Kada je američki predsjednik Donald Tramp prije godinu dana stupio na dužnost sa agendom “Amerika na prvom mjestu”, mnogi su očekivali probleme za usporenu kinesku ekonomiju, ali je Peking otoplio zahladnjele odnose sa drugim trgovinskim partnerima i ostvario rekordni trgovinski suficit.
Dok su Trampove politike zatezale odnose sa tradicionalnim američkim saveznicima, Kina je fokus preusmjerila na jačanje veza sa ključnim partnerima, uključujući Kanadu i Indiju, kažu analitičari za agenciju Rojters.
Kao rezultat toga, trgovinski suficit druge najveće svjetske ekonomije dostigao je rekordnih 1,2 biliona dolara u 2025. godini, mjesečni devizni prilivi dotakli su 100 milijardi dolara, najviše ikada, a globalna upotreba kineske valute, juana, proširena je.
Kada je britanski premijer Kir Starmer sinoć sletio u Kinu, u nadi da će oživjeti nedavno zategnute poslovne veze, analitičari i stručnjaci su kazali da se očekuje da Peking dodatno proširi svoj globalni politički i ekonomski uticaj.
Starmer je, na početku četvorodnevne posete Kini, poručio da London ne mora da bira između SAD i Kine. “Ja sam pragmatičar, britanski pragmatičar koji primenjuje zdrav razum”, rekao je Starmer.
Oslonjena na ekonomiju vrijednu 20 biliona dolara i tržišta akcija i obveznica ukupne vrijednosti 45 biliona dolara, Kina se za mnoge zemlje nameće kao “stabilan partner”, rekao je Aleksandar Tomić, profesor ekonomije na Boston koledžu.
“Mislim da je Kina uradila dobar posao i s pravom se pozicionirala kao pouzdan i stabilan trgovinski partner”, rekao je Derik Irvin, kopredsjedavajući odjeljenja za akcije tržišta u razvoju u kompaniji Olspring Global Investments.
“U suštini su poručili: pogledajte, imate ogromnog trgovinskog partnera u SAD koji je postao pomalo neizvjestan. Mi možemo da ponudimo predvidljivost i sigurnost. I mislim da je to sasvim fer.”
Starmerova posjeta Kini je prva britanskog premijera od 2018. godine, a uslijedila je nakon posjete kanadskog premijera Marka Karnija ranije ovog mjeseca - prve posjete kanadskog premijera Pekingu još od 2017.
Tokom Karnijeve posjete dvije zemlje su potpisale ekonomski sporazum kojim se uklanjaju trgovinske barijere i uspostavlja novi strateški odnos. Karni je Kinu opisao kao “predvidljivijeg i pouzdanijeg partnera”.
Međutim, Kina nije jedina koja traži nove trgovinske sporazume kako bi smanjila rizik zavisnosti od Sjedinjenih Država. Indija i Evropska unija su u utorak postigle dugo odlagani trgovinski dogovor koji će smanjiti carine na većinu robe, povećavajući razmjenu do te mjere da bi evropski izvoz u tu južnoazijsku zemlju potencijalno mogao da se udvostruči do 2032. godine.
Dok su dvije najveće svjetske ekonomije posljednjih godina bile zaglavljene u geopolitičkim sporovima, Trampov povratak u Bijelu kuću u januaru 2025. naglo je eskalirao tenzije na više frontova, uključujući trgovinu i tehnologiju.
“Mnoge zemlje koje ranije nijesu bile naklonjene Kini sada se na neki način okreću Pekingu… jer SAD postaju znatno manje predvidljive”, rekao je Tomić. “Što je teže sarađivati sa SAD, to se više prostora otvara za Kinu.”
Uprkos trgovinskim tenzijama sa SAD, kineska ekonomija - pod pritiskom deflacije kod kuće zbog slabe domaće potrošnje i dugotrajnog pada u sektoru nekretnina - ispunila je vladin cilj rasta od pet odsto u 2025. godini.
Posljednjih mjeseci Kina je preduzela niz mjera kako bi podstakla strana ulaganja, uključujući pilot-programe u Pekingu, Šangaju i drugim regionima radi širenja pristupa tržištu u uslugama poput telekomunikacija, zdravstva i obrazovanja.
Prema podacima o bankarskim poravnanjima koje je objavio kineski devizni regulator, zemlja je u decembru zabilježila najveći mjesečni priliv deviza u istoriji - 100,1 milijardu dolara. Njene zvanične devizne rezerve dostigle su desetogodišnji maksimum od 3,36 biliona dolara.
Kako dolar postaje manje privlačan investitorima zbog Trampovog nepredvidivog pristupa trgovini i međunarodnoj diplomatiji, Peking takođe nastavlja da gura naprijed svoju ambiciju da ojača globalnu upotrebu juana, kazali su za Rojters bankari upoznati sa tim pitanjem.
“Vidjeli smo već dosta ciklusa u kojima Kina pokušava da internacionalizuje juan, pa onda od toga odustane”, rekao je bankar jedne globalne banke koja posluje u Kini. “Ovog puta je drugačije… Trampove politike su veoma pogodne za jačanje upotrebe juana.”
Ipak, pojedini analitičari spoljne politike upozoravaju na kinesku novu, “prijateljskiju” ekonomsku i političku strategiju.
Uprkos novim trgovinskim sporazumima, Patriša Kim, istraživačica spoljne politike u Brukings institutu u Vašingtonu, kazala je da nepovjerenje prema SAD ne znači automatski i povjerenje u Peking među američkim saveznicima i partnerima.
“Mnoge od ovih zemalja imaju duboke zabrinutosti zbog kineskog pristupa trgovini, zbog upotrebe ekonomskog pritiska, kao i zbog neriješenih pomorskih i istorijskih sporova”, rekla je Kim.
“U ovom trenutku Kina može djelovati uzdržanije ili pragmatičnije u poređenju sa ekstremnom retorikom i potezima Trampove administracije. Ali stvarno ponašanje Pekinga nije bilo naročito ohrabrujući”.
Bonus video:
