Iran je u četvrtak uveče zapao u potpuni prekid interneta dok su se protesti zbog teških ekonomskih uslova proširili širom zemlje, dodatno povećavajući pritisak na državno rukovodstvo.
Iako nije bilo jasno šta je uzrokovalo prekid interneta, koji je prvi prijavio monitor internet sloboda NetBloks, iranske vlasti su i ranije gasile internet kao odgovor na proteste.
NetBloks je ranije tokom dana izvijestio o prekidima u zapadnom gradu Kermanšahu, dok su vlasti pojačavale obračun s demonstrantima. Nevladina organizacija Iran Hjumans Rajts, sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je u četvrtak da su iranske snage bezbjednosti od početka protesta krajem decembra ubile najmanje 45 demonstranata, među kojima je osmoro djece.
Trgovci su poslušali pozive sedam kurdskih političkih grupa na opšti štrajk u četvrtak, zatvorivši radnje u kurdskim oblastima i desetinama drugih gradova širom Irana. Organizacija za ljudska prava Hengav objavila je snimke zatvorenih prodavnica u zapadnim provincijama Ilam, Kermanšah i Lorestan. Ta grupa optužila je vlasti da su pucale na demonstrante u Kermanšahu i obližnjem gradu Kamjaranu, na sjeveru, pri čemu je više ljudi povrijeđeno.
Demonstracije su u četvrtak zahvatile svih 31 provinciju, a protestni pokret nije pokazivao znake jenjavanja.
U južnoj provinciji Fars demonstranti su srušili spomenik bivšem visokom komandantu elitne jedinice Revolucionarne garde Al-Kuds, Kasemu Sulejmaniju - ličnosti koju pristalice vlasti smatraju herojem gotovo mitskih razmjera. Verifikovani snimci pokazali su demonstrante kako slave dok se spomenik ruši.
Protesti su nastavljeni i tokom noći u četvrtak. Prema snimcima na društvenim mrežama koje je provjerila agencija Frans pres, velika masa ljudi okupila se na širokom bulevaru ajatolaha Kašanija u sjeverozapadnom dijelu Teherana, uz zvuke automobilskih sirena u znak podrške. Drugi snimci prikazivali su demonstracije u zapadnom gradu Abadanu. Prema navodima IHR-a, jedna žena koja je u srijedu uveče učestvovala u protestu u tom gradu pogođena je metkom u oko.
IHR je saopštio da je srijeda bila najkrvaviji dan sada već 12-dnevnog pokreta, sa 13 potvrđenih poginulih demonstranata. "Dokazi pokazuju da represija postaje svakim danom sve nasilnija i sve rasprostranjenija", rekao je direktor IHR-a Mahmud Amiri-Mogadam, dodajući da su stotine ljudi ranjene, a više od 2.000 uhapšeno.
U srijedu je zapadno od Teherana poginuo jedan policajac dok je pokušavao da "kontroliše nerede", javila je novinska agencija Fars.
Mediji u Iranu i zvanična saopštenja navode da je od početka protesta poginula najmanje 21 osoba, uključujući pripadnike snaga bezbjednosti, prema zbirnim podacima AFP-a.
Ovaj protestni pokret najveći je u posljednje tri godine i, iako još nije dostigao razmjere demonstracija "Žena, život, sloboda" iz 2022. godine, ozbiljno je uznemirio iransko političko i bezbjednosno rukovodstvo.
Organizacije za ljudska prava optužile su vlasti da pribjegavaju taktikama poput upada u bolnice radi hapšenja ranjenih demonstranata. "Iranske snage bezbjednosti ranile su i ubijale i demonstrante i prolaznike", saopštila je organizacija Amnesti internešnal, optužujući vlasti za upotrebu "nezakonite sile".
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je u četvrtak na uzdržanost u postupanju prema demonstracijama. "Svako nasilno ili prisilno ponašanje treba izbjegavati", rekao je Pezeškijan u saopštenju objavljenom na njegovom zvaničnom sajtu, pozivajući na "krajnju uzdržanost", ali i na "dijalog, angažman i slušanje zahtjeva naroda".
Povod za proteste - nagli pad vrijednosti nacionalne valute i opšte ekonomsko posrnuće - otežao je vladi da odgovori na zahtjeve demonstranata. Valuta je nastavila da slabi, dok je vlada najavila ukidanje subvencionisanog deviznog kursa za uvoznike, što je već dovelo do naglog rasta cijena hrane.
Svakodnevni život postao je sve nepriuštiviji za građane Irana. Prosječne cijene hrane porasle su za više od 70 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok su cijene ljekova u istom periodu povećane za oko 50 odsto.
Vlada je saopštila da je rješavanje ekonomske krize uglavnom van njenog domašaja i da, iako će se boriti protiv korupcije i špekulacija cijenama, raspolaže sa malo instrumenata. Za ekonomske probleme okrivila je spoljne faktore, prije svega oštre sankcije koje je Iranu uveo Zapad, uglavnom zbog iranskog nuklearnog programa.
Dosadašnji protesti djeluju decentralizovano i bez jasne centralne ličnosti, za razliku od protesta 2022. godine, kada su se demonstranti okupljali oko lika 22-godišnje Mahse Amini, koja je preminula u policijskom pritvoru nakon hapšenja zbog navodnog nepropisnog nošenja hidžaba.
Prestolonasljednik u egzilu Reza Pahlavi, sin šaha svrgnutog u Iranskoj revoluciji 1979. godine, pokušava da popuni liderski vakuum u pokretu. Pozvao je Irance da u četvrtak i petak u 20 sati po lokalnom vremenu viču sa svojih prozora u znak podrške.
"Na osnovu vašeg odgovora, objaviću naredne pozive na akciju", rekao je Pahlavi u video-snimku koji se masovno dijelio na društvenim mrežama.
Nije jasno koliku podršku Pahlavi zaista ima, iako su snimci protesta tokom proteklih 12 dana pokazivali demonstrante kako skandiraju u njegovu korist. Jedan kanal na društvenim mrežama blizak iranskim snagama bezbjednosti objavio je video koji navodno prikazuje obavještajce kako obilaze domove građana i upozoravaju ih da ne učestvuju u protestima koje Pahlavi poziva, dok su drugi izvori tvrdili da će dronovi biti korišćeni za identifikaciju učesnika.
Iako su vlasti koristile nasilje protiv demonstranata, represija još nije dostigla intenzitet iz 2022. godine. Analitičari smatraju da se država sada osjeća manje sigurnom nego prije tri godine, dodatno uzdrmana ratom s Izraelom u junu.
Vlada se suočava i s pritiscima iz inostranstva. Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je da će intervenisati ukoliko Iran bude ubijao demonstrante. Tramp je u četvrtak ponovio prijetnju da će preduzeti oštre mjere protiv Irana ako vlasti "počnu da ubijaju ljude", upozorivši da će Vašington "udariti veoma snažno".
Američki Stejt department je takođe ohrabrivao demonstrante putem interneta, dijeleći snimke na kojima pojedini lijepe Trampove naljepnice na saobraćajne znakove. "Kada su cijene postavljene toliko visoko da potrošači ne mogu da kupe, a farmeri ne mogu da prodaju, svi gube", navedeno je u objavi Stejt departmenta na mreži X.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u četvrtak uveče da je iranska ekonomija "na koljenima", govoreći pred Ekonomskim klubom Minesote: "Ovo je izuzetno rizičan trenutak. On (Tramp) ne želi da povrijede još demonstranata. Ovo je napet momenat".
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful osudio je, u međuvremenu, "prekomjernu upotrebu sile" iranskih vlasti protiv demonstranata.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova i vojska oštro su reagovali na Trampove komentare, a načelnik Generalštaba iranske vojske zaprijetio je u srijedu preventivnim udarima na države koje prijete Iranu.
Vlasti sve češće predstavljaju demonstrante kao nasilne, tvrdeći da je pravo na protest legitimno, ali da su nerede preuzeli huligani i saboteri koje podržava inostranstvo.
Mediji bliski vlastima objavili su da je jedan policijski pukovnik izboden nožem ispred Teherana, dok je policijska stanica u Čenaranu, na sjeveroistoku zemlje, napadnuta u srijedu uveče, pri čemu je poginulo pet osoba.
Bonus video:
