Nakon nove runde razgovora između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa u nedjelju, koja nije donijela mnogo više od obećanja da će se lideri ponovo sastati narednog mjeseca i još jednom ogolila koliko je mirovni dogovor i dalje daleko, Rusija je juče zaprijetila promjenom svoje pregovaračke pozicije poslije navodnog ukrajinskog napada na rezidenciju Vladimira Putina.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je juče da je Ukrajina pokušala da napadne Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti, te da će Moskva zbog toga preispitati svoj stav u pregovorima. Prema riječima Lavrova, ukrajinske snage su 28. i 29. decembra izvele napad sa 91 dronom dugog dometa na predsjedničku rezidenciju, ali su svi dronovi, kako tvrdi, uništeni dejstvom ruske protivvazdušne odbrane.
Lavrov je, kako prenosi Rojters, rekao da su mete za uzvratne udare ruskih oružanih snaga već odabrane. “Takvi nepromišljeni potezi neće ostati bez odgovora”, rekao je, dodajući da napad predstavlja “državni terorizam”.
Lavrov je naglasio da se napad dogodio u trenutku kada su u toku razgovori o mogućem mirovnom sporazumu sa Ukrajinom, ističući da se Rusija neće povući iz pregovora, ali da će njena pregovaračka pozicija biti revidirana. Nije bilo odmah jasno da li se Putin nalazio u rezidenciji Dolgije Borodi, koju su u prošlosti koristili Josif Staljin, Nikita Hruščov i Boris Jeljcin.
Zelenski je juče odbacio optužbe za napad na rezidenciju kao laž, tvrdeći da Moskva time priprema teren za nove napade na vladine zgrade u Kijevu. Rekao je da je “očekivao” neku vrstu skandala nakon dvočasovnog sastanka u nedjelju sa Trampom na Floridi, na kojem je ostvaren “napredak” ka okončanju sukoba. “Oni ne žele da završe ovaj rat”, rekao je. Upozorio je da je sada vjerovatan ruski udar na vladine komplekse u prijestonici, sličan bombardovanju zgrade kabineta ministara u centru Kijeva u septembru.
Ukrajinski šef diplomatije pozvao je juče svjetske lidere da osude ruske “manipulacije” u vezi sa navodnim ukrajinskim napadom na Putinovu rezidenciju, poručivši da Moskva traži “lažno opravdanje” za nove udare na susjednu zemlju. “Uobičajena ruska taktika: optužiti drugu stranu za ono što sami radite ili planirate da uradite”, rekao je Andrij Sibiha u objavi na mreži X.
Zelenski je pozvao Trampa da na odgovarajući način reaguje na ruske prijetnje.
Međutim, Tramp je sinoć saopštio da je imao “dobar telefonski razgovor” sa Putinom o ratu u Ukrajini. Takođe je kazao da mu je "Putin rekao za napad na njegovu rezidenciju" i da mu se to "ne sviđa".
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov takođe je potvrdio da su Putin i Tramp juče razgovarali i istakao da je predsjednik SAD bio “šokiran kada mu je Putin rekao za napad dronom na rusku predsjedničku rezidenciju”. “Putin je rekao Trampu da Rusija namjerava da nastavi da radi sa SAD na postizanju mira - ali da će ruska pozicija nakon napada na rezidenciju biti revidirana”, kazao je Ušakov. Istakao je da su Tramp i njegovi ključni savjetnici detaljno su obavijestili Putina o pregovorima sa Ukrajinom.
“Prema riječima Amerikanaca, tokom ovih pregovora američka strana je odlučno gurala ideju o potrebi da Kijev preduzme stvarne korake ka konačnom rješenju sukoba, a da se ne krije iza zahtjeva za privremenim prekidom vatre”, kazao je Ušakov i dodao da se ruska strana plaši da bi ideje koje je Ukrajina iznijela Amerikancima Kijev i dalje mogao tumačiti previše proizvoljno.
Ranije juče Putin je, nakon sastanka sa visokim ruskim vojnim zvaničnicima o ratu u Ukrajini, rekao da Moskva nastavlja sa planom zauzimanja ukrajinskih oblasti čiju je aneksiju proglasila 2022. godine i da u tom nastojanju bilježi stabilan napredak.
“Cilj oslobađanja Donbasa, Zaporoške i Hersonske oblasti sprovodi se u fazama, u skladu s planom specijalne vojne operacije. … Trupe samouvjereno napreduju”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik je takođe naredio vojsci da nastavi ofanzivu s ciljem potpunog preuzimanja kontrole nad Zaporoškom oblasti na jugu Ukrajine, nakon što je jedan ruski komandant izjavio da se snage Moskve nalaze na oko 15 kilometara od njenog najvećeg grada.
Jučerašnja eskalacija tenzija uslijedila je nakon što je Tramp u nedjelju, poslije razgovora sa Zelenskim, kazao da su “mnogo bliže, možda i veoma blizu” dogovora o okončanju ruskog rata u Ukrajini, ali da i dalje postoje “trnovita pitanja”.
Trampova odluka da u nedjelju na Floridi razgovara sa Zelenskim podstakla je nade da bi mogao biti ostvaren makar određeni napredak ka okončanju onoga što je postalo najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Međutim, uprkos prkos napretku u razgovorima između Trampa i Zelenskog kada je riječ o bezbjednosnim garancijama za Kijev i prije jučerašnjih događaja bilo je jasno da nema napretka kada je riječ o spornim teritorijalnim pitanjima.
Zelenski je juče, na povratku u Evropu, kazao da dva ključna pitanja navedena u mirovnom prijedlogu od 20 tačaka - kontrola nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje, koja je u ruskim rukama, i sudbina Donbasa, oblasti na istoku Ukrajine, ostaju neriješena.
“Dva pitanja ostaju: elektrana - kako će funkcionisati? - i teritorija”, rekao je Zelenski novinarima.
Koliko su Kijev i Moskva udaljeni po pitanju teritorije naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, poručivši da Ukrajina mora povući svoje trupe iz gradova u Donjeckoj oblasti, te da će Kijev izgubiti još teritorije ukoliko ne pristane na dogovor.
“Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa”, rekao je Peskov, dodajući da će Ukrajina izgubiti dodatnu teritoriju ako ne prihvati sporazum. On je odbio da komentariše pitanje nuklearne elektrane Zaporožje.
Nakon razgovora sa Trampom je na povratku u Evropu Zelenski je izjavio da su SAD pristale da Ukrajini ponude “snažne” bezbjednosne garancije u trajanju od 15 godina. Ukrajinski predsjednik je, kako prenosi “Gardijan” rekao da će američki Kongres i parlament u Kijevu zajednički glasati o američkim obećanjima, za koja je naveo da su ključni dio mirovnog plana. Kijev ove garancije smatra presudnim kako bi se odvratila eventualna nova ruska agresija u slučaju mirovnog dogovora.
Zelenski je priznao da ranija obećanja nisu bila djelotvorna, uključujući i Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, koji su podržali SAD i Britanija i kojim su garantovane ukrajinske granice.
Detalji najnovijih američkih obaveza, međutim, i dalje nijesu jasni, ističe britanski list. Tramp je isključio mogućnost slanja mirovnih trupa, dok je Zelenski rekao da bi prisustvo međunarodnih posmatrača u poslijeratnoj Ukrajini bilo najbolji oblik bezbjednosti i pružilo uvjeravanje građanima.
“Zaista bismo željeli da garancije budu duže. Rekao sam mu (Trampu) da bismo željeli da razmotrimo garancije na 30, 40, pa čak i 50 godina, i da bi to bila istorijska odluka predsjednika Trampa. Predsjednik je rekao da će razmisliti”, dodao je Zelenski.
Kijev ove garancije smatra presudnim kako bi se odvratila eventualna nova ruska agresija u slučaju mirovnog dogovora. Detalji najnovijih američkih obaveza i dalje nijesu jasni.
Tramp je u nedjelju rekao da očekuje da evropske zemlje “preuzmu veliki dio” tog napora uz podršku Sjedinjenih Država. Dogovor o takvim potezima mogao bi biti komplikovan, budući da je Rusija poručila da bi svako raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini bilo neprihvatljivo.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da se ostvaruje napredak u vezi s bezbjednosnim garancijama, te da će se zemlje takozvane “Koalicije voljnih” sastati u Parizu početkom januara kako bi “finalizovale konkretne doprinose”.
Bonus video:
