Iranske vlasti uhapsile su ključne članove protestnog pokreta koji već dvije sedmice potresa zemlju, saopštio je šef nacionalne policije, dok Vašington i Teheran međusobno prijete u vezi s mogućnošću američke intervencije u Islamskoj Republici, piše britanski list Gardijan.
"Prošle noći izvršena su značajna hapšenja glavnih aktera u neredima, koji će, ako Bog da, biti kažnjeni nakon prolaska kroz zakonske procedure", rekao je danas za državnu televiziju šef policije Ahmad-Reza Radan, ne navodeći koliko je osoba uhapšeno.
Iranski državni tužilac ranije je saopštio da bi oni koji su uhvaćeni u protestima, ili čak u pomaganju demonstrantima, mogli biti optuženi kao "neprijatelji Boga" – krivično djelo koje se kažnjava smrtnom kaznom.
Protestni pokret u Iranu, koji je sada ušao u drugu sedmicu, predstavlja najozbiljnije nemire s kojima se zemlja suočila posljednjih godina. Iako su prvobitno izazvani naglim padom vrijednosti nacionalne valute, protesti su ubrzo prerasli u zahtjeve za političkim reformama i pozive na rušenje vlade.
Iranski režim je i ranije uspijevao da prebrodi masovne protestne pokrete, ali analitičari navode da se aktuelni nemiri odvijaju u trenutku kada je vlada oslabljena ekonomskom krizom i u jeku posljedica rata s Izraelom prošlog ljeta, navodi Gardijan.
Vlasti su u četvrtak prekinule pristup internetu u zemlji, uvodeći gotovo neprobojan, sveobuhvatan prekid veze na nacionalnom nivou. Organizacije za ljudska prava saopštile su da su iranske vlasti iskoristile taj prekid interneta kao paravan da prošire obračun s demonstrantima, koristeći smrtonosnu silu i bojevu municiju kako bi rastjerale demonstrante.
Najmanje 116 ljudi ubijeno je u nasilju povezanom s demonstracijama, dok je 2.600 osoba uhapšeno, prema podacima "Human Rights Activists News Agency", organizacije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
"Analiza uzroka smrti pokazuje da je većina žrtava ubijena bojevom municijom ili hicima iz sačmarica s kuglicama, pretežno s male udaljenosti", navela je ta organizacija.
Predsjednik SAD Donald Tramp je zaprijetio da će intervenisati u Iranu ukoliko vlasti ubijaju demonstrante, a tu prijetnju je, kako se činilo, ponovio u subotu uveče.
"Iran gleda ka SLOBODI, možda kao nikada ranije. SAD su spremne da pomognu!!!", izjavio je američki predsjednik na platformi Truth Social.
Američki listovi Njujork tajms i Vol strit džurnal izvijestili su, pozivajući se na američke zvaničnike, da je Trampu predočeno više vojnih opcija za napad na Iran, ali da još nije donio odluku o daljem postupanju.
Američki senatori pridružili su se Trampovim porukama, a senator Lindzi Grejem naveo je na društvenim mrežama da se "duga noćna mora Iranaca uskoro bliži kraju".
Izraelski zvaničnici saopštili su da su u stanju visoke pripravnosti zbog moguće američke intervencije u Iranu, dok su izraelski mediji objavili da se zvaničnici uzdržavaju od javnih komentara kako ne bi omogućili iranskim vlastima da protestni pokret predstave kao pokret koji ima stranu podršku.
Američke prijetnje brzo su izazvale oštru reakciju iranskih zvaničnika, pri čemu je predsjednik parlamenta upozorio da bi SAD i Izrael bili "legitimne mete" ukoliko SAD napadnu Iran.
"U slučaju napada na Iran, i okupirana teritorija i svi američki vojni centri, baze i brodovi u regionu biće naše legitimne mete", rekao je Mohamed-Bager Galibaf.
Ranije, kada su SAD u junu izvele napade na iranska postrojenja za obogaćivanje nuklearnog goriva, Iran je odgovorio napadom na američku vojnu bazu u Kataru. Taj napad je ocijenjen kao uglavnom simboličan, jer je bio unaprijed najavljen i nije doveo do pogibije američkih vojnika.
Uprkos represiji, protesti su se nastavili tokom noći sa subote na nedjelju, a novi su se očekivali i danas. Snimci su prikazivali, kako se čini, hiljade demonstranata u sjevernom Teheranu kako lupaju u šerpe i uzvikuju protestne parole. U Mašhadu, rodnom gradu vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija, na snimcima se vidi kako se demonstranti suočavaju s policijom, postavljaju barikade i pale vatre.
Organizacije za ljudska prava saopštile su da je, zbog gotovo potpunog prekida komunikacija u zemlji, pravilno i sveobuhvatno dokumentovanje događaja skoro nemoguće, ali da istovremeno pristižu sve brojniji izvještaji o naglom porastu broja poginulih među demonstrantima. Centar za ljudska prava u Iranu naveo je danas da je od svjedoka dobio vjerodostojne izvještaje prema kojima su u posljednjih nekoliko dana ubijene stotine demonstranata.
Poruke i video-snimci iz Irana povremeno dospijevaju u javnost, uglavnom zahvaljujući aktivistima koji koriste satelitski internet Starlink.
Jedan demonstrant iz centralnog iranskog grada Sarija, prema porukama koje je proslijedila Fondacija Abdorahman Borumand sa sjedištem u SAD, rekao je da su bezbjednosne snage uvele potpuni vojni režim u gradu.
"Veliki broj bezbjednosnih snaga naoružanih vojnim oružjem postavio je kontrolne punktove. Zaustavlja se svako vozilo, čak i ako su u njemu samo dvije osobe. Svima govore da će svako ko se zatekne napolju biti upucan", rekao je demonstrant.
Jedna iranska aktivistkinja u inostranstvu izjavila je za Gardijan da je njena rođaka u subotu uveče, u panici, uspjela da je pozove putem Starlinka. Bježala je sa protesta u naselju Andarzgu u Teheranu nakon što su vlasti počele da koriste "vojno oružje" protiv nenaoružanih demonstranata, opisujući kako bezbjednosne snage iz neposredne blizine pucaju na muškarce, žene i djecu.
Na snimcima proslijeđenim Gardijanu vidi se kako se velike mase ljudi kreću ulicama, okružene onim što liči na suzavac. Na drugom snimku vidi se demonstrantkinja kako bježi, dok se u pozadini čuju pucnji, a ona iznova ponavlja riječ "sramota".
Video koji je verifikovala organizacija za ljudska prava "Hengaw" prikazuje više tijela za koja ta grupa navodi da su demonstranti ubijeni od strane vlasti, smještena u skladištu u području Karizak u Teheranu. Organizacija je saopštila da se skladište nalazi u blizini mrtvačnice i da se koristi kao pomoćni prostor jer je mrtvačnica prenatrpana. Iranski državni mediji odgovornost za smrt pripisuju demonstrantima.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji je ranije nudio dijalog s demonstrantima, danas je, kako se čini, zauzeo tvrđi stav.
"Ljudi imaju zabrinutosti, treba da sjednemo s njima i, ako je to naša dužnost, da ih riješimo. Ali viša dužnost je da se ne dozvoli grupi izgrednika da dođe i uništi čitavo društvo", rekao je Pezeškijan.
Dok se suočava s protestima u zemlji, iranska vlada sve više brine i zbog mogućeg napada SAD ili Izraela.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
