Belgijska pivarska industrija, meksički proizvođači tekile i kompanija Hajneken lobirali su ovog ljeta kod vlada da se odupru naporima zdravstvene agencije Ujedinjenih nacija (UN) da uvede stroža pravila usmjerena na ograničavanje konzumacije alkohola, pokazuju pisma i mejl u koje je agencija Rojters imala uvid.
Ove, do sada neobjavljene, aktivnosti pokazuju kako se globalna industrija pića, vrijedna više od bilion dolara, suprotstavlja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) zbog njenog sve tvrđeg stava da ne postoji "bezrizičan nivo" konzumiranja alkohola, piše Rojters u tekstu "Lobi industrije alkohola u sukobu sa SZO zbog uticaja na zdravlje".
Industrija taj stav osporava. Kako potrošači, vođeni zdravstvenim razlozima i ekonomskim pritiscima, smanjuju potrošnju alkohola – što pogađa profite kompanija – sukob ukazuje na pojačane napore sektora da spriječi dalja ograničenja.
Politike o alkoholu ublažene u zdravstvenom sporazumu Ujedinjenih nacija
SZO i druge zdravstvene institucije upozoravaju da je konzumacija alkohola, čak i u manjim količinama, povezana s povećanim rizikom od određenih oblika raka i drugih bolesti.
Dag Rekve, tehnički službenik SZO, izjavio je za Rojters da su štetni efekti alkohola na nivou populacije "konzistentni i dobro dokumentovani".
Proizvođači alkohola, međutim, tvrde da je nauka složenija i da pokazuje da je umjereno pijenje niskorizično. Izvršni direktor Međunarodne alijanse za odgovornu konzumaciju alkohola (IARD), Džulijan Brajtvajt, rekao je da industrija želi da postane "aktivnija i glasnija" u javnoj raspravi.
Zbog toga su članice IARD-a, među kojima su vodeći svjetski proizvođači piva i žestokih pića, povećale finansiranje organizacije kako bi imale aktivniju ulogu u raspravama o naučnim osnovama alkoholne politike i kako bi kontrirale porukama zdravstvenih tijela.
Sporni UN dokument
Trenutna tačka sukoba je novi sporazum podržan od UN-a, koji države treba da usvoje 25. septembra, a koji postavlja ciljeve u borbi protiv nezaraznih bolesti, uključujući one povezane s alkoholom.
U prvom nacrtu iz maja, koji je podržala SZO, predložene su strože mjere kontrole alkohola. Međutim, u kasnijoj verziji, objavljenoj početkom septembra, mnoge od njih su izostavljene ili ublažene.
SZO je prošle nedjelje saopštila da je proces bio pod jakim uticajem lobiranja industrije alkohola.
Prema pismu, u koje je uvid imao Rojters, Nacionalna komora industrije tekile (CNIT) u Meksiku poslala je u maju dopis vladi, ubrzo nakon objavljivanja nacrta. CNIT je tražio od vlasti da tokom međunarodnih pregovora pomognu u uklanjanju referenci na politike podržane od SZO – uključujući povećanje poreza na alkohol i ograničavanje njegove dostupnosti u prodaji.
U septembarskom nacrtu, te su mjere ublažene formulacijom da zemlje treba da "razmotre" uvođenje viših poreza "u skladu s nacionalnim okolnostima" i "razmotre mjere o dostupnosti".
U odvojenom pismu upućenom meksičkoj vladi, Hajneken je predložio da se umjesto potpune zabrane ili ograničenja oglašavanja alkohola fokus stavi na sprečavanje reklama usmjerenih prema maloljetnicima. Taj predlog je prihvaćen – pozivi na zabranu oglašavanja alkohola su izbačeni iz septembarske verzije sporazuma.
Udruženje belgijskih pivara je u junu poslalo mejl kabinetu potpredsjednika vlade, žaleći se da ministar zdravlja zauzima "radikalne stavove" u vezi s tekstom UN-a. Industrijska grupa je upozorila da se reference na "smanjenje štetne konzumacije" ne smiju proširiti na sve oblike pijenja.
"Standardna praksa je da industrija komunicira s kreatorima politika"
Hajneken, CNIT i Udruženje belgijskih pivara rekli su za Rojters da je standardna praksa da industrija komunicira s kreatorima politika. CNIT je naveo da nije tražio slabljenje UN sporazuma, već da se obezbijedi da bude "efikasan i pravedan", zasnovan na naučnim dokazima.
I CNIT i Heineken istakli su da privatni sektor ima priznatu ulogu u zdravstvenom procesu UN-a. Belgijski pivari, s druge strane, upozorili su da bi pomjeranje fokusa na svaku konzumaciju alkohola moglo biti kontraproduktivno.
Nije poznato da li je meksička vlada prihvatila predloge industrije tokom pregovora. Ministarstvo zdravlja Meksika nije odgovorilo na pitanja Rojtersa.
Brajtvejt iz IARD-a rekao je da izmjene koje su napravljene u zdravstvenim ciljevima odražavaju priznanje vlada da pristup koji pravi razliku između umjerene i štetne konzumacije alkohola – kao što je, na primjer, vožnja pod dejstvom alkohola – daje rezultate.
Međutim, Džeremi Farar, pomoćnik generalnog direktora SZO zadužen za promociju zdravlja, prevenciju bolesti i zdravstvenu zaštitu, izjavio je da organizacija mora odlučnije da se bavi glavnim uzrocima lošeg zdravlja – od alkohola do zagađenja.
"Potrebna je promjena", rekao je Farar za Rojters.
Bitka porukama
Prema analizi Rojtersa, sjedište i evropska kancelarija SZO od 2022. godine povećali su broj objavljenih radova koji se odnose na alkohol. A 2023. godine, organizacija je zauzela stav da "ne postoji bezbjedan nivo konzumiranja alkohola".
Izvršni direktori kompanija tvrde da industrija mora aktivnije da reaguje i da promoviše "pozitivne aspekte" umjerenog pijenja.
U martu je kompanija Diageo raspisala konkurs za novo radno mjesto u svom globalnom timu za lobiranje, navodeći kao razlog "neviđen izazov" koji dolazi od SZO i srodnih nevladinih organizacija koje vrše pritisak na vlade.
Portparol Diagea rekao je da su takve pozicije "standardan način na koji sarađujemo s vladama u zagovaranju proporcionalnih, na dokazima zasnovanih politika koje podržavaju i društvo i biznis".
Privremeni izvršni direktor Diagea, Nik Džangijani, izjavio je na nedavnoj konferenciji da je sektor žestokih pića "zasjenjen negativnim porukama" i da bi trebalo aktivnije da upravlja javnim dijalogom.
Generalni direktor Karlsberga, Jakob Arup-Andersen, rekao je prošlog mjeseca za Rojters da umjereno konzumiranje alkohola ima koristi za socijalizaciju i mentalno zdravlje, te da bi industrija trebalo da prenosi te poruke.
Ali, argumente o zdravlju i politici koje iznose kompanije za proizvodnju pića treba posmatrati s rezervom, upozorava Erik Krosbi, profesor na Školi javnog zdravlja Univerziteta Nevade u Rinu.
"Moramo imati na umu da su to poslovne kompanije. Njihov cilj je – profit,“ rekao je Krosbi.
Bonus video:
