Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je juče da je u dogovoru s NATO-om obezbijedio “potpun i trajan pristup” SAD Grenlandu, dok je generalni sekretar Alijanse poručio da će saveznici morati da pojačaju svoju posvećenost bezbjednosti Arktika kako bi se suprotstavili prijetnjama iz Rusije i Kine.
Vijest o okvirnom sporazumu stigla je pošto je Tramp odustao od prijetnji carinama i isključio mogućnost da Grenland preuzme silom, što je donijelo izvjesno olakšanje u situaciji koja je prijetila da preraste u najveći raskol u transatlantskim odnosima u posljednjih nekoliko decenija.
Međutim, detalji eventualnog dogovora ostali su nejasni, a Danska je insistirala da njen suverenitet nad ostrvom nije tema o kojoj se može pregovarati.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je u intervjuu za Rojters u Davosu da je sada na višim komandantima NATO-a da razrade detalje dodatnih bezbjednosnih potreba. “Nemam sumnje da to možemo uraditi prilično brzo. Svakako bih se nadao 2026. godini, nadam se čak i početkom 2026”, rekao je.
Nakon sastanka sa Ruteom, Tramp je ranije rekao da bi mogao postojati dogovor koji bi zadovoljio njegovu želju za raketnim odbrambenim sistemom “Zlatna kupola” i pristupom ključnim mineralima, uz istovremeno blokiranje, kako kaže, ambicija Rusije i Kine na Arktiku.
Rute je rekao da eksploatacija minerala nije bila tema tokom njegovog sastanka sa Trampom, dodajući da će se konkretni pregovori o arktičkom ostrvu nastaviti između SAD, Danske i samog Grenlanda.
Jedna od osoba upoznatih sa razgovorima Rutea i Trampa rekla je za “Fajnenšl tajms” da bi status britanskih baza na Kipru mogao biti model koji bi se mogao razmotriti kao način da se ojača američko prisustvo na strateški važnom ostrvu - iako Ujedinjeno Kraljevstvo ima suverenitet nad svojim bazama na Kipru.
“Ostaje da se vidi kako bi eventualni dogovor o Grenlandu izgledao”, rekao je visoki zapadni zvaničnik za FT. “Nije na prodaju, niti za zakup. Danska nije spremna na kompromis. Vrlo je malo promjena u odnosu na to gdje je sve ovo počelo.”
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da nikakvi pregovori s NATO-om nijesu vođeni u vezi sa suverenitetom nad Grenlandom, poluautonomnom teritorijom Danske. “I dalje je to teška i ozbiljna situacija, ali je postignut i napredak u smislu da smo sada stvari doveli tamo gdje treba da budu. Naime, da možemo razgovarati o tome kako unapređujemo zajedničku bezbjednost u arktičkom regionu”, rekla je Frederiksen.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen kazao je juče da ne zna detalje sporazuma o kojem se trenutno razgovara, ali je pozdravio poruke koje je Tramp iznio prethodnog dana. “Spremni smo da više sarađujemo, ali to je nešto o čemu moramo razgovarati u uzajamnom poštovanju”, rekao je Nilsen i dodao da Grenland želi da pregovara o boljem partnerstvu sa SAD, ali je istakao da postoje granice koje se ne prelaze.
“Spremni smo da pregovaramo o boljem partnerstvu sa SAD, ali suverenitet je crvena linija”, kazao je Nielsen. Na pitanje o raketnom odbrambenom sistemu “zlatna kupola”, Nilsen je “siguran sam da možemo da nađemo rješenje koje koristi svima nama”.
Zapadni zvaničnici upozorili su da je kompromis između Rutea i Trampa tek početni dogovor o nastavku pregovora, s ciljem da se smanje tenzije između Vašingtona i njegovih evropskih saveznika.
Kolumnista “Gardijana” Patrik Vintur takođe ističe da je upitno da li će se dogovor održati, s obzirom na Trampovo nepredvidivo ponašanje, kao i da li on američkom predsjedniku zaista obezbjeđuje pristup ključnim mineralima Grenlanda, kako tvrdi. Takođe, neriješeno ostaje i pitanje višemilijardnog odbrambenog štita “Zlatna kupola”, koji bi potencijalno mogao djelimično biti smješten na Grenlandu.
Vintur navodi da mada postoje naznake da je novi okvir, na koji je Tramp pristao, više modelovan po britanskim bazama na Kipru, to bi bilo iznenađujuće, budući da se te baze tretiraju kao suverena teritorija Ujedinjenog Kraljevstva kojom upravlja britansko Ministarstvo odbrane. Na toj suverenoj britanskoj teritoriji živi čak 20.000 Kiprana, koji imaju pravo da imovinu prenesu na porodicu ili je prodaju trećoj strani.
Prema pisanju “Njujork tajmsa”, Danska bi takođe mogla da prenese dijelove svoje teritorije na SAD, kako bi Vašington tamo uspostavio nove vojne baze pod američkim suverenitetom. O tom pitanju razgovaralo se tokom sastanka u srijedu u sjedištu NATO-a. Takvi mogući prenosi suvereniteta još bi morali da budu razrađeni i odobreni i od danskih i od grenlandskih vlasti.
Važeći sporazum između Danske i SAD iz 1951. godine više je usmjeren na luke, ali Sjedinjenim Državama daje dozvolu “da grade, instaliraju, održavaju i upravljaju objektima i opremom, uključujući meteorološke i komunikacione objekte i opremu”. Takođe omogućava “SAD da grade takve objekte i sprovode takve aktivnosti, pod uslovom da ne ometaju aktivnosti Kraljevine Danske”.
Bonus video:
