Rat riječima ponovo je izbio oko danske teritorije Grenland usred posljedica američkog vojnog svrgavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura 3. januara. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp više puta je izjavio da Vašingtonu treba kontrola nad tom teritorijom i nije isključio mogućnost zauzimanja silom.
"Potreban nam je Grenland", rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One 4. januara. "On je trenutno izuzetno strateški važan. Grenland je svuda prekriven ruskim i kineskim brodovima."
"Danska to neće moći da uradi", dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen odgovorila je 5. januara, rekavši da neće "prihvatiti situaciju u kojoj smo mi i Grenland na ovaj način ugroženi". Pozivajući se na činjenicu da je Grenland, kao teritorija Danske, dio NATO-a, dodala je: "Ako Sjedinjene Države odluče da vojno napadnu drugu zemlju članicu NATO-a, tada sve staje."
Trenutni fokus na Grenland predstavlja najnovije oživljavanje dugogodišnjeg interesa Vašingtona za tu teritoriju, o čijoj je kupovini od Danske SAD prvi put razgovarao još 1800-ih godina.
Nordijski istraživač iz 10. vijeka Erik Crveni teritoriju je nazvao Grenland. Rani doseljenik odabrao je taj neskladni naziv za teritoriju, naseljenu autohtonim Inuitima, jer bi, kako je rekao, "ljude privuklo da tamo odu ako ima povoljno ime".
Nordijska naselja na Grenlandu nisu opstala. Istraživači vjeruju da su doseljenici postali žrtve promjenjive klime i, među ostalim teškoćama, ekonomskih potresa izazvanih kugom. Do 1721. godine, kada su danski misionari prvi put stigli na ostrvo, ostalo je samo inuitsko stanovništvo.
Jedan misionar opisao je otporne Inuite na Grenlandu kao ljude koji su toliko pohlepni za kalorijama da su jeli uši iščupane iz vlastite odjeće. Kako bi izbjegli rasipanje minerala, tvrdio je da bi "nožem sastrugali znoj s lica i lizali ga".
Danska je 1921. proglasila suverenitet nad Grenlandom i uvela trgovinski monopol s ostrvom. Zabrana vanjskim trgovcima omogućila je Kopenhagenu da kupuje salo od kita i foke, cijenjeni izvor goriva za lampione, strogo pod sopstvenim uslovima.
Tokom Drugog svjetskog rata, Dansku je napala nacistička Njemačka, ostavljajući dansku teritoriju Grenland otvorenom za potencijalno njemačko preuzimanje.
Džordž L. Vest, službenik američke spoljne službe, prisjetio se da je američki predsjednik Frenklin D. Ruzvelt "odmah odlučio da moramo nešto preduzeti u vezi s Grenlandom." Američke snage okupirale su teritoriju i osigurale njen vrijedni rudnik kriolita.
Nacistički operativci su više puta pokušavali postaviti tajne meteorološke stanice na izolovanim djelovima Grenlanda.
"Čini se da velik dio vaših vremenskih uslova za zapadnu Evropu potiče s te ledene kape. S vojnog stanovišta, neprocjenjivo je dobijati meteorološke izvještaje odande", objasnio je Vest, dodajući da je dio američke misije na Grenlandu bio "pronaći ove [nezakonite nacističke meteorološke stanice] i uništiti ih".
Sjedinjene Države su nakon rata vratile Grenland pod dansku kontrolu, ali nisu povukli svoju vojsku. Dvije zemlje su 1951. potpisale sporazum koji je omogućio Vašingtonu i novoosnovanom vojnom savezu NATO da "poboljšaju i uopšteno prilagode područje za vojnu upotrebu".
Jedan od američkih "istraživačkih" objekata na Grenlandu bio je paravan za Projekt Ledeni crv, planiranu mrežu mjesta za lansiranje nuklearnih projektila ispod grenlandskog ledenog pokrivača usmjerenih prema Sovjetskom Savezu.
Tajna američka nuklearna stanica bila je osuđena na propast od samog početka. Inženjeri su se suočavali s stalnim pomjeranjem leda koji se uvijao i savijao oko silosa dizajniranih za držanje osjetljivih nuklearnih bojevih glava te je 1966. godine napuštena. Radioaktivni otpad s lokacije ostaje zakopan ispod grenlandskog ledenog pokrivača.
Predlozi Sjedinjenim Državama za kupovinu Grenlanda datiraju iz 1867. godine, kada je Vašington prvi put ozbiljno razmatrao tu ideju.
Kopenhagenu je 1946. upućena konkretna ponuda za Grenland, u današnjem ekvivalentu od oko milijardu dolara, što je jedan senator opisao kao "vojnu potrebu" za SAD.
Danski ministar vanjskih poslova odbio je ponudu iz 1946, uz odgovor da "iako mnogo dugujemo Americi, ne osjećam da im dugujemo cijelo ostrvo Grenland".
Tokom Trampovog prvog mandata 2019. godine američki predsjednik je više puta predložio da Sjedinjene Države preuzmu teritoriju. Te ideje su uglavnom odbačene.
Međutim, nakon što je teritoriju učinio prioritetom u svom drugom mandatu, Danska je očito odgovorila povećanjem istaknutosti polarnog medvjeda, koji predstavlja Grenland, na grbu danskog kralja i ponovnim izjašnjavanjem da teritorija nije na prodaju.
Grenland danas upravlja brojnim sopstvenim institucijama, uključujući parlament, ali i dalje uveliko zavisi od Danske.
Teritorija svake godine prima gotovo 600 miliona dolara pomoći iz Kopenhagena, fonda koji predstavlja više od polovine ukupnog državnog budžeta Grenlanda i jednak je više od 10.000 dolara za svakog od 57.000 stanovnika teritorije.
Prema anketi iz 2025, većina stanovnika Grenlanda podržava nezavisnost od Danske, ali se oko 85 odsto njih protivi da postanu američka teritorija.
Složenost geopolitičke oluje koja se sprema nad Grenlandom sažeo je premijer tog područja Mute Egede, koji je novinarima u januaru 2025. rekao: "Ne želimo biti Danci, ne želimo biti Amerikanci, želimo biti Grenlanđani."
Bonus video:
