Kombinovani anksiozno-depresivni poremećaji i suicidne misli, onlajn nasilje, slabije samopouzdanje, upotreba alkohola, kanabisa i psihoaktivnih supstanci… društvene mreže iskorišćavaju ranjivost mladih i zapravo doprinose jačanju određenih poremećaja kojima su oni skloni.
To je zaključak izvještaja Francuske agencije za bezbjednost hrane, životne sredine i zdravlja na radu (Anses), koji razlaže mehanizme digitalnih marketinških alata osmišljenih da ciljaju specifične ranjivosti i emocionalne „slabe tačke“ povezane s adolescencijom.
Olivia Rot-Delgado i Tomas Bajoe dio su tima u Ansesu koji koordinira istraživački projekat. Oni su predstavili glavne pouke iz izvještaja.
Po čemu se izvještaj Anses-a „Efekti korišćenja društvenih mreža na mentalno zdravlje tinejdžera“ razlikuje od ranijih istraživanja?
Olivia Rot-Delgado: Ova stručna procjena rezultat je pet godina istraživanja i više od 1.000 pažljivo odabranih članaka. Bez presedana je po svojoj originalnosti i obimu rada koji su, koliko mi znamo, bez premca kada je riječ o javnim institucijama poput Anses-a. Prvi put se određeni mehanizmi koji ukazuju na načine na koje društvene mreže funkcionišu povezuju sa efektima koji utiču na zdravlje adolescenata. Adolescencija je ranjiv period jer se mozak još razvija. Tokom te faze, dječaci i djevojčice doživljavaju promjene u načinu na koji obrađuju i upravljaju emocijama u moždanim krugovima povezanim s nagrađivanjem. Takođe su osjetljiviji na društveni kontekst, što može pogodovati rizičnom ponašanju kada su među vršnjacima. To je ujedno i vrijeme pojačane ranjivosti na poremećaje mentalnog zdravlja.
Tomas Bajoe: Tokom adolescencije razvija se kultura koja podstiče suočavanje s drugima, izražena potreba za komunikacijom i izgradnja ličnosti kroz ispitivanje društvenih normi. Svi ti argumenti navode nas na starosnu grupu od 11 do 17 godina, u kojoj se te sklonosti javljaju. Misija Anses-a kao tijela za javno zdravlje jeste procjena zdravstvenih rizika. Ipak, u poglavljima studije koja se bave praksama i održavanjem međugeneracijskih odnosa, stručni pregled ukazuje i na potencijalne pozitivne efekte društvenih mreža, kao i na motive koji podstiču angažovanje tokom adolescencije.
U izvještaju se navode posebno zabrinjavajući efekti povezani s društvenim mrežama među adolescentima, uključujući anksiozno-depresivne poremećaje, suicidalne misli ili samopovređivanje. Koji su mehanizmi u pitanju?
O.R.D: Među mehanizmima koje smo istakli i proučavali nalaze se obmanjujući (ili manipulativni) interfejsi, kao i algoritmi koji proizvode personalizovani sadržaj. Svi oni se svode na privlačenje pažnje i zadržavanje korisnika na društvenim mrežama, nudeći im sve bolje ciljane, a ponekad i sve ekstremnije sadržaje. Ako, recimo, tinejdžer ili tinejdžerka jednom pretraže „samopovređivanje“, ovakvi sadržaji će im se potom nuditi iznova i iznova i mogu ih zarobiti u negativnoj spirali.
T. B: Hvatanje pažnje služi poslovnom modelu na kojem počivaju ove onlajn platforme. To im daje pristup ogromnoj količini podataka koje mogu da monetizuju, a istovremeno doprinosi prodaji oglasnog prostora.
Takozvani dark patterns primjenjuju poznate tehnike poput lajkova, obavještenja, beskonačnog skrolovanja, „rilova“ koji se automatski puštaju i slično. Poznati i kao „obmanjujući obrasci dizajna“, ovi korisnički interfejsi pažljivo su oblikovani tako da navedu ljude da rade stvari koje inače ne bi radili. Adolescentska faza snažno „rezonuje“ s ovim „strategijama gurkanja“ koje društvene mreže primjenjuju. U Ansesu vidimo velike izazove za javno zdravlje kada se, slikovito rečeno, ponuda i potražnja susretnu. Koktel koji pritom nastaje potencijalno je eksplozivan!
Kada je riječ o poremećajima povezanim s mentalnim zdravljem, ali i o vršnjačkom nasilju, te upotrebi alkohola, duvana, kanabisa, kao i drugim rizičnim ponašanjima od kojih pokušavate da zaštitite mlade – da li društvene mreže pojačavaju već postojeće pojave?
O.R.D: Apsolutno. Društvene mreže predstavljaju društveni prostor. One pružaju svojevrsnu „rezonantnu kutiju“ za probleme koji postoje u društvu - rodne stereotipe, podsticanje upotrebe droga i slično.
T. B: Društvene mreže doprinose socijalizaciji adolescenata i njihovoj društvenoj izgradnji; one obezbjeđuju kontinuitet sa svijetom van interneta, obuhvatajući i njegove dobre strane i njegove mane. Ne postoji nepropusna barijera između onoga što se dešava van mreže i onoga što se dešava na društvenim mrežama.
Da li bi postojeća pravila za zaštitu maloljetnika u društvu trebalo da se prošire i na društvene mreže?
O. R.D: To je zapravo osnovni princip Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Evropski regulatorni okvir za digitalne usluge nastoji da nadzire onlajn sadržaje na veoma velikim platformama, u skladu sa sljedećim etosom: „Ono što je nezakonito van interneta, nezakonito je i na internetu.“
T. B: Ova zabrinutost motiviše jednu od ključnih preporuka koja proističe iz izvještaja Anses-a, a to je da korisnici mlađi od 18 godina mogu pristupati samo društvenim mrežama koje su dizajnirane i podešene tako da štite maloljetnike. Naša namjera nije da se društvene mreže u potpunosti ukinu. Već da se uvedu tehnička rješenja koja će ih učiniti bezbjednim mjestom za tinejdžere, a Anses poziva platforme da u tom pogledu preuzmu odgovornost. U budućnosti, to što bi tinejdžeri razgovarali o svojim navikama na društvenim mrežama sa vršnjacima, roditeljima, nastavnicima ili omladinskim radnicima moglo bi biti veoma korisno. Ipak, to ne oslobađa javne vlasti i onlajn platforme odgovornosti kada je riječ o usvajanju zajedničkih strategija kako bi društvene mreže postale bezbjedan prostor za tinejdžere.
Djevojčice djeluju osjetljivije na negativne efekte društvenih mreža nego dječaci. Zbog čega je to tako?
T. B: To je jedan od ključnih zaključaka izvještaja. Djevojčice očigledno predstavljaju veoma ranjivu grupu na društvenim mrežama kada je riječ o zdravstvenim rizicima, i to ne samo u pogledu uticaja na sliku o sebi. Više djevojčica nego dječaka na društvenim mrežama trpi vršnjačko nasilje, postaje žrtva rodnog zasnovanog ponižavanja i društvenog pritiska… Djevojčice više obraćaju pažnju na ono što se dešava na društvenim mrežama i na komentare koji se objavljuju.
U izvještaju Anses-a navodi se da količina vremena provedenog na društvenim mrežama nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir.
T. B: Vrijeme korišćenja jeste korisno, ali samo po sebi nije dovoljno da se tema u potpunosti shvati. Poznavanje toga koliko dugo korisnici borave na društvenim mrežama omogućava nam da proučavamo određene zdravstvene faktore, poput sjedilačkog načina života, uprkos sve većem broju alata koji omogućavaju povezivanje na društvene mreže „u hodu“. Kvantifikovanje vremena provedenog na mrežama pokazuje se dragocjenim i u slučaju kasnonoćnog korišćenja društvenih mreža, koje, na primjer, može uticati na san.
Međutim, znamo i da je razumijevanje načina korišćenja društvenih mreža ključno za proučavanje nekih povezanih zdravstvenih posljedica. Važno je znati šta se sve radi na društvenim mrežama: objavljivanje, lajkovanje, čitanje komentara, retuširanje fotografija, na primjer - i kolika je emotivna vezanost koja se pritom razvija. Ne radi se o suprotstavljanju različitih pristupa, već o tome da se oni međusobno dopunjuju.
Vaš izvještaj zasniva se na istraživačkom projektu koji ne obrađuje, ili jedva obrađuje, uticaj najsavremenijih digitalnih alata poput TikToka ili AI četbotova. Možemo li pretpostaviti da ove nove tehnologije takođe povećavaju rizike po mentalno zdravlje tinejdžera?
O.R.D: Stručna procjena Anses-a oslanja se na više od hiljadu članaka, uglavnom objavljenih između 2011. i 2021. godine. Zbog vremena koje je bilo potrebno da se istraživanje sprovede i da se procjena pripremi, tehnologije na koje su se naše studije fokusirale prirodno su se u međuvremenu razvile. Ipak, polazili smo od zajedničkog jezgra mehanizama, poput obmanjujućih korisničkih interfejsa (dark patterns) i algoritama za personalizaciju sadržaja, koji su povezani sa zdravstvenim rizicima. Zbog toga se naši zaključci i preporuke mogu primijeniti i na novije društvene mreže. Što se tiče pitanja vještačke inteligencije i AI četbotova, Anses preporučuje da ta tema bude u fokusu budućih izvještaja.
U svojim preporukama predlažete uključivanje tinejdžera u programe prevencije rizika.
O.R.D: Anses mladima nudi mogućnost da se uključe u naše istraživanje, jer oni najbolje znaju šta ih motiviše da koriste društvene mreže - budući da su upravo oni ti koji stvaraju i šire nove načine njihove upotrebe. To uključivanje čini razgovore i postavljanje granica sa roditeljima i nastavnicima još važnijim. Tako će biti skloniji da poštuju pravila u čijem su kreiranju i sami učestvovali. Među preporukama, Anses je naveo i potrebu da se promovišu forumi na kojima mladi mogu da dijele svoja onlajn iskustva.
T. B: I ponovo, da podsjetim: Anses ne preporučuje potpunu zabranu društvenih mreža, već predlaže temeljnu promjenu načina na koji su mreže dizajnirane, kako ne bi štetile zdravlju adolescenata.
Priredila: N.B.
Bonus video:
