Ruteova vizija NATO-a ljuti Evropljane

Generalni sekretar Alijanse insistira da se Evropa ne može braniti bez SAD, dok evropske prijestonice upozoravaju da strategija udovoljavanja Trampu potkopava savez

10425 pregleda 4 komentar(a)
Mark Rute pred odborom EP-a u ponedjeljak, Foto: Rojters
Mark Rute pred odborom EP-a u ponedjeljak, Foto: Rojters

Ključna misija generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea jeste da spriječi da predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp svojim potezima ugrozi ili čak razori Alijansu, piše portal Politiko. Međutim, takav pristup bivšeg holandskog premijera sve češće ga dovodi u sukob sa evropskim prijestonicama sa kojima je godinama sarađivao, a posljedice se već osjećaju unutar NATO-a - čak i nakon što je Rute uspio da Trampa odvrati od prijetnji da će pripojiti Grenland.

Napetost je, kako navodi briselski portal, bila očigledna prošlog ponedjeljka u Evropskom parlamentu, gdje je Rute otvoreno stao u odbranu dominantne uloge SAD u okviru NATO-a. Poručio je poslanicima da je iluzija vjerovati da bi Evropska unija, ili Evropa u cjelini, mogla sama da se odbrani bez američke podrške.

Tramp i Rute
foto: REUTERS

Evropski zvaničnici su brzo i oštro reagovali. “Ne, dragi Mark Rute”, uzvratio je na mreži X francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro. “Evropljani mogu i moraju da preuzmu odgovornost za sopstvenu bezbjednost. To je evropski stub NATO-a.”

“Bio je to sramotan trenutak”, rekla je Natali Loazo, bivša francuska ministarka za Evropu, a sada poslanica u Evropskom parlamentu. “Ne treba nam Trampov zanesenjak. NATO mora ponovo da uspostavi ravnotežu između američkih i evropskih napora.”

Španac Načo Sančes Amor bio je još direktniji. “Da li ste vi američki ambasador pri NATO-u”, upitao je Rutea socijalistički poslanik tokom žustre polemike, “ili generalni sekretar koji predstavlja Alijansu i njene članice?”

Sukob ujedno ukazuje na sve dublju podjelu unutar NATO-a: Rute je uvjeren da je jedini način da Alijansa opstane taj da se Tramp drži “na istoj strani”, dok u Evropi raste strah da takva taktika zapravo potkopava NATO iznutra i postepeno ga lišava stvarne snage i autonomije.

Dok generalni sekretar ulaže napore da Amerikance zadrži što bliže, ti pokušaji otvaraju jaz sa njegovim partnerima iz EU, koji sve češće pozivaju na evropske bezbjednosne strukture i kontinentalnu vojsku izvan NATO-a.

Zvaničnici iz struktura NATO-a, među kojima su diplomate i sadašnji i bivši Ruteovi saradnici, u razgovoru za Politiko opisali su Rutea kao lidera vještog u upravljanju krizama, koji je nedavno uspio da ostvari uspjeh u slučaju Grenlanda, ali uz cijenu produbljivanja evropske nelagode zbog dugoročne budućnosti Alijanse.

Oni koji podržavaju šefa Alijanse, međutim, tvrde da je ispunio ono najvažnije - održao je NATO na okupu, i to u zadatku toliko složenom da je gotovo nemoguće obezbijediti da svih 32 članice budu zadovoljne. Zvaničnici upoznati s načinom na koji radi dodaju i da je u privatnim razgovorima sa Donaldom Trampom znatno otvoreniji nego u javnim nastupima.

Ipak, spor oko Grenlanda “nanio je veliku štetu”, rekao je jedan diplomata iz NATO-a, koji je kao i većina ostalih želio da ostane anoniman kako bi otvoreno mogao da govori o temi. Ruteov pristup je “flaster” koji je “otuđio saveznike”, dodao je. “Mi smo savez od 32 članice, a ne klub SAD plus 31.”

Mada Rute insistira da predstavlja sve saveznike u NATO-u, jasno je da mu je glavni prioritet da spriječi da se SAD pod Trampom udalje od Evrope. Zbog toga je izložen kritikama da taj fokus sada zasjenjuje ostatak njegovog posla.

Čak i uspješan napor generalnog sekretara da pomogne da Tramp odustane od prijetnji Grenlandu, tokom samita u Davosu u Švajcarskoj, otvara pitanja da li je riječ samo o privremenom predahu i da li bi SAD i dalje mogle pokušati da preuzmu kontrolu nad djelovima tog arktičkog ostrva.

“Kakav ste to navodni dogovor postigli sa predsjednikom Trampom?”, upitao je u ponedjeljak poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu i bivši danski ministar spoljnih poslova Vili Sovndal. “Da li ste kao generalni sekretar imali mandat da pregovarate u ime Grenlanda i Danske?”

Rute je negirao da je izašao iz okvira svojih ovlašćenja. “Naravno, nemam mandat da pregovaram u ime Danske, tako da to nisam radio niti ću”, rekao je u parlamentu.

Idealizovanje Trampa takođe nosi rizik da Alijansi stvori problem kredibiliteta.

NATO je dobro poznat po obavezi kolektivne odbrane - članu 5 - ali Alijansa je vezana i članovima 2 i 3, koji od država traže da podstiču ekonomsku saradnju i uzajamno jačanje naoružanja. Prijetnjama da će uvesti carine Evropi i preuzeti Grenland, Tramp je prekršio oba, rekao je isti diplomata iz NATO-a.

Dodatnu nelagodu izaziva i to što je Tramp ranije dovodio u pitanje svoju posvećenost Članu 5, omalovažavao vojne obaveze drugih saveznika, te prošle sedmice iznio netačnu tvrdnju da su Evropljani u ratu u Avganistanu, koji su predvodile SAD, “pomalo ostali po strani” u odnosu na prve linije fronta.

Uprkos tome, Rute se čvrsto drži svoje strategije da u javnosti udovoljava Trampu, insistirajući da je on pozitivan faktor za Alijansu.

Prošle godine NATO je pristao da dramatično poveća vojnu potrošnju na pet odsto BDP-a do 2035. godine - rezultat koji mnogi u Alijansi vide i kao pomoć Evropi da stane na sopstvene noge. Generalni sekretar je u ponedjeljak rekao da “nema šanse” da bi se to dogodilo bez pritiska američkog predsjednika.

Ruteov način djelovanja, piše Politiko, u velikoj mjeri je rezultat 14 godina tokom kojih je, kao najdugovječniji premijer u istoriji Holandije, vodio često nestabilne i razjedinjene koalicione vlade. “On je sve, samo ne idealista”, kaže jedan njegov bivši saradnik. “Prije svega je pragmatičan.”

Odmah pošto je tokom Trampovog prvog mandata u Bijeloj kući uspostavio dobar odnos s njim, Rute je shvatio da je javno laskanje ključ da se američki predsjednik zadrži “na svojoj strani”.

“On može da se učini veoma malim i poniznim kako bi ostvario svoj cilj”, rekla je za “Politiko” Petra de Koning, koja je 2020. napisala biografiju o Ruteu. To često ide do krajnosti: Holanđanin je Trampa tokom prošlogodišnjeg samita NATO-a u Hagu nazvao “tata”, a obasipao ga je pohvalama i u porukama koje je američki predsjednik kasnije objavio nakon što su procurjele u javnost.

Ipak, u privatnim razgovorima, Rute je prema Trampu direktniji, navodi osoba upoznata s njegovim razmišljanjem. “Odnos je zasnovan na povjerenju”, rekla je ta osoba, ali “ako ga pritisnu, biće otvoren i direktan”.

Iako je dogovor kojim je Tramp odustao od prijetnji Grenlandu možda ostavio gorak ukus u Evropi, NATO nije uništen. “Realnost je da Rute isporučuje rezultate”, rekao je jedan visoki diplomata NATO-a. “Za razliku od nekih drugih lidera, on nikada nije sumnjao u Alijansu - ja to pripisujem iskustvu”, dodao je drugi visoki diplomata.

Međutim, nastojanje da se Trampu ugađa nosi rizik da američkog predsjednika ohrabri da ubuduće bude još smjeliji. “Političari širom svijeta rizikuju ako ignorišu Trampov ego”, rekao je Stiven Farnsvort, politikolog sa Univerziteta Meri Vašington u američkoj saveznoj državi Virdžiniji.

To bi, takođe, moglo da stvori probleme za Alijansu u budućnosti. “Zbog interesa Alijanse, on se dodvorava Trampu”, rekao je diplomata NATO-a. “Ali pitanje je: kuda to vodi i gdje se završava?”

Bonus video: