r

Šef iranske centralne banke podneo ostavku nakon velikih protesta u Teheranu i drugim gradovima

U centru Teherana u ulici Sadi okupile su se stotine trgovaca, kao i u kvartu Šuš kraj glavne teheranske pijace - Velikog bazara. Trgovci su odigrali ključnu ulogu u Islamskoj revoluciji iz 1979. godine u kojoj je zbačena monarhija, a na vlast došla islamska teokratija

968 pregleda 0 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Šef centralne banke Irana danas je podnio ostavku pošto su u Teheranu i još nekoliko gradova izbile demonstracije usljed naglog novog, rekorodnog pada vrijednosti domaće valute u odnosu na američki dolar.

Vijest o ostavci Mohamada Reze Farzina objavila je državna televizija.

U centru Teherana u ulici Sadi okupile su se stotine trgovaca, kao i u kvartu Šuš kraj glavne teheranske pijace - Velikog bazara.

Trgovci su odigrali ključnu ulogu u Islamskoj revoluciji iz 1979. godine u kojoj je zbačena monarhija, a na vlast došla islamska teokratija.

Zvanična novinska agencija IRNA potvrdila je da su izbili protesti, a očevici govore o sličnim okupljanjima u drugim iranskim gradovima, uključujući Ishafan, Širaz i Mašad.

Ponegdje u Teheranu policija je koristila suzavac da rasprši demonstrante.

Svjedoci su rekli AP-u da su trgovci zatvorili radnje i rekli drugima da urade isto. Potvrdu takvih dešavanja dala je i poluzvanična novinska agencija IRNA, koja je naznačila da su mnoge radnje prestale da rade, ali ne baš sve.

U nedjelju, jedan dolar vrijedio je 1,42 miliona iranskih riala. Danas je vrijedio tek malo više 1,38 miliona riala.

Kad je Farzin postao guverner banke 2022. godine, dolar je vrijedio 430.000 riala.

O Farzinovoj ostavci pričalo se cijele prošle nedjelje.

Pad vrijednosti domaće valute vrši inflatorne pritiske, pa rastu cijene hrane i drugih potrepština, što smanjuje realnu vrijednost plata. Taj trend se može i pogoršati jer je prije par dana i gorivo poskupjelo.

Prema zvaničnim iranskim podacima, inflacija u toj zemlji je u decembru iznosila 42,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a veća je za 1,8 odsto u odnosu na novembarsku inflaciju.

Za godinu dana hrana je poskupjela 72 odsto, a ljekovi 50 odsto.

Kritičari vlasti smatraju da je ovo znak da je zemlja na korak od hiperinflacije.

Strahovanja su samo pogoršana nakon najava u zvaničnim medijima da će nova iranska godina, koja počinje 21. marta, donijeti veće poreze.

Zemlja je ponovo pod sankcijama Ujedinjenih nacija zbog njenog nuklearnog programa.

Bonus video: