Donald Tramp nije popularan predsjednik. Ili ipak jeste?
Istraživanja javnog mnjenja godinu dana nakon početka drugog Trampovog mandata pokazuju da je jedini predsjednik SAD koji je nepopularniji od njega – on sam, iz vremena svog prvog mandata.
Prema istraživanju centra „Pju riserč“, objavljenom prije par dana, samo 37 odsto Amerikanaca pozitivno ocjenjuje Trampov dosadašnji učinak. Slične podatke je u decembru objavio „Galup“.
Jasno je da Trampov rejting obaraju stavovi pristalica demokrata među kojima ima jednocifrenu podršku.
Opala je podrška umjerenih birača, koji se ne izjašnjavaju ni kao republikanci ni kao demokrate, a koji su pomogli Trampu da uđe u Belu kuću. U pomenutoj anketi „Galupa“ samo jedan od četiri nezavisna birača odobravao je Trampov učinak.
Trampova podrška među republikancima je takođe opala, ali je i dalje u „pozitivnoj zoni“: više od polovine njih podržava njegovu politiku.
„Imamo predsjednika koji istorijski gledano ima prilično malu podršku. Ali podrška koju ima djeluje potpuno čvrsto – izgleda da gotovo ništa ne može da odvoji vjerovatno 80–85 odsto republikanskih birača od njega“, rekao je za DW Džon Mark Hansen, politikolog sa Univerziteta u Čikagu.
Mada je Tramp ispunio obećanja data u izbornoj kampanji – uveo opsežne carine i strog pristup kontroli imigracije – njegova obećanja da će obuzdati inflaciju, poboljšati životni standard i opšte stanje ekonomije tek treba da se ostvare.
„Podrška predsjedniku nikada nije veća nego u prvoj godini mandata. Vremenom rejting obično opada, djelom zato što su data nerealna obećanja koja se ne mogu ispuniti. A kod predsjednika Trampa, mislim da je ključno to što Amerikanci veoma brinu o stanju ekonomije i o sopstvenom novčaniku“, rekla je za DW Ketrin Dan Tenpas, stručnjakinja sa Univerziteta Virdžinija, pri Miler centru.
Iako teme poput imigracionih racija u gradovima, koje su dovele do smrti dvoje građana, izazivaju bijes lijevo orijentisanih birača, Tenpas kaže da bi upravo te, tradicionalno jake tačke za Trampa, mogle da odbiju centrističke i umjereno desne Amerikance.
„Naravno, mnoge demokrate posebno mnogo brinu o onome što se dešava u Mineapolisu i drugim gradovima širom zemlje gdje su raspoređene snage ICE-a“, rekla je Tenpas.
„Kod nezavisnih birača i možda kod republikanaca koji nijesu lojalni Trampu, mislim da raste osjećaj distance zbog onoga što se dešava.“
Međuizbori u novembru – „referendum“ o predsjedniku
Tokom prve godine Tramp je u velikoj mjeri mogao da vlada bez opozicionih prepreka zahvaljujući republikanskoj kontroli Kongresa i odluci Vrhovnog suda iz 2024. koja predsjedniku daje širok imunitet.
To bi moglo da se promijeni poslije međuizbora u novembru, na kojima se ponovo bira svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i trećina Senata.
Republikanci trenutno kontrolišu i Predstavnički dom i Senat, ali svojevrsni referendum o Trampu zabrinjava njegove saveznike u Kongresu, jer bi desetak ključnih „ljubičastih“ izbornih okruga — neizvjesnih trka između republikanskih i demokratskih kandidata — moglo da pripadne njegovim protivnicima, što bi potencijalno dovelo do gubitka kontrole nad Predstavničkim domom.
Za birače je ekonomija glavna tema
Otkako je ponovo u Beloj kući, Trampove carine uzdrmale su svjetsku trgovinu, smanjenje strane pomoći unazadilo je decenije napretka u međunarodnom razvoju, napadi na Iran i potez prema bivšem predsjedniku Venecuele iznenadili su one koji ga vide kao simbol izolacionističke Amerike, dok su njegove ideje o pripajanju Grenlanda i Kanade kao teritorija SAD razbjesnjele dugogodišnje saveznike.
Međutim, posmatrači smatraju da su te teme blijedunjave u poređenju s ključnim domaćim pitanjima koja će vjerovatno dominirati uoči međuizbora.
Tramp se rijetko obazirao na negativne percepcije van SAD. Unutar zemlje pokazao je više fleksibilnosti, što se vidi i u njegovoj nedavnoj retorici o „deeskalaciji“ racija ICE-a.
„Gotovo uvijek je ekonomija tema broj jedan“, rekao je Tod Belt, politikolog sa Univerziteta Džordž Vašington, uz jednu napomenu.
„U mjeri u kojoj spoljna politika postane tema na međuizborima, to je pokazatelj da vlast nije bila dovoljno usredsređena na unutrašnje probleme, što birači obično očekuju.“
Ima još vremena da se promijene stavovi
Tenpas se slaže, i dodaje: „Mislim da su stvari poput Mineapolisa, Čikaga, Los Anđelesa, slanja vojske, ICE-a — to je biračima ubjedljivije.“
„Do izbora ima još mnogo vremena, a stavovi Amerikanaca o politici su promjenljivi. Ono što je danas u vijestima, sjutra možda neće biti“, rekao je Tod Belt i dodao:
„A predsjednik je majstor skretanja pažnje, što mu ide u prilog – samo zato što sada pričamo o imigraciji, ne znači da u oktobru nećemo govoriti o nečemu sasvim drugom.“
Bonus video:
