Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti, ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg humanitarnog donatora na svijetu.
Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radnike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN, a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje poslednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovo članstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdijevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i otjerale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti prusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
"Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom", rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtijeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
"Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru", saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigdje nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
"Današnji sporazum je kritičan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN", dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkretne krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava, ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrijepljenu potrošnju.
Šef agencije OCHA Flečer je pohvalio dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."
Bonus video:
