Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potpisao je juče sporazum o pristupanju “Odboru za mir” američkog predsjednika Donalda Trampa, što je najnoviji korak u približavanju Vašingtonu poslije godina međunarodne izolacije.
Predsjednički kanal na Telegramu objavio je snimak na kojem Lukašenko potpisuje dokument i prenio njegovu izjavu da se nada da će doprinijeti miru u Ukrajini.
Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, dugo je bio na margini Zapada zbog lošeg stanja ljudskih prava u zemlji i podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u ratu u Ukrajini.
Međutim, Tramp je prošle godine počeo da ublažava sankcije Bjelorusiji u zamjenu za oslobađanje političkih zatvorenika. Lukašenka je nazvao “veoma poštovanim” liderom, što je u oštrom neskladu sa stavom bjeloruske opozicije u egzilu, koja ga vidi kao diktatora.
Poziv da se pridruži Odboru za mir označio je novu fazu američke “rehabilitacije” Lukašenka, dok Vašington s njim i dalje pregovara o dodatnim oslobađanjima zatvorenika i normalizaciji odnosa.
Tramp je prvobitno predložio osnivanje Odbora kada je prošlog septembra predstavio plan da se okonča rat u Gazi. Međutim, poziv upućen svjetskim liderima prošle sedmice predviđa široku ulogu tog tijela u okončanju sukoba širom svijeta.
Prema nacrtu povelje koju je američka administracija poslala na oko 60 adresa, države članice bi, ako žele da im članstvo traje duže od tri godine, trebalo da uplate milijardu dolara u gotovini, navodi se u dokumentu u koji je Rojters imao uvid.
Jermenija je juče saopštila da će se takođe pridružiti Trampovoj inicijativi. Predsjednik SAD je sebi pripisao zasluge za okončanje dugotrajnog sukoba između Jermenije i Azerbejdžana, koji su vodili dva rata nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Među ostalima koji su do juče javno prihvatili Trampov poziv da se pridruže su Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maroko, Mađarska i Kanada.
Prema Trampovoj zamisli, grupu bi činili svjetski lideri, a on bi bio njen predsjedavajući. Države mogu da uplate milijardu dolara kako bi postale stalne članice, umjesto uobičajenog trogodišnjeg članstva, saopštila je Bijela kuća, iako je Kanada rekla da neće platiti da bi se priključila.
Neke zemlje će uplatiti znatno manje, moguće oko 20 miliona dolara, rekao je jedan izvor za CBS Njuz. Drugi američki zvaničnik rekao je da predsjednik želi ceremoniju potpisivanja za odbor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u četvrtak, te da razmatra da li bi rad odbora trebalo proširiti i izvan Gaze, i da bi možda mogao da bude rival Ujedinjenim nacijama.
Turski predsjednik Tajip Erdogan uskoro će odlučiti da li će se pridružiti inicijativi “Odbor za mir”, nakon što je dobio poziv, rekao je u utorak turski ministar spoljnih poslova. “Dobili smo poziv. Naš predsjednik je pozvan kao osnivački član, u ime Turske, i vjerovatno će svoju odluku o ovom pitanju donijeti vrlo brzo”, rekao je Hakan Fidan u televizijskom intervjuu za državne medije.
Međutim, formiranje grupe suočava se sa ozbiljnim otporom američkih saveznika, posebno dok predsjednik obnavlja pritisak da preuzme Grenland i nije isključio upotrebu vojne sile kako bi to ostvario. Slaba podrška odboru mogla bi biti neprijatna za administraciju u Davosu.
Norveška je na primjer juče saopštila da neće učestvovati u inicijativi “Odbor za mir na način na koji je plan trenutno predstavljen”.
Tramp je juče zaprijetio da će francuska vina i šampanjce pogoditi carinama od 200 odsto, očigledno nastojeći da nagovori francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se pridruži inicijativi. Izvor blizak Makronu rekao je za Rojters da francuski predsjednik namjerava da odbije poziv da se pridruži. Upitan o Makronovom stavu, Tramp je rekao:
“Je li to rekao? Pa, niko ga ne želi jer će vrlo brzo biti van funkcije.” “Uvešću carinu od 200 odsto na njegova vina i šampanjce i on će se priključiti, ali ne mora da se priključi”, rekao je Tramp.
U ponedjeljak je Tramp rekao da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da bude član Odbora, uprkos tome što Rusija nastavlja napade na Ukrajinu i uprkos saopštenju Trampove administracije da Kremlj predstavlja takvu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti da SAD moraju da preuzmu Grenland kako bi joj se suprotstavile.
Bonus video:
