Francuska je, na svjetskom samitu u Njujorku, priznala palestinsku državu, skoro dvije godine nakon početka rata u Gazi, pridruživši se zapadnim saveznicima poput Britanije i Kanade, koji su isto učinili u nedjelju i time izazvali osude Izraela.
"Moramo otvoriti put za mir", poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron, domaćin samita, uz aplauz prisutnih na početku planirane trosatne sjednice u Ujedinjenim nacijama.
"Danas Francuska priznaje državu Palestinu", rekao je.
Događaj, koji su zajednički organizovali Francuska i Saudijska Arabija, mogao bi podići moral Palestincima u njihovoj dugoj borbi za državnost, ali se ne očekuje da će donijeti promjene na terenu, piše agencija Rojters.
Najdesničarska vlada u istoriji Izraela poručila je da nikada neće biti palestinske države, nastavljajući borbu protiv Hamasa u Gazi nakon napada od 7. oktobra 2023, u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi u Izraelu.
Izrael je sve izolovaniji i suočava se s globalnim osudama zbog vojnog djelovanja u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Posljednjih nedjelja Izrael je započeo dugo najavljivanu kopnenu ofanzivu na Gazu, uz slabe izglede za prekid vatre.
Andora, Belgija, Luksemburg i San Marino takođe su trebali da priznaju palestinsku državu danas, uoči zasjedanja Generalne skupštine UN, nakon što su to tokom vikenda učinile Australija, Britanija, Kanada i Portugal. Malta je to objavila ranije u ponedjeljak.
Izrael je saopštio da će ovakvi potezi potkopati izglede za mirno okončanje sukoba u Gazi.
Dvije države kao rješenje bile su temelj mirovnog procesa uz podršku SAD, koji je započet Oslo sporazumima 1993. godine. Proces se suočio s velikim otporom s obje strane i praktično je mrtav. Pregovora o rješenju dvije države nema od 2014.
SAD i Izrael bojkotovali su zasjedanje. Izraelski ambasador pri UN-u, Deni Danon, rekao je da će Izrael razmotriti moguće mjere nakon povratka premijera Benjamina Netanjahua iz SAD sljedeće nedjelje.
"Ta pitanja su trebalo da budu predmet pregovora između Izraela i Palestinaca u budućnosti", rekao je Danon.
SAD je ranije upozorio da će priznanje palestinske države stvoriti dodatne probleme, kazao je državni sekretar Marko Rubio početkom mjeseca.
Usred intenzivne ofanzive Izraela u Gazi i eskalacije nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali, raste osjećaj hitnosti kod pojedinih država da djeluju sada, prije nego što ideja o rješenju dvije države potpuno nestane.
Francuska je predvodila ovaj proces, a Makronova najava iz jula da će priznati palestinsku državu dala je dodatni zamah pokretu kojim su do tada uglavnom dominirale manje države kritičnije prema Izraelu.m piše Rojters
Delegacija koja predstavlja Palestinu u UN ima status posmatrača - ali bez prava glasa. Bez obzira koliko zemalja priznalo palestinsku nezavisnost, puno članstvo u UN-u zahtijevalo bi odobrenje Savjeta bezbjednosti, gdje SAD ima pravo veta.
Podjele u Evropi i reakcija Izraela
Iako većina evropskih zemalja sada priznaje Palestinu, dvije najveće ekonomije kontinenta - Njemačka i Italija - dale su signale da to uskoro neće učiniti.
Njemačka - koja je dugo bila snažan saveznik Izraela zbog odgovornosti za Holokaust - postala je kritičnija prema izraelskoj politici, ali insistira da priznanje Palestine mora doći tek na kraju političkog procesa koji vodi do rješenja o dvije države. Vlada u Berlinu je u ponedjeljak takođe naglasila da ne smije biti novih aneksija okupiranih teritorija.
Italija je saopštila da bi priznanje palestinske države moglo biti "kontraproduktivno".
Na terenu, premijer Benjamin Netanjahu odbio je brojne pozive da okonča kampanju dok Hamas ne bude uništen i ponovio da nikada neće priznati palestinsku državu.
Netanjahu je u nedjelju izjavio da će saopštiti odgovor Izraela na priznanja palestinske države po povratku iz SAD, gdje se sastaje s predsjednikom Donaldom Trampom.
Izrael, prema riječima zvaničnika, razmatra i aneksiju dijela okupirane Zapadne obale, kao i bilateralne mjere protiv Pariza, iako se priznanja uglavnom smatraju simboličnim.
Mogućnost aneksije mogla bi da se obije o glavu i udalji Izrael od zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, moćne energetske i trgovačke sile sa snažnim diplomatskim uticajem na Bliskom istoku.
UAE, najistaknutija arapska država koja je normalizovala odnose sa Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma iz 2020, poručila je da bi takav potez potkopao duh tog dogovora.
SAD je upozorio da bi mogle uslijediti posljedice za one koji preduzmu mjere protiv Izraela, uključujući i Francusku kao domaćina samita.
Bonus video:
