Pjeskovito pustinjsko područje sa osušenim stablima drveća na najvećem groblju u Teheranu, posljednje počivalište za neke od hiljada ubijenih u masovnim pogubljenjima protivnika Islamske revolucije u Iranu 1979. godine, pretvara se u parking, a ostaci tijela će vjerovatno ostati ispod asfalta.
Slike Parcele 41 prostranog groblja Behešt-e Zahra sa Planet Labs PBC pokazuju kako se parking gradi preko mjesta gdje su protivnici iranskih vlasti žurno sahranjivani poslije pogubljenja vatrenim oružjem ili vješanjem.
To mjesto, koje su dugo pratile nadzorne kamere tražeći bilo kakav znak dolaska disidenata ili označavanja sjećanja na ono što su vlasti nazvale "sekcijom spaljenih", bilo je već ranije na meti rušenja pod pokroviteljstvom države, a nadgrobni spomenici su oštećivani i prevrtani.
Iranski zvaničnici su potvrdili nedavnu odluku o izgradnji parkinga, bez ulaženja u detalje o onima koji su tamo sahranjeni.
Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija je 2024. godine opisao uništavanje tog dijela groblja kao pokušaj da se "prikriju ili izbrišu podaci koji bi mogli da posluže kao potencijalni dokazi zakonske odgovornosti" koje nema.
"Većina grobova i nadgrobnih spomenika disidenata je oskrnavljena, a drveće u tom dijelu je namjerno osušeno", rekao je Šahin Nasiri, predavač na Univerzitetu u Amsterdamu, koji je istraživao Parcelu 41.
"Odluka da se ovaj dio pretvori u parking uklapa se u širi obrazac i predstavlja završnu fazu procesa uništavanja", rekao je Nasiri.
Zamjenik gradonačelnika Teherana i upravnik groblja potvrdili su prošle sedmice plan za izgradnju parkinga na tom mjestu.
"Na tom mjestu su sahranjeni licemjeri iz ranih dana Revolucije i ono je godinama ostalo nepromijenjeno", rekao je zamjenik gradonačelnika Teherana Davud Gudarzi novinarima u snimku koji je emitovala državna televizija.
"Predložili smo da vlasti reorganizuju prostor. Pošto nam je bio potreban parking, dobijena je dozvola za pripremu prostora. Posao se odvija na precizan i pametan način", dodao je Gudarzi.
Satelitske fotografije pokazuju da su veći radovi počeli početkom avgusta. Slika od 18. avgusta prikazuje da je oko polovine Parcele 41 svježe asfaltirano, a građevinski materijal je još tamo. Mogu se vidjeti kamioni i gomile asfalta što ukazuje da se nastavljaju radovi.
Reformističke novine Šarg citirale su Mohameda Džavada Tadžika, upravnika Groblja Behešt-e Zahra, koji je rekao da će parking olakšati građanima da posjete susjednu parcelu, gdje vlasti planiraju da sahrane poginule juna ove godine u izraelskom ratu protiv Irana.
U velikoj izraelskoj kampanji napada iz vazduha ubijeni su istaknuti vojni generali, a vladini zvaničnici su procijenili broj poginulih na više od 1.060 ljudi, dok je aktivistička grupa procenila da ih je više od 1.190.
Odluka o promjeni namjene dijela groblja izgleda da je u suprotnosti sa iranskim propisima koji dopušptaju da se groblje prenamijeni poslije više od 30 godina ako se porodice sahranjenih slažu s tom odlukom.
Liberalni advokat u Iranu Mohsen Borhani je u intervjuu za Šarg kritikovao odluku o asfaltiranju groblja kao nemoralnu i nelegalnu.
Ipak još nije jasno da li se ostaci tijela nalaze ispod asfalta, ili su ih vlasti negdje premjestile.
Iran je posljednjih godina uništio druga groblja ubijenih u masovnom pogubljenju hiljada političkih zatvorenika 1988. godine, kada su tijela ostavljena na mjestima pogubljenja.
Vlasti su takođe vandalizovale groblja za Bahaije, vjersku manjinu koja im je dugo bila meta, i groblja demonstranata poginulih u nedavnim protestima protiv vlasti - od Zelenog pokreta 2009. do demonstracija za mladu Iranku Mahsu Amini 2022. godine.
"Nekažnjivost za zločine i zločine protiv čovječnosti raste decenijama u Islamskoj Republici", rekao je Hadi Gaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava u Iranu sa sjedištem u Njujorku.
"Postoji direktna veza između masakra iz 1980-ih, pucanja na demonstrante 2009. i masovnih ubistava demonstranata 2019. i 2022. godine", ocijenio je Gaemi.
Behešt-e Zahra, ili "Raj Zahre", otvoren je 1970. godine u tada seoskom predgrađu Teherana. Kako su stotine hiljada Iranaca preplavile Teheran za vrijeme iranskog šaha, i kako je bogatstvo zemlje od nafte naglo raslo, pritisak na teheranska groblja je porastao do tačke da je metropoli u razvoju bilo potrebno još grobnih mjesta.
To groblje je dugo bilo mjesto počivanja nekih od najpoznatijih Iranaca od tada, ali i tačka u kojoj se istorija preokrenula.
Po povratku u Iran 1979. godine, poslije godina u egzilu, veliki ajatolah Ruholah Homeini je prvo otputovao na groblje, gdje su sahranjeni neki od onih koji su poginuli u ustanku protiv šaha.
Poslije njegove smrti 1989. godine, Iran je izgradio impozantni mauzolej sa zlatnom kupolom za Homeinija, povezan sa grobljem. Kako je Behešt-e Zahra rastao, Parcela 41 se našla okružena sve većim brojem grobnica.
Nasiri je rekao da njegovo istraživanje sugeriše da je unutar Parcele 41 5.000 do 7.000 grobova onih koje Iran "smatra verskim odmetnicima" bilo da su to komunisti, aktivisti, monarhisti ili drugi.
"Mnogi preživjeli i članovi porodica žrtava i dalje tragaju za grobovima svojih voljenih. Oni traže pravdu i nastoje da počinioce pozovu na odgovornost. Namjerno uništavanje ovih grobova predstavlja dodatnu prepreku naporima za pronalaženje istine i težnju ka istorijskoj pravdi", rekao je Nasiri.
Bonus video:
