Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa pripremila je dodatne sankcije koje bi mogle biti uvedene Rusiji ukoliko predsjednik Vladimir Putin nastavi da odlaže okončanje rata u Ukrajini, saopštili su jedan američki zvaničnik i još jedna osoba upoznata sa situacijom, piše danas agencija Rojters.
Američki zvaničnici su takođe prenijeli evropskim partnerima da podržavaju ideju Evropske unije (EU) da iskoristi zamrznutu rusku imovinu za kupovinu američkog oružja za Kijev, a u Vašingtonu su započeti i preliminarni razgovori o mogućnosti korišćenja ruske imovine koja se nalazi u SAD-u za podršku ukrajinskom ratnom naporu, rekli su dvojica američkih zvaničnika, navodi Rojters u tekstu "SAD bi mogle uvesti još sankcija Rusiji kako bi okončale rat u Ukrajini – ali prvo žele da Evropa pojača pritisak".
Iako nije jasno da li će SAD u skorije vrijeme zaista sprovesti te mjere, to pokazuje da Trampova administracija raspolaže razvijenim skupom instrumenata za dodatno pooštravanje pritiska, nakon što je predsjednik ove sedmice prvi put od povratka na funkciju u januaru uveo sankcije Rusiji, navodi Rojters.
Tramp se predstavlja kao globalni mirotvorac, ali je priznao da je pokušaj da okonča više od trogodišnji rat Rusije protiv susjedne Ukrajine teži nego što je očekivao, piše Rojters.
Evropski saveznici – iscrpljeni Trampovim kolebanjima između popustljivosti i ljutnje prema Putinu – nadaju se da će nastaviti da povećava pritisak na Moskvu, dok i sami razmatraju ozbiljnije mjere.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je za Rojters da bi volio da evropski saveznici preduzmu naredni veliki korak prema Rusiji, što bi mogle biti dodatne sankcije ili carine. Drugi izvor, upoznat s unutrašnjom dinamikom administracije, izjavio je da Tramp najvjerovatnije planira da napravi pauzu od nekoliko nedjelja i vidi kako će Moskva reagovati na sankcije uvedene u srijedu.
Te sankcije su bile usmjerene na naftne kompanije Lukoil i Rosnjeft, što je izazvalo rast cijena nafte za više od dva dolara i natjeralo velike kineske i indijske kupce ruske nafte da potraže alternative.
Bankarski sektor i naftna infrastruktura
Prema riječima američkog zvaničnika i druge osobe upoznate s planovima, neke od dodatnih sankcija koje su već pripremljene odnose se na ruski bankarski sektor i infrastrukturu koja omogućava izvoz nafte.
Prošle sedmice, ukrajinski zvaničnici su američkim partnerima predložili nove mjere sankcionisanja, među kojima je i potpuno isključivanje svih ruskih banaka iz sistema transakcija u američkim dolarima, rekla su dva izvora. Ipak, nije poznato koliko ozbiljno se razmatraju ti zahtjevi.
Američki Senat takođe pokazuje inicijativu – pojedini kongresmeni ponovo pokreću napore da se usvoji dugo odlagani dvostranački zakon o sankcijama.
Prema izvoru upoznatom s odnosima unutar administracije, Tramp je otvoren za podršku tom paketu, ali se ne očekuje da će se to desiti ovog mjeseca. Ministarstvo finansija nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Posebni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju, Kirill Dmitrijev, izjavio je u petak da vjeruje kako su Rusija, SAD i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata.
Portparolka ukrajinske ambasade u Vašingtonu, Halina Jusipiuk, rekla je da Ukrajina cijeni najnoviju odluku o sankcijama, ali nije dodatno komentarisala.
"Rastavljanje ruske ratne mašine najhumaniji je način da se ovaj rat okonča", napisala je Jusipiuk u imejlu.
Sedmica preokreta
Trampova odluka da uvede sankcije Rusiji zaokružila je burnu sedmicu u pogledu politike njegove administracije prema Ukrajini.
Prošle sedmice razgovarao je sa Putinom, nakon čega je objavio da će se dvojica lidera sresti u Budimpešti – što je Kijev zateklo nespremnim.
Dan kasnije, Tramp se u Vašingtonu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, gdje su američki zvaničnici vršili pritisak na njega da se odrekne dijela teritorije u Donbasu u okviru "neravnopravne" razmjene teritorija radi okončanja rata. Zelenski je to odbio, nakon čega je Tramp zauzeo stav da se sukob treba "zamrznuti" na postojećim linijama fronta.
Prošlog vikenda Rusija je uputila diplomatsku notu Vašingtonu, ponavljajući ranije predložene mirovne uslove. Nekoliko dana kasnije Tramp je izjavio novinarima da sastanak s Putinom "neće biti održan, jer mu se jednostavno nije učinio ispravnim".
Dmitrijev je, međutim, izjavio za CNN po dolasku u Vašington da sastanak nije otkazan, kako tvrdi Tramp, već da će se dvojica predsjednika vjerovatno sresti kasnije.
Dva američka zvaničnika privatno su rekla da je, gledano unazad, Trampova ideja o sastanku s Putinom bila "plod pretjeranog optimizma". Nakon što je posredovao u prekidu vatre u Gazi, predsjednik je, po njihovom mišljenju, precijenio koliko može da iskoristi taj uspjeh da bi postigao novi diplomatski dogovor.
Na kraju je odlučio da uvede sankcije Rusiji tokom sastanka u srijedu s ministrom finansija Skotom Besentom i državnim sekretarom Markom Rubijom, rekao je visoki zvaničnik Bijele kuće.
Američki pritisak na Evropu
Iza kulisa, Ukrajina je dobila dodatnu podršku SAD-a nakon što je proces odobravanja dostavljanja podataka o ciljevima za ukrajinske napade dugog dometa u Rusiji prebačen sa Pentagona u Vašingtonu na Evropsku komandu SAD-a u Njemačkoj, koju američki i evropski zvaničnici smatraju čvršćom prema Moskvi.
Ipak, Tramp je poručio da još nije spreman da Ukrajini isporuči rakete dugog dometa "Tomahavk", koje Kijev traži.
SAD, u međuvremenu, pojačavaju pritisak na Evropu da dodatno zategne finansijske obruče oko Moskve. Prilikom objave američkih sankcija, Besent je pozvao EU da ih slijedi. Generalno, američki zvaničnici kritikuju zemlje EU i NATO-a zbog, kako kažu, nedovoljno odlučnih koraka protiv Rusije.
Ipak, jedan visoki zvaničnik EU izjavio je da će Uniji biti znatno teže da uvede potpune blokirajuće sankcije kompaniji Lukoil nego što je to slučaj s SAD-om, imajući u vidu duboku povezanost te firme s evropskom ekonomijom.
"Mislim da prvo moramo pronaći način da se ekonomski razdvojimo… prije nego što uvedemo potpune sankcije", rekao je zvaničnik EU.
Bonus video:

