rusije i SAD su se sastali uživo u julu 2018. u Helsinkiju uz prisustvo samo prevodilaca. Na konferenciji za novinare upitan vjeruje li više sopstvenim obavještajcima ili Putinu, Tramp je rekao da vjeruje oboma, dodavši: “Predsjednik Putin kaže da to nije Rusija. Ne vidim razlog zašto bi bila”.
Iste godine, na samitu G20 u Buenos Airesu, neformalno su razgovarali bez američkog prevodioca ili zapisničara.
FT navodi da je sjutrašnji samit prilika da Tramp preispita odnos s Putinom i zauzme tvrđi stav, te da malo ko vjeruje da će to učiniti.
“Putin će pokušati da uvjeri Trampa da je ruska pozicija jača nego što jeste. Trampu je važnije da sklopi dogovor i proglasi ga svojim mirovnim trijumfom”, kaže sociolog Kiril Rogov sa Instituta za humanističke nauke u Beču. “Na kraju ne bude ništa, ali Tramp izbjegava potrebu da preduzme odlučnu akciju.”
Oland, koji je u Minsku proveo 17 sati dogovarajući “Minsk 2” o prekidu vatre u Donbasu, kaže da će Putin vjerovatno igrati na kartu odugovlačenja.
“Njemu se ne žuri. Zna da će biti na vlasti i za mjesec, i za dvije godine, možda do kraja života. Trampu se žuri jer je obećao da će riješiti sve svjetske sukobe i želi rezultate.”
Taktika ruskog lidera su i dugačke digresije, prisjeća se Oland.
“Putin će započeti sastanak prepričavanjem cijele priče: “To može da traje sat, i duže, ako ga ne prekinete. Ruska metoda pregovora je da traje dugo, a da se malo toga desi”.
Na kraju, kaže Oland, Putin uvijek ostavi “otvorena vrata” - predlog za posredovanje, novi sastanak, radnu grupu - kako bi druga strana mogla reći da je postignut pomak.
Putinu se ne žuri. Zna da će biti na vlasti i za mjesec, i za dvije godine, možda do kraja života. Trampu se žuri jer je obećao da će riješiti sve svjetske sukobe i želi rezultate
Putin se, dodaje Oland, često služi otvorenim neistinama. Tako je, recimo, tvrdio da nema nikakav kontakt s proruskim separatistima u Ukrajini, uprkos finansijskoj i vojnoj podršci. “Bila je to toliko velika laž da je bila impresivna.”
Njemački diplomata koji je učestvovao u pregovorima u Minsku opisuje Putina kao “jednog od najvještijih pregovarača”. “Zna sve teme, pravne detalje, ali uvijek manipuliše činjenicama. Morate ih znati jednako dobro kao i on.”
Ali činjenice, kaže diplomata, nisu Trampova jača strana. Merkel mu je početkom 2017. u telefonskom razgovoru objašnjavala kako Putin odbija da sprovede Minski sporazum. Tramp joj je samo zahvalio i prekinuo vezu, a kasnije savjetnicima rekao da je bijesan jer mu je “držala predavanje”. “On ne samo da ne voli činjenice, već ima i svoje predrasude, a Putin to zna”, rekao je diplomata.
Merkel u memoarima piše da su ona i Tramp “govorili na dva različita nivoa: Tramp na emocionalnom, ja na činjeničnom”.
Putin ima “vrlo strukturisanu, vrlo pedantnu zlonamjernost”, rekao je bivši francuski savjetnik iz Olandovog pregovaračkog tima. Kada je ruski lider odbio da prihvati bilo kakav spoljašnji nadzor ukrajinsko-ruske granice, on je “tvrdio da nije došlo do njene povrede”, naveo je savjetnik. “Ali, naravno, to je zato što su je Rusi prelazili kad god su htjeli.”
Za susret na Aljasci isti izvor predviđa: “Rusi neće sklopiti dogovor. Putinu samo treba da Tramp prestane da podržava Ukrajinu, čemu je Tramp ionako prirodno sklon.”
Sociolog Rogov smatra da bi Putin mogao biti spremniji za pregovore nego ranije jer ljetnja ofanziva u Ukrajini nije donijela uspjehe kao prošle godine. On kaže da dodatni pritisak predstavlja prijetnja da bi Tramp mogao odvratiti Indiju od kupovine ruske nafte uvođenjem carina.
Za razliku od prvog mandata, kada su odlučni Kongres i zvaničnici pokušavali da postave ograničenja u njegovom odnosu s Putinom, američki predsjednik se sada suočava s manje mehanizama kontrole svoje moći. Republikanski zakonodavci su zastrašeni, a spoljnopolitički aparat marginalizovan, navodi FT.
“On je bez ograničenja”, kazao je visoki američki zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman.
“Tramp i Stiv Vitkof, njegov specijalni izaslanik, vode operaciju kao dvojica činovnika prikovanih za sto”, rekao je Endru Vajs, potpredsjednik Karnegi fondacije za međunarodni mir.
“Sada imamo Trampa, bez ograničenja ili protivteža unutar sopstvene administracije, naspram Putina, koji je u toj poziciji već desetak godina, bez ravnopravnih sagovornika u svom neposrednom okruženju”, rekao je Vajs.
Bonus video:
