Intenzivni diplomatski napori da se Donald Tramp odvrati od udara na Iran, uključujući komunikaciju između Islamske Republike i američke administracije, doveli su do deeskalacije tenzija u Zalivu, kazala su za “Fajnenšl tajms” tri izvora bliska arapskim vladama.
List piše da su regionalne države, među kojima su Saudijska Arabija, Turska, Katar, Oman i Egipat, pozivale Trampovu administraciju na uzdržanost, upozoravajući na potencijalnu štetu za iranske susjede u slučaju američkog udara na iranski režim, uključujući rast globalnih cijena nafte i gasa.
“Za sada su se stvari smirile”, rekao je za FT jedan arapski zvaničnik. “SAD će izdvojiti vrijeme za razgovore s Iranom kako bi vidio kuda to dalje vodi.”
Komunikacija između SAD i Islamske Republike omogućila je iranskim zvaničnicima da uvjere Trampa da neće biti pogubljenja demonstranata i da broj poginulih nije bio toliko visok kao što se izvještavalo van zemlje.
Zvaničnik je rekao da sada rastu nade da bi komunikacija između Teherana i Vašingtona, koja je možda bila olakšana posredovanjem treće strane poput Rusije ili Omana, mogla da preraste u dodatne razgovore u narednim danima.
Tenzije su u proteklih nekoliko dana naglo porasle nakon što je Tramp u utorak nagovijestio američku akciju protiv režima, objavivši na društvenim mrežama: “POMOĆ JE NA PUTU”, dok su se iranski demonstranti suočavali s brutalnim obračunom vlasti.
Amnesti internešnal saopštio je da su iranske vlasti počinile “masovna nezakonita ubistva neviđenih razmjera” kako bi slomile uglavnom mirne proteste koji su izbili krajem decembra, pri čemu je broj poginulih porastao na 2.000, kako je navedeno, “po zvaničnom priznanju”.
SAD su juče objavile nove sankcije protiv lidera iranskog režima za koje navode da su učestvovali u organizovanju obračuna, kao i protiv pojedinaca i entiteta koje optužuju za pranje iranskih prihoda od nafte.
Među 18 sankcionisanih osoba i entiteta bio je i Ali Laridžani, sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, za koga Vašington tvrdi da je bio među prvim iranskim liderima koji su pozvali na nasilje protiv demonstranata. SAD su sankcionisale i pokrajinske komandante iranske paravojne Revolucionarne garde.
“Naša poruka iranskom narodu je jasna. Vaši zahtjevi su legitimni”, rekao je američki ministar finansija Skot Besent u video-poruci. “Protestujete za plemenit cilj i Sjedinjene Države podržavaju vas i vaše napore.”
Rekao je da je poruka administracije iranskom rukovodstvu da “još ima vremena, ako odlučite da nam se pridružite. Kao što je predsjednik Tramp rekao, prekinite nasilje i stanite uz narod Irana.”
Kako su regionalne tenzije rasle u srijedu, Vašington je povukao dio osoblja i aviona iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, regionalnog sjedišta američke vojne komande koja udomljava oko 10.000 vojnika, što je podstaklo spekulacije o skorom američkom udaru na Teheran.
Međutim kasnije tokom dana, Tramp je rekao da je dobio uvjeravanja da je Iran prestao da ubija demonstrante i da nema planova za pogubljenja. Nije naveo izvor tih informacija.
Njegova izjava izazvala je pad globalnih cijena nafte, pošto su trgovci postali manje zabrinuti da bi eventualna vojna akcija mogla da ograniči iransku proizvodnju ili da bi Iran mogao da uzvrati napadima na izvozne rute snabdijevanja kroz Ormuski moreuz.
Borbena grupa nosača aviona USS “Abraham Linkoln” kreće se ka regionu, prema riječima jednog diplomate i satelitskoj analizi Olija Balingera, predavača georazračunavanja na Univerzitetskom koledžu London.
Dok SAD procjenjuju efikasnost mogućih udara, vojne opcije i dalje su na stolu, rekao je jedan od izvora. “Tramp je spreman da povuče obarač i proglasi deeskalaciju blefom”, rekao je taj izvor. Međutim, američki predsjednik želi “brz, jasno definisan ishod”, kakav je postigao svojom vojnom intervencijom u Venecueli.
Nemiri u Iranu i mogućnost američke intervencije podstakli su zemlje u regionu da grade tješnje odbrambene odnose.
Ankara je vodila razgovore o produbljivanju odbrambenih veza sa Saudijskom Arabijom i Pakistanom, koji su prošle godine sklopili sporazum o međusobnoj odbrani, rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.
“Stabilnost u regionu mogu da obezbijede samo vodeće zemlje regiona. Ali muči nas manjak povjerenja... riješite taj deficit povjerenja i 80 odsto naših problema biće riješeno”, rekao je Fidan novinarima u četvrtak. “Nama je definitivno potrebna odbrambena stabilnost u regionu; to je unutrašnja, regionalna stvar.”
Bonus video:
