"Amerika Amerikancima" suština je Monroove doktrine stare gotovo koliko i Sjedinjene Američke Države (SAD). Upozoravala je Britance i druge evropske kolonijalne sile da poštuju nezavisnost mladih američkih nacija. Tramp je tumači na svoj način.
Kada Sjedinjene Države hoće da obrazlože svoju politiku sile, rado se pozivaju na Monroovu doktrinu.
I u godini kada SAD 4. jula slave 250 godina nezavisnosti, spoljnopolitički kurs 47. predsjednika SAD Donalda Trampa zasniva se na doktrini koju je predstavio njegov prethodnik – 5. predsjednik SAD Džejms Monro, u vrijeme kada su SAD postojale tek 47 godina.
Džejms Monro bio je posljednji predsjednik iz generacije "osnivača SAD". Borio se u američkom Ratu za nezavisnost (1775–1783) protiv Britanaca i njihovih saveznika. U tom ratu, koji je djelimično bio i građanski rat, pobijedili su američki kolonisti uz presudnu pomoć Francuske, a potom i Španije i Holandije.
SAD su se na početku sastojale od samo 13 saveznih država, a teritorija je bila veličine otprilike trećine današnjih Sjedinjenih Država. Upravo svijest o sopstvenoj ranjivosti i ograničenom prostoru bila je jedan od razloga zbog kojih se Vašington relativno brzo okrenuo teritorijalnom širenju.
Dvije decenije poslije završetka rata za nezavisnost, 1803. godine, pod predsjednikom Tomasom Džefersonom, kupile su od Francuske, odnosno Napoleona Bonapartea, ogromnu koloniju Luizijanu.
Tako su SAD za 15 miliona dolara udvostručile svoju teritoriju na kojoj je kasnije nastalo mnogo novih saveznih država.
Međutim, sva područja zapadno od Luizijane (koju ne treba miješati sa današnjom istoimenom saveznom državom), od Teksasa do Kalifornije, još su pripadala Španiji.
Drugi rat za nezavisnost od Britanaca
Sredinom 1812. SAD su objavile rat Velikoj Britaniji. Napetosti su bile velike: britanski ratni brodovi stalno su plijenili američke trgovačke brodove na putu ka Evropi. Osim toga, Britanci su oteli hiljade američkih mornara i prisilili ih na službu u Kraljevskoj mornarici.
Britanci su držali utvrđena uporišta duž zapadne granice kolonija, u oblasti Apalača, doline rijeke Ohajo, Velikih jezera i gornjeg toka Misisipija, čime su Amerikance sprečavali u ekspanziji na Zapad, na teritorije starosjedilaca.
Dodatni izvor sukoba bili su i teritorijalni zahtjevi obje države – prema Kanadi.
Tadašnji predsjednik Džejms Medison britansko-američki rat nazvao je i Drugim američkim ratom za nezavisnost. Sukob je okončan 24. decembra 1814. potpisivanjem mirovnog sporazuma.
Amerikanci su se tada prvi put osjetili kao međunarodno priznata, nezavisna sila.
Pet godina kasnije SAD ponovo uvećavaju teritoriju: 1819. postignut je sporazum sa Španijom o preuzimanju dugova u vrijednosti od pet miliona dolara – za teritoriju Floride.
Monroova doktrina – poruka evropskim kolonijalnim silama
Dakle, to su SAD u vrijeme kada nastaje Monroova doktrina: na sjeveru se graniče s Kanadom koja je bila britanska kolonija, na jugu s Meksikom koji je samo dvije godine ranije postao nezavisna država. Na sjeverozapadu je Aljaska, tada teritorija carske Rusije.
Većina država Južne Amerike do 1823. već se izborila za nezavisnost od Španije ili Portugalije, dok su se neke još borile za to.
Ako bi evropske monarhije pokušale da ih ponovo osvoje i potisnu republikanske pokrete, SAD bi bile izolovane – a možda čak i izložene opasnosti od invazije, smatrao je tadašnji američki državni sekretar Džon Kvinsi Adams, Monroov nasljednik na mjestu predsjednika.
Džejms Monro je 2. decembra 1823. u obraćanju Kongresu, između ostalog, rekao da se Sjedinjene Države nikada nijesu miješale u ratove evropskih sila, niti to namjeravaju ubuduće.
Takođe je jasno poručio da se neće tolerisati da "naša prava budu napadnuta ili ozbiljno ugrožena". Ako bi se to ipak dogodilo, "pokrenućemo pripreme za našu odbranu".
U svom govoru Monro je izričito naveo Karibe i Latinsku Ameriku. Sjedinjene Države, kako je uvjeravao, nikada neće "ostaviti našu južnu braću da budu prepuštena sama sebi", a svako evropsko miješanje tamo bilo bi manifestacija "neprijateljskog stava prema Sjedinjenim Državama".
Zauzvrat, SAD će poštovati opstanak tada još postojećih kolonija.
Nastavak ekspanzije dolarima
Četvrt vijeka kasnije, 1848. godine, Meksiko nakon dvogodišnjeg rata ustupa Sjedinjenim Državama – po cijeni od 15 miliona dolara – teritorije današnjih saveznih država Kalifornije, Nevade, Jute, Novog Meksika, kao i velike djelove Arizone i Kolorada. Vlada SAD se takođe obavezala da podmiri dugove američkih državljana prema Meksiku.
SAD 1854. godine plaćaju Meksiku dodatnih 10 miliona dolara za dodatna područja u Arizoni i Novom Meksiku.
Administracija predsjednika Endrjua Džonsona 1867. godine kupuje Aljasku od carske Rusije po simboličnoj cijeni od 7,2 miliona dolara.
Car Aleksandar II Romanov smatrao je da bi teško mogao da brani tu teritoriju u slučaju ponovnog sukoba s Velikom Britanijom i da bi je mogao izgubiti bez ikakve nadoknade, dok je u isto vrijeme želio da ojača poziciju SAD u odnosu na Britance.
Nakon toga, u Vašingtonu se javlja i ideja o kupovini dva ostrva – Grenlanda i Islanda – koji su tada pripadali Danskoj. Međutim, formalna ponuda nikada nije podnijeta.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, pod predsjednikom Vudrouom Vilsonom, SAD 1917. godine kupuju od Danske ostrva Sent Kros, Sent Džon i Sent Tomas u Karibima – tada poznata kao Danska Zapadna Indija – za zlato u vrijednosti od 25 miliona dolara. Ta ostrva danas se zovu Djevičanska ostrva.
Ruzveltov i Ajzenhauerov dodatak
Predsjednik Teodor Ruzvelt je 1904. godine proširio Monroovu doktrinu dodatkom poznatim kao "Ruzveltova korolarija", prema kojoj SAD imaju pravo da intervenišu u latinoameričkim državama kako bi spriječile "hronično loše upravljanje" i "nestabilnost".
Od tada su SAD u očima "južne braće" doživljavane kao "policajac", a Latinska Amerika je u Vašingtonu tretirana kao "zadnje dvorište" Sjedinjenih Država.
Još jedno proširenje Monroove doktrine proglasio je predsjednik Dvajt Ajzenhauer 1954. godine, u vrijeme Hladnog rata. Riječ je o tzv. "domino-teoriji", odnosno domino-efektu, a cilj je bio borba protiv komunizma i sprečavanje da države, jedna za drugom, počnu da padaju pod uticaj Sovjetskog Saveza.
Tako je opravdan rat i protiv Sjevernog Vijetnama, a uslijedili su brojni tajni obavještajni zahvati i vojne intervencije u Nikaragvi, Kubi, Dominikanskoj Republici, Haitiju, Gvatemali, Čileu ili Grenadi.
Poslije raspada Sovjetskog Saveza Monroova doktrina je donekle pala u zaborav. Ali Donald Tramp se na nju pozivao još tokom svog prvog predsjedničkog mandata: angažman Kine "u našem dvorištu", dakle u Latinskoj Americi, smatrao je nedopustivim kršenjem interesa Vašingtona.
Tramp i Donro-doktrina
U svom drugom mandatu Tramp se ponovo poziva na to. "Nakon godina zanemarivanja, Sjedinjene Države će ponovo potvrditi i sprovoditi Monroovu doktrinu kako bi obnovile američku prevlast na zapadnoj hemisferi", navodi se u Nacionalnoj bezbjednosnoj strategiji SAD objavljenoj krajem 2025. godine.
Nakon hapšenja Nikolasa Madura, spornog predsjednika Venecuele, Tramp je izjavio: "Monroova doktrina je velika stvar, ali mi smo je višestruko nadmašili – sada je zovu Donro-doktrina." List New York Post Trampovu reaktiviranu Monroovu doktrinu prvi put je nazvao "Donro-doktrinom", aludirajući na predsjednikovo ime Donald.
Nakon "akcije" u Venecueli, Tramp već glasno razmišlja dalje. "Kolumbija je takođe jako bolesna i njom vlada bolestan čovjek koji voli da proizvodi kokain i prodaje ga Sjedinjenim Državama", rekao je Tramp. "Ni to neće još dugo." A i s Meksikom će, kaže, vjerovatno takođe "morati nešto da uradi" – iako "cijeni" predsjednicu te zemlje. Jer Meksiko, kako tvrdi Tramp, kontrolišu narkokarteli.
A tu je i najveće ostrvo na svijetu – Grenland, koji je, kako kaže Tramp, potreban radi zaštite bezbjednosti SAD: "Volio bih da postignem dogovor na lak način. Ali ako to ne bude išlo lako, onda ćemo to uraditi na teži način."
Nakon Drugog svjetskog rata, SAD su pod predsjednikom Harijem S. Trumanom ponudile Danskoj za Grenland zlato u vrijednosti od 100 miliona dolara. Teritorije Grenlanda (2,16 miliona km²) i Luizijane kupljene od Napoleona (2,14 miliona km²) gotovo su identične.
Bonus video:
