Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda nijesu uspjeli da promijene američki stav o Grenlandu, kazao je sinoć danski šef diplomatije Lars Loke Rasmunsen, nakon sastanka u Bijeloj kući sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom na razgovorima visokog uloga o zahtjevima predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad autonomnom teritorijom Danske.
Rasmusen je rekao da su imali “iskrenu, ali i konstruktivnu raspravu” sa američkim zvaničnicima o Grenlandu, i “da i dalje ostaju suštinske nesuglasice”. Istakao je da “nije neophodno da SAD preuzmu Grenland” i dodao da “nema neposrednih prijetnji iz Kine i Rusije” sa kojima Danska i Grenland, zajedno sa svojim saveznicima, ne mogu sami da izađu na kraj.
Rasmusen je kazao da među stanovništvom Grenlanda nema podrške bilo kakvoj američkoj intervenciji. “Želimo da sarađujemo sa našim američkim prijateljima i saveznicima, ali to mora biti saradnja zasnovana na poštovanju i mora poštovati naše crvene linije”, kazao je i dodao da je “Grenland obuhvaćen članom 5” NATO povelje.
Ministarka spoljnih poslova Grenlanda Vivijan Motsfeld zauzela je sličan ton, poručivši da treba razgovarati o tome kako ojačati saradnju sa SAD, “ali da to ne znači da Grenland treba da bude u američkom vlasništvu”.
Uoči sastanka, koji je trajao manje od dva sata, Grenland i Danska saopštili su da su počeli da povećavaju svoje vojno prisustvo na Grenlandu i oko njega, u bliskoj saradnji sa NATO saveznicima, u okviru obećanja da ojačaju odbranu Arktika.
Prema saopštenju danskog ministarstva odbrane, pojačano vojno prisustvo uključivaće niz vježbi tokom 2026. godine.
Njemačka će danas poslati svoje prve vojnike na Grenland, rekao je sinoć portparol vlade, nakon što su Švedska i Norveška najavile slične poteze. Više od deset izviđačkih vojnika biće raspoređeno, rekao je portparol za Rojters. Norveška je ranije juče saopštila da će poslati dva pripadnika odbrambenog osoblja na Grenland. Saopštenje je uslijedilo nakon što je norveški ministar odbrane Tore Sandvik juče rekao za Rojters da će to osoblje “mapirati dalju saradnju između (NATO) saveznika”. Švedski premijer Ulf Kristerson juče je takođe objavio da će njegova zemlja, na zahtjev Danske, poslati grupu vojnih oficira na Grenland.
Tramp je posljednjih sedmica više puta govorio da je to strateški pozicionirano i mineralima bogato ostrvo ključno za bezbjednost SAD i da ga SAD moraju posjedovati kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da ga zauzmu. Rekao je da su “sve opcije na stolu” kada je riječ o posjedovanju te teritorije, retorika koja je ozbiljno zategla odnose između Kopenhagena i Vašingtona.
“SAD je potreban Grenland zbog nacionalne bezbjednosti. NATO bi trebalo da predvodi put ka tome da ga dobijemo”, napisao je američki predsjednik na društvenim mrežama. Savez bi postao “mnogo snažniji i efikasniji” ako bi ta teritorija bila pod kontrolom SAD, tvrdio je. “To je ključno za Zlatnu kupolu koju gradimo”, rekao je, misleći na sistem raketne odbrane.
U naknadnoj objavi, pozivajući se na Rusiju i Kinu, Tramp je napisao: “NATO: Recite Danskoj da ih skloni odavde, Odmah! Dvije saonice sa psima to neće riješiti! Samo SAD mogu!!!”
Prema izvještajima stručnjaka, preuzimanje te teritorije moglo bi SAD da košta i do 700 milijardi dolara, naveli su američki mediji.
Grenland i Danska poručuju da ostrvo nije na prodaju, te da su prijetnje upotrebom sile nepromišljene i da bezbjednosne zabrinutosti treba rješavati među saveznicima.
“Krajnji cilj je da se pronađe neki kompromis, ili da se sklopi dogovor koji bi barem dovoljno umirio retoriku Donalda Trampa”, rekao je za Rojters Andreas Ostehagen, direktor istraživanja za arktičku i okeansku politiku u Institutu “Fridtjof Nansen” sa sjedištem u Oslu.
Noa Redington, analitičar i bivši politički savjetnik nekadašnje danske premijerke Hele Torning-Šmit, rekao je da su u Danskoj i na Grenlandu bile izražene bojazni da bi Motsfeld i Rasmunsen mogli biti tretirani na isti način kao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je doživio javno poniženje na sastanku s Trampom i Vensom u Bijeloj kući u februaru 2025.
“Ovo je najvažniji sastanak u istoriji modernog Grenlanda”, rekao je Redington za Rojters.
Danska i Grenland su prvobitno tražili sastanak s američkim šefom diplomatije Markom Rubiom, nadajući se razgovoru među šefovima diplomatije o rješavanju krize između dva NATO saveznika. Međutim, Rasmusen je rekao da je Vens želio da kao potpredsjednik bude domaćin sastanka u Bijeloj kući.
Sadašnja retorika, prema ocjeni Rojtersa, ukazuje na to da grenlandski lideri mijenjaju pristup u načinu na koji se nose s diplomatskom krizom.
Donedavno su naglašavali put Grenlanda ka nezavisnosti. Međutim, sada se u njihovim javnim izjavama više ističe jedinstvo Grenlanda s Danskom. “Nije vrijeme da se kockamo svojim pravom na samoopredjeljenje, dok druga zemlja govori o tome da nas preuzme”, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen za grenlandski dnevnik “Sermitsiaq”.
“To ne znači da u budućnosti ne želimo nešto. Ali ovdje i sada mi smo dio kraljevine i stojimo uz kraljevinu. To je ključno u ovoj ozbiljnoj situaciji”, rekao je.
Trampova želja da preuzme Grenland u suprotnosti je sa protivljenjem Amerikanaca aneksiji tog arktičkog ostrva, pokazuje novo istraživanje javnog mnjenja.
Samo 17 odsto Amerikanaca podržava Trampove napore da pribavi Grenland, a znatna većina i demokrata i republikanaca protivi se upotrebi vojne sile radi aneksije ostrva, pokazala je anketa Rojters/Ipsos.
Oko 47 odsto ispitanika ne odobrava napore SAD da preuzmu Grenland, dok je 35 odsto reklo da nije sigurno, u dvodnevnom istraživanju koje je završeno u utorak.
U međuvremenu, evropski saveznici ponovili su podršku Danskoj i Grenlandu uoči sastanka u Bijeloj kući, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da Grenlanđani mogu da “računaju na nas”.
U Parizu je Emanuel Makron rekao da bi, ukoliko bi bio pogođen suverenitet neke evropske zemlje i saveznika, domino-efekti bili bez presedana. Francuska će 6. februara otvoriti konzulat u Nuku.
Bonus video:
