Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel odbacio je prijetnju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa, poručivši da SAD nemaju moralno pravo da nameću dogovor Kubi, prenosi agencija Rojters.
"Kuba je slobodna, nezavisna i suverena zemlja. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada; Kuba je 66 godina bila napadana od strane SAD i ne prijeti – ona se priprema, spremna da brani domovinu do posljednje kapi krvi", naveo je Dijaz-Kanel na mreži X.
Tramp je ranije danas izjavio da Kuba više neće dobijati ni venecuelansku naftu ni novac i sugerisao da bi ostrvo, kojim upravljaju komunisti, trebalo da postigne dogovor s Vašingtonom, pojačavajući pritisak na dugogodišnjeg američkog protivnika i izazivajući prkosne reakcije kubanskog rukovodstva, prenosi Rojters.
Ta agencija navodi da je Venecuela najveći snabdjevač Kube naftom, ali da podaci o pomorskom saobraćaju pokazuju da od zarobljavanja venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura od strane američkih snaga početkom januara, u jeku strogog američkog naftnog embarga prema toj članici OPEK-a, iz venecuelanskih luka nije isplovio nijedan tanker ka karipskoj zemlji.
Istovremeno, Karakas i Vašington napreduju u pregovorima o sporazumu vrijednom dvije milijarde dolara, kojim bi se SAD-u isporučilo do 50 miliona barela venecuelanske nafte, a prihod bi bio položen na račune pod nadzorom američkog Trezora, što predstavlja veliki test novonastalog odnosa između Trampa i privremene predsjednice Venecuele Delsi Rodrigez.
"VIŠE NEĆE BITI NIKAKVE NAFTE ILI NOVCA ZA KUBU – NULA! Snažno im preporučujem da postignu dogovor, PRIJE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO", napisao je Tramp u danas na svojoj platformi Truth Social.
"Kuba je godinama živjela od velikih količina NAFTE i NOVCA iz Venecuele", dodao je Tramp.
Američki predsjednik nije pojasnio kakav bi dogovor Kuba trebalo da postigne.
Ipak, Trampov pritisak na Kubu predstavlja najnoviju eskalaciju njegove politike dovođenja regionalnih sila u sklad sa interesima SAD-a i naglašava ozbiljnost ambicije administracije da dominira zapadnom hemisferom, navodi Rojters.
Trampovi najviši zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, nisu krili očekivanje da bi nedavna američka intervencija u Venecueli mogla gurnuti Kubu "preko ivice".
Američki zvaničnici posljednjih sedmica zaoštrili su retoriku prema Kubi, iako su dvije zemlje u sukobu još od revolucije Fidela Kastra 1959. godine.
Kuba brani pravo na uvoz
Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez saopštio je danas, u objavi na mreži X, da Kuba ima pravo da uvozi gorivo od bilo kojeg dobavljača spremnog da ga izvozi. On je takođe negirao da je Kuba dobijala finansijsku ili drugu "materijalnu" nadoknadu zauzvrat za bezbjednosne usluge pružene bilo kojoj zemlji.
Ukupno 32 pripadnika kubanskih oružanih snaga i obavještajnih službi poginula su tokom američke racije u Venecueli. Kuba je saopštila da su stradali bili zaduženi za "bezbjednost i odbranu", ali nije iznijela detalje o aranžmanu između dva dugogodišnja saveznika.
Kuba se oslanja na uvoz sirove nafte i goriva, koje uglavnom obezbjeđuje Venecuela, a u manjoj mjeri Meksiko, kupovanih na otvorenom tržištu kako bi se održao rad elektrana i vozila.
Kako je operativni kapacitet rafinerija posljednjih godina opadao, isporuke venecuelanske sirove nafte i goriva Kubi su se smanjile. Ipak, ta južnoamerička zemlja i dalje je najveći snabdjevač, sa oko 26.500 barela dnevno izvezenih prošle godine, prema podacima o praćenju brodova i internim dokumentima državne kompanije PDVSA, što je pokrivalo oko 50 odsto kubanskog deficita nafte.
Čak i prije Madura, Kuba se mučila da obezbijedi stabilno snabdijevanje električnom energijom. Veliki djelovi ostrva veći dio dana ostaju bez struje, a čak je i prijestonica Havana pretrpjela ozbiljne ekonomske posljedice zbog višesatnih, rotacionih nestanaka električne energije.
Nestašice hrane, goriva i ljekova dovele su stanovništvo na ivicu izdržljivosti i podstakle rekordni talas emigracije, prvenstveno ka SAD-u, u posljednjih pet godina.
Meksiko postaje ključni snabdjevač
Meksiko se posljednjih sedmica nametnuo kao ključni alternativni snabdjevač naftom za ostrvo, ali količine isporuka ostaju male, prema podacima o pomorskom saobraćaju.
Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum izjavila je prošle sedmice da njena zemlja nije povećala obim isporuka, ali da je, s obzirom na nedavna politička dešavanja u Venecueli, Meksiko postao "važan snabdjevač" Kube sirovom naftom.
Američke obavještajne službe iznijele su sumornu sliku ekonomske i političke situacije na Kubi, ali njihove procjene ne daju jasnu podršku Trampovoj tvrdnji da je ostrvo "spremno da padne", izvijestio je Rojters u subotu, pozivajući se na tri izvora upoznata s povjerljivim procjenama.
Prema procjeni američke Centralne obavještajne agencije (CIA), ključni sektori kubanske privrede, poput poljoprivrede i turizma, ozbiljno su opterećeni čestim nestancima struje, trgovinskim sankcijama i drugim problemima. Potencijalni gubitak uvoza nafte i druge podrške iz Venecuele mogao bi dodatno otežati upravljanje zemljom predsjedniku Dijaz-Kanelu.
Bonus video:
