Potvrđujući svoje prijetnje u vezi sa Grenlandom, američki predsjednik Donald Tramp potresa jedan od stubova koji su osiguravali američku ekonomsku i finansijsku dominaciju, a to je da se SAD više ne smatraju bezbjednim, ocijenio je danas francuski portal Medijapar.
„Tržište je ono što je možda jedina sila koja može da natjera Donalda Trampa da promijeni svoj stav i da obuzda opijenost koju ima prema moći. Za razliku od prošle godine u aprilu, kada je američki predsjednik pokrenuo svoj globalni trgovinski rat, tržišta na početku ove godine djeluju ravnodušno prema rastućoj nestabilnosti svijeta“, prenosi Medijapar.
Međutim, geopolitičke i finansijske tenzije dostigle su neviđene nivoe.
Tramp je za manje od tri sedmice udario po raznim frontovima, usvajajući gotovo isto toliko agresivnih mjera kao tokom cijele svoje prve godine na vlasti, navodi francuski portal, ukazujući na otmicu i hapšenje Nikolasa Madura, zapljenu proizvodnje nafte u Venecueli, pokretanje sudskog postupka protiv predsjednika Federalnih rezervi Džeroma Pauela ( i prijedlog aneksije danske autonomne pokrajine Grenland.
Sva tržišta su zaronila u crveno, ali u SAD još više nego drugdje. Na Volstritu su glavni berzanski indeksi izbrisali sve dobitke zabilježene od početka godine. Dau Džons (Dow Jones) je pao za 1,8 odsto, S&P 500 za 2,1 odsto, a Nasdak (Nasdaq) za 2,4 odsto.
Udari su bili mnogo jači za visokotehnološke i digitalne kompanije. Globalni gigant u proizvodnji čipova, Nvidia, pao je za 4,3 odsto, Epl (Apple) za 3,46 odsto, a proizvođač računara Del (Dell) izgubio je više od 7 odsto.
Pravo upozorenje stiglo je s druge strane — sa američkim državnim obveznicama. Kamata na 30-godišnje američke državne obveznice porasla je iznad 4,95 odsto, a kamata na 10-godišnje državne obveznice iznad 4,3 odsto.
Za razliku od kratkoročnih kamatnih stopa koje određuju Federalne rezerve, ove kamate na obveznice ukazuju na opipljiv nivo nepovjerenja. Američke kamatne stope sada su među najvišima u zapadnim zemljama.
U međuvremenu, dolar je nastavio da gubi vrijednost u odnosu na druge valute — sada vrijedi 1,17 eura — dok je zlato nastavilo svoj meteorski rast. Jedna unca sada iznosi 4.864 dolara, a prije samo godinu dana bila je 2.770 dolara.
Najava Trampa u njegovom dugo očekivanom govoru u Davosu u srijedu da SAD neće pribjegavati sili, već da žele odmah da započnu pregovore o zauzimanju Grenlanda, jedva da je preokrenula trend. Na otvaranju Volstrita, S&P 500 je porastao za 0,3 odsto, Nasdak za 0,2 odsto, a zlato je nastavilo da raste.
Trampova administracija odbija da to vidi kao signal, a još manje kao upozorenje finansijskog svijeta. U Davosu je američki ministar finansija Skot Besent odbacio sve kritike i dovođenje u pitanje politike Donalda Trampa i njegovih teritorijalnih pretenzija prema Grenlandu.
Za Besenta, pad američkih državnih obveznica ni na koji način nije povezan sa odlukama Bijele kuće, već sa masovnom rasprodajom koja se dogodila na japanskom tržištu.
Posmatrači i analitičari imaju drugačije tumačenje.
„Mislim da ćemo, kada se osvrnemo na ovaj trenutak, smatrati ga prekretnicom“, rekao je Adam Pozen, predsjednik Instituta Piterson, za list Volstrit džornal (The Wall Street Journal), prenosi Medijapar.
Dugo smatrana neospornom, monetarna, finansijska i ekonomska dominacija SAD više se ne uzima zdravo za gotovo. Kina, posebno kroz BRIKS, već nekoliko godina osporava nadmoć dolara. Međutim, niko nije očekivao da će američki predsjednik zadati najteže i najopasnije udarce američkoj finansijskoj i ekonomskoj dominaciji.
Prava kriza povjerenja počela je povratkom Trampa na vlast. Njegovi trgovinski ratovi sa bivšim saveznicima, njegove jednostrane odluke o iznudi i prisvajanju, kao i preispitivanje ranijih saveza, počevši od NATO-a, stvorili su osjećaj nelagode.
SAD više nijesu tako bezbjedne kao nekada. Spori pad američkih obveznica tokom prošle godine, koje su se ranije smatrale najbezbjednijom imovinom na svijetu, kao i pad dolarskih rezervi u centralnim bankama, ilustruju to rastuće nepovjerenje.
Rastuće tenzije sa Evropskom unijom (EU) mogle bi dodatno da ubrzaju taj trend nepovjerenja. Neimenovani analitičar smatra da postoji rizik da će Evropljani koristiti svoju imovinu u SAD kao sredstvo odmazde.
„U kontekstu u kojem se geoekonomska stabilnost zapadnog saveza ozbiljno testira, nije jasno zašto bi Evropljani bili toliko spremni da investiraju u SAD“, dodao je analitičar.
Pošto je američkoj vladi potrebniji novac nego ikada za finansiranje deficita i investicija, prijetnja povlačenjem evropske štednje bila bi katastrofalna za Trampovu administraciju.
Ministar finansija SAD odbacio je taj scenario. „Nema zabrinutosti. Svjedoci smo rekordnih nivoa stranih investicija“, rekao je Besent.
Posmatrači su daleko manje optimistični. Iako svi isključuju brzu rasprodaju evropske imovine, oni zamišljaju manje-više brzo razdvajanje, jer je dominacija SAD postala prijetnja svim saveznicima.
„Nalazimo se usred raskida, a ne tranzicije“, rekao je kanadski premijer Mark Karni, nekadašnji guverner Banke Engleske, koji je dobio ovacije na kraju svog govora u utorak u Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu.
Za SAD, taj raskid rizikuje da bude barem podjednako razoran kao i za saveznike.
Decenijama su, u zamjenu za ekonomsku i finansijsku stabilnost, ti saveznici pristajali da doprinose svojom ušteđevinom, da investiraju u SAD, finansiraju američke deficite i podržavaju dolar. Nijedna zemlja nikada nije uživala takve privilegije.
Iako je status SAD opao pojavom multipolarnog svijeta, ta država je i dalje ostala važna, ali je od prošle godine Tramp tu važnost počeo da urušava, zaključuje francuski portal.
Bonus video:
