r

Američka “peta kolona” na Grenlandu

Ministar spoljnih poslova Danske pozvao diplomatskog predstavnika SAD u Kopenhagenu zbog navodnih tajnih operacija na arktičkom ostrvu

10834 pregleda 23 reakcija 3 komentar(a)
Zgrada američkog konzulata na Grenlandu, Foto: REUTERS
Zgrada američkog konzulata na Grenlandu, Foto: REUTERS

Ministar spoljnih poslova Danske pozvao je u znak protesta na razgovor najvišeg američkog diplomatu u Kopenhagenu zbog obavještajnih izvještaja u kojima se tvrdi da su američki državljani sprovodili tajne operacije uticaja na Grenlandu s ciljem podsticanja otpora danskoj vlasti, saopštilo je ministarstvo u srijedu.

Javni servis DR, pozivajući se na neimenovane izvore, objavio je da se najmanje troje Amerikanaca povezanih s Trampovom administracijom sumnjiči za umiješanost u te aktivnosti, koje su, između ostalog, imale za cilj da promovišu otcjepljenje Grenlanda od Danske i njegovo pripajanje Sjedinjenim Državama.

Mark Stroh dolazi u ministarstvo inostranih poslova u Kopenhagenu
Mark Stroh dolazi u ministarstvo inostranih poslova u Kopenhagenufoto: Rojters

Televizija je, kako prenosi “Gardijan”, saopštila da zna imena trojice Amerikanaca umiješanih u operacije, ali je odlučila da ih ne objavi kako bi zaštitila izvore. Navodi se da su ranije bili poznati kao bliski predsjedniku SAD Donaldu Trampu, ali da nije jasno da li su djelovali po nalogu Bijele kuće ili samostalno.

Prema navodima, jedan od njih je posjetio Grenland kako bi prisustvovao sastancima i sastavio spisak potencijalnih saveznika i protivnika Trampovih planova da preuzme tu teritoriju.

On je navodno, takođe, pozivao stanovnike Grenlanda da “navode slučajeve koji bi se mogli iskoristiti da Danska bude prikazana u lošem svjetlu u američkim medijima”, naveo je DR.

Druga dvojica muškaraca navodno su bila uključena u izgradnju mreže kontakata sa političarima, poslovnim ljudima i liderima zajednica u cilju sprovođenja Trampovih planova, prenosi britanski list.

Grenland, poluautonomna danska teritorija bogata mineralima i strateški smještena u Arktiku, nalazi se u fokusu američkog interesa nakon što je Tramp izrazio ambicije da je pripoji, pozivajući se na nacionalne i međunarodne bezbjednosne razloge.

Njegov predlog odlučno je odbijen i u Kopenhagenu i u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, koji ima pravo da putem referenduma proglasi nezavisnost od Danske.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Leke Rasmusen osudio je sve pokušaje potkopavanja odnosa između Danske i Grenlanda. “Ako neko misli da može da utiče na to stvaranjem ‘pete kolone’ ili takvim aktivnostima, onda je to suprotno načinu na koji države sarađuju”, rekao je Rasmusen, nazvavši to “potpuno neprihvatljivim”. “Važno je da se veoma jasno odredimo prema Sjedinjenim Državama”, rekao je on novinarima.

Rasmusen je u televizijskim intervjuima takođe kazao da ga izvještaj “nije iznenadio”. Ali je dodao: “Važno je da steknemo određeni uvid u ovo kako bi naši ljudi, i na Grenlandu i u Danskoj, znali sa čim bismo mogli da se suočimo.”

Danska je i u maju ove godine pozvala na razgovor najvišeg američkog diplomatu, nakon izvještaja lista “Volstrit žurnal” da je američkim obavještajnim agencijama poslata povjerljiva poruka kojom se od njih traži da identifikuju ljude na Grenlandu i u Danskoj koji podržavaju Trampovu ambiciju da preuzme ostrvo.

Danska bezbjednosna i obavještajna služba (PET) saopštila je juče da je njena procjena da je “Grenland, posebno u trenutnoj situaciji, meta kampanja uticaja različitih vrsta. PET smatra da je svrha takvih kampanja stvaranje podjela u odnosima Danske i Grenlanda”, prenio je “Fajnenšl tajms”.

Na parlamentarnim izborima u martu na Grenlandu, nekadašnjoj koloniji, a sada samoupravnoj teritoriji u okviru Kraljevine Danske, pobijedila je probiznis stranka koja se zalaže za postepeni proces nezavisnosti.

U međuvremenu, stranka koja favorizuje brzo otcjepljenje od Danske i bliže veze sa SAD osvojila je četvrtinu glasova, što ukazuje na rastući zamah pokreta za nezavisnost.

Nastojeći da suzbije američke ambicije u regionu, Danska pokušava da popravi zategnute odnose sa Grenlandom i da pridobije podršku evropskih saveznika.

Mada je Tramp kasnije izrazio poštovanje prema pravu Grenlanda da sam odlučuje o svojoj budućnosti, njegove izjave o mogućnosti da teritoriju preuzme silom pojačale su neizvjesnost među 57.000 stanovnika ostrva.

“Sjedinjenim Državama ne smije biti dozvoljeno da na ovaj način utiču na našu budućnost. O tome odlučuju isključivo Grenlanđani”, rekla je za Rojters Aja Kemnic, grenlandska poslanica u danskom parlamentu. Kemnic je kazala da vjeruje da su sumnjive operacije uticaja dio Trampove šire kampanje kojom nastoji da preuzme kontrolu nad teritorijom.

“Definitivno mislim da ovo ima veze sa vladom SAD”, rekla je Kemnic.

Tramp je izabrao suosnivača PayPala Kena Hauerija za američkog ambasadora u Danskoj, ali američkom misijom u Kopenhagenu trenutno rukovodi otpravnik poslova Mark Stroh, navodi se na sajtu ambasade.

Neki visoki danski zvaničnici su, prema pisanju FT-a, pokušali da umanje značaj protestnog poziva Strou na razgovor, rekavši da je djelovanje trojice američkih državljana izgledalo amaterski i da nije uspostavljena veza sa američkom obavještajnom službom.

U odvojenom potezu, danska premijerka Mete Frederiksen juče se izvinila hiljadama Grenlanđanki kojima su tokom decenija nasilno ugrađivane spirale za kontracepciju. Ona je priznala da je taj slučaj izazvao “bijes i tugu” na Grenlandu, kao i da je narušio percepciju Danske. “Ne možemo promijeniti ono što se dogodilo. Ali možemo preuzeti odgovornost. Zato želim, u ime Danske, da kažem: izvini.”

Kampanja kontrole rađanja dospjela je u javnost 2022. godine, kada su zapisi pokazali da su hiljadama žena i djevojčica, starih svega 13 godina, ugrađene kontraceptivne spirale bez njihovog znanja ili pristanka, između 1966. i 1991. godine - kada je Grenland dobio nadležnost nad sopstvenim zdravstvenim sistemom.

Ovaj slučaj je jedan od nekoliko koji su se pojavili posljednjih godina, a koji sadrže optužbe za neprimjereno postupanje danskih vlasti prema stanovnicima Grenlanda, a mnogi Grenlanđani navode to pitanje kao razlog zašto žele da steknu nezavisnost od Danske.

Prošle godine grupa žena sa Grenlanda, sada u svojim sedamdesetim i osamdesetim godinama, zatražila je na sudu odštetu od Danske zbog kampanje prisilne kontrole rađanja.

Danska još nije obezbijedila kompenzaciju, pozivajući se na istragu koja je u toku, a kojom se nastoji utvrditi obim slučajeva i proces donošenja odluka iza te kampanje. Rezultat istrage očekuje se narednog mjeseca.

Bonus video: