Nakon što su Sjedinjene Države uhapsile venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Vladimir Putin je ostao bez saveznika i moguće je jačanje američkog “naftnog uticaja”, ali Moskva već razmatra moguće dobitke koje bi donijela podjela svijeta na sfere uticaja, kakvu promoviše Donald Tramp.
Specijalne snage su uhapsile Madura svega osam mjeseci nakon što je ruski predsjednik pristao na strateško partnerstvo sa svojim “dragim prijateljem”, a Tramp je rekao da SAD privremeno preuzima kontrolu nad Venecuelom, koja ima najveće rezerve nafte na svijetu.
Neki ruski nacionalisti kritikovali su gubitak saveznika i uporedili brzu američku operaciju sa neuspjehom Rusije da preuzme kontrolu nad Ukrajinom u gotovo četiri godine rata.
Međutim na drugom nivou, ono što Rusija opisuje kao Trampovu “pirateriju” i “promjenu režima” u “dvorištu” Sjedinjenih Država, za Moskvu je prihvatljivije - naročito ako Vašington zaglibi u Venecueli.
“Rusija je izgubila saveznika u Latinskoj Americi”, rekao je za Rojters visoki ruski izvor, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti situacije.
“Ali ako je ovo primjer Trampove Monroove doktrine na djelu, kao što izgleda da jeste, onda i Rusija ima svoju sferu uticaja.”
Drugi ruski izvor rekao je da Moskva američku operaciju vidi kao jasan pokušaj da se preuzme kontrola nad venecuelanskim naftnim bogatstvom i da je primijetila da većina zapadnih sila nije otvoreno kritikovala taj potez.
Putin je, kako podsjeća britanska agencija, pokušavao da u bivšim sovjetskim republikama u Centralnoj Aziji, na Kavkazu i u Ukrajini uspostavi rusku sferu uticaja, u nastojanju kojem se Vašington protivi još od završetka Hladnog rata.
Putin se nije javno oglašavao o američkoj operaciji u Venecueli, iako je rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo Trampa da oslobodi Madura i zatražilo dijalog. Kremlj je u utorak pozdravio imenovanje Delsi Rodriges za vršiteljku dužnosti predsjednika Venecuele, ocijenivši da je to korak ka obezbjeđivanju mira i stabilnosti suočenih sa “otvorenim neokolonijalnim prijetnjama i stranom oružanom agresijom”.
Ruski državni mediji su operaciju prikazali kao američku “otmicu”, prenijeli Trampove izjave da SAD imaju “bolesne” susjede i podsjetili na američko hapšenje vojnog lidera Manuela Norijege u Panami 3. januara 1990. godine.
“To što je Tramp upravo ‘ukrao’ predsjednika druge države pokazuje da međunarodno pravo u suštini ne postoji - postoji samo pravo sile - ali Rusija to odavno zna”, rekao je za Rojters Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja.
On je kazao da savremena Monroova doktrina - za koju je Tramp sugerisao da bi mogla biti ažurirana kao “Donroova doktrina” - može biti tumačena na različite načine. “Da li su Sjedinjene Države zaista spremne da priznaju rusku dominaciju nad prostorom bivšeg Sovjetskog Saveza, ili je jednostavno riječ o tome da su Sjedinjene Države toliko snažne da neće tolerisati nijednu veliku silu ni u svojoj blizini?”
Aleksej Puškov, koji predsjedava komisijom za informacionu politiku u ruskom Savjetu Federacije ocijenio je da je američka operacija u Venecueli direktna primjena američke Nacionalne bezbjednosne strategije, te je prikazao kao pokušaj oživljavanja američke supremacije i sticanja uticaja nad još većim naftnim rezervama.
Za Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, činjenica da je predsjednik SAD usmjeren na zapadnu hemisferu, i da bi tamo mogao zaglaviti, djeluje više nego prihvatljivo, s obzirom na to da je Rusija fokusirana na Ukrajinu, a Kina na Tajvan.
Međutim, rekao je da to nosi rizik povratka “divljem imperijalizmu 19. vijeka i, zapravo, oživljavanja koncepta divljeg zapada - u smislu da su Sjedinjene Države ponovo stekle pravo da rade šta god žele u zapadnoj hemisferi”.
“Hoće li se trijumf pretvoriti u katastrofu?”, upitao je.
Za Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, činjenica da je predsjednik SAD usmjeren na zapadnu hemisferu - i da bi tamo mogao biti uvučen i zaglavljen - djeluje više nego prihvatljivo, s obzirom na to da je Rusija fokusirana na Ukrajinu, a Kina na Tajvan.
Udarac za imidž Rusije
Međutim, neki ruski nacionalisti kritikovali su gubitak saveznika tako brzo nakon pada Bašara al Asada u Siriji i uporedili brzinu američke operacije s mnogo sporijim tempom ruskog napredovanja u Ukrajini.
Uhapšeni ruski nacionalista Igor Girkin rekao je da je SAD u Venecueli pokazao kako bi jedna velika sila trebalo da djeluje kada se suočava s potencijalnom prijetnjom, te je američku operaciju predstavio kao dio pokušaja da se presijeku tokovi nafte prema Kini.
“Dobili smo još jedan udarac našem imidžu - još jedna zemlja koja je računala na pomoć Rusije nije je dobila”, rekao je Girkin. “Pošto smo do ušiju zaglibili u krvavu močvaru Ukrajine, praktično smo nesposobni za bilo šta drugo, naročito jer ne možemo pomoći Venecueli u drugoj hemisferi koja je tik uz Sjedinjene Države.”
“Karakas za tri sata!”, izrugivala se jedna ruska paravojna mreža na Telegramu. “Amerikanci u Venecueli ponavljaju prve sate naše specijalne vojne operacije u Ukrajini 2022. godine.” Poruka između redova bila je jasna: Moskva je trebalo da isto učini s Kijevom i njegovim predsjednikom.
Putin iritira Trampa
Hapšenje Madura predstavlja geopolitički i energetski udarac za Putina - još jedan, svega godinu nakon što je njegov saveznik, Bašar al Asad, potražio utočište u Rusiji nakon što je svrgnut.
A kao dodatnu prijetnju, američki predsjednik je na svojoj mreži Truth Social, uoči venecuelanske operacije, nagovijestio da bi SAD mogle intervenisati i u Iranu, još jednom savezniku Moskve, kako bi “spasile” civile ukoliko represija nad demonstrantima - koji su od 28. decembra 2025. izašli na ulice zbog visokih troškova života i nesposobnosti vlasti - postane suviše brutalna.
Tramp, koji je od povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. često pokazivao popustljivost, pa čak i divljenje snazi ruskog lidera, sada djeluje kao da ga bivši oficir KGB-a iritira. “Nisam oduševljen Putinom. Ubija previše ljudi”, rekao je milijarder prošle subote iz Palm Biča na Floridi, kao da je to neka novost, primjećuje francuski “Mond”.
Ilustrujući koliko malo Vašington uvažava Moskvu, američki predsjednik rekao je da tokom razgovora s Putinom prethodnog ponedjeljka nije ni pomenuo napad na Venecuelu. Bivši investitor vjerovatno nije cijenio to što ga je ruski kolega pokušao izmanipulisati, pošto je Putin telefonom - bez ikakvih dokaza - tvrdio da su ukrajinski dronovi napali njegovu rezidenciju, u Novgorodskoj oblasti, zapadno od Moskve. CIA je navodni ukrajinski vazdušni napad demantovala nekoliko dana kasnije.
Više nego nadmetanje nalik Hladnom ratu, čini se da su perspektiva profita i kontrola nad strateškim energetskim resursima vodile postupke Trampove administracije u Karakasu. I koliko god Zelenski otvoreno mogao sanjati o iznenadnom zbacivanju ruskog autokrate, “Putin nema čega da se plaši od Trampa”, rekao je za Mond Fransoa Esbur, savjetnik u Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Londonu.
“Nuklearno oružje pravi svu razliku”, rekla je Tatjana Kastujeva-Žan, direktorka Centra za Rusiju pri Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI). “SAD nikada neće napasti nuklearnu silu. Ovo će samo podstaći pitanje širenja nuklearnog oružja među autoritarnim i diktatorskim režimima širom svijeta”, dodala je. “Živjelo nuklearno oružje!”, ponovio je u subotu Dmitrij Medvedev, Putinov bivši premijer.
Bonus video:
