Javnost da sama „presuđuje” u slučaju Epstin

Objavljeno tri miliona stranica dokumenata, hiljade snimaka i fotografija iz istrage o Džefriju Epstinu, ali američko Ministarstvo pravde nagovještava da novih optužnica vjerovatno neće biti

7656 pregleda 23 reakcija 0 komentar(a)
Epstin sa nepoznatom ženom na fotografiji koja je objavljena prošlog decembra, Foto: Rojters
Epstin sa nepoznatom ženom na fotografiji koja je objavljena prošlog decembra, Foto: Rojters

U godinama nakon hapšenja Džefrija Epstina 2019. i njegove smrti, koja je proglašena samoubistvom, u zatvoru na Menhetnu, neki od najbogatijih i najmoćnijih ljudi na svijetu požurili su da se distanciraju od osramoćenog čovjeka s kojim su nekada poslovali, večerali u raskošnim ambijentima ili letjeli privatnim avionima.

Međutim, objavljivanje dokumenata i druga otkrića tokom posljednjih nekoliko mjeseci, što je kulminiralo objavom gotovo tri miliona stranica u petak, naglasilo je dubinu, intenzitet i istrajnost njegovih veza s globalnom elitom, protivurječeći ili potkopavajući godine pažljivo sročenih negiranja.

Klinton Epstin
foto: REUTERS

Objavljeno je preko tri miliona stranica, 2.000 video-zapisa, 180.000 fotografija. Međutim uprkos tim zapanjujućim brojkama Tod Blanš, drugi čovjek američkog Ministarstva pravde, nagovijestio je u nedjelju da neće biti dodatnih krivičnih gonjenja povezanih s kontroverzom oko Epstina.

“Moramo razdvojiti te dvije ideje - činjenicu da postoje Epstinovi fajlovi i pitanje da li tamo ima nekoga koga možemo goniti”, rekao je Blanš za CNN. “Ima mnogo prepiske. Mnogo mejlova. Mnogo fotografija. Mnogo užasnih fotografija za koje se čini da ih je napravio gospodin Epstin ili ljudi oko njega. Ali to nam nužno ne omogućava da nekoga krivično gonimo”, rekao je Blanš.

Jedan od najznačajnijih dokumenata među objavljenima jeste nacrt savezne optužnice iz 2007. godine, koji je na kraju odbačen kako bi sudovi na Floridi imali prednost. Taj nacrt opisuje razmjere seksualnih zločina utvrđenih u toj saveznoj državi i trgovinu maloljetnicima, organizovanu u Epstinovu korist. Najmlađa među 11 žrtava imala je 14 godina. Namamljene su u kuću finansijera, silovane, potom su dobijale nekoliko stotina dolara, a zatim bile izložene snažnom pritisku da ćute i da vrbuju druge maloljetnice.

Dokumenta su takođe podstakla nova interesovanja u vezi s Epstinovim prijateljstvima sa predsjednikom Donaldom Trampom i bivšim predsjednikom Bilom Klintonom. Tramp i Klinton negiraju da su znali za Epstinove zločine, a nijedan od njih nije optužen ni za kakvo nezakonito djelovanje u vezi s tim ranijim vezama, piše “Njujork tajms”.

Novi fajlovi su dodatno pojačali dramu oko britanske kraljevske porodice nakon što je premijer Kir Starmer rekao da bi bivši princ Endru trebalo da svjedoči pred američkim Kongresom o svojim dugogodišnjim vezama s Epstinom. Na jednoj fotografiji bez datuma, brat kralja Čarlsa Trećeg prikazan je nagnut iznad žene ili djevojčice koja leži na podu. Endru Mauntbaten-Vindzor, kako je sada poznat, negirao je sve optužbe i rekao da nikada nije vidio ništa što bi mu djelovalo sumnjivo dok je bio u Epstinovom društvu.

Princ Endrju
foto: REUTERS

Nekadašnji britanski ambasador u SAD, Piter Mandelson primio je novac od Džefrija Epstina i odao mu sadržaj povjerljivog vladinog brifinga, pokazuju novi fajlovi, što je juče izazvalo pozive da policija pokrene istragu. Kasno u nedjelju, Mandelson je napustio Laburističku partiju kako bi spriječio “dalju neprijatnost”, pošto je prošle godine smijenjen sa diplomatske funkcije poslije otkrića o njegovim vezama s pokojnim osuđenim seksualnim prestupnikom.

Rekao je da se ne sjeća nikakvih uplata, iako fajlovi, kako se čini, pokazuju da je od Epstina primio donacije od 25.000 dolara. “Fajnenšl tajms” je naveo da je ukupno dobio 75.000 dolara.

Starmer je rekao da bi Mendelsona trebalo ukloniti iz gornjeg doma parlamenta.

Zbog prepiske sa Epstinom ostavku je tokom vikenda na mjesto savjetnika za nacionalnu bezbjednost premijera Slovačke podnio i Miroslav Lajčak.

Istaknuti pripadnici norveške elite, uključujući princezu, bivšeg premijera koji je kasnije predvodio Nobelov komitet i čelnika Svjetskog ekonomskog foruma, takođe se pominju u dokumentima iz istrage o Epstinu.

Upletenost princeze Mete-Marit, koja je razmijenila više od 100 prijateljskih mejlova s osuđenim seksualnim prestupnikom i boravila u jednoj od njegovih kuća, dodatno produbljuje niz skandala koji potresaju norvešku kraljevsku porodicu. Najstariji sin Mete-Marit danas će se pred sudom suočiti sa optužnicom od 38 tačaka, uključujući silovanje i krivična djela povezana s drogom.

Norveška princeza Mete-Marit sa sinom koji je optužen za silovanje
Norveška princeza Mete-Marit sa sinom koji je optužen za silovanjefoto: Beta/AP

U nekim slučajevima, dokumenti su bacili dodatno svjetlo na Epstinove saradnike čije su veze s njim već bile poznate, dok su drugi otkrili odnose koji su godinama ostajali skriveni, piše “Tajms”

Ilon Mask, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, ne samo da je ranije negirao da je posjetio Epstinovo ostrvo, već je svoju odluku predstavio kao čin principijelnosti. U objavi na društvenim mrežama prošlog septembra, Mask je napisao da je Epstin “pokušao da me nagovori da odem na njegovo ostrvo i ja sam ODBIO”. Ali dokumenti objavljeni u petak sugerišu da je Mask u jednom trenutku bio željan da ga posjeti. “Koji dan/noć će biti najluđa žurka na tvom ostrvu?”, napisao je Mask Epstinu u mejlu u novembru 2012.

Mask je u subotu objavio na društvenim mrežama: “Imao sam vrlo malo prepiske s Epstinom i odbio sam višestruke pozive da odem na njegovo ostrvo ili letim njegovim ‘Lolita ekspresom’, ali sam dobro znao da bi se dio mejl prepiske s njim mogao pogrešno protumačiti i iskoristiti od strane protivnika da ukaljaju moje ime.”

U jednom podkastu prošle godine Hauard Latnik, ministar trgovine, opisao je kako mu se zgadila posjeta Epstinovoj vili na Menhetnu sredinom 2000-ih, toliko da je odlučio da “nikada više ne bude u istoj prostoriji s tom odvratnom osobom”.

Međutim, Latnikovo gađenje, čini se, nije dugo trajalo, piše “Njujork tajms”. Godine 2012. dopisivao se sa Epstinom kako bi dogovorio posjetu njegovom privatnom ostrvu sa suprugom i djecom, neposredno pred Božić. Epstinov asistent mu je kasnije proslijedio poruku od Epstina: “Drago mi je što sam te vidio”, pisalo je u njoj.

Početkom prošle godine, milijarder i investitor rizičnog kapitala Piter Til napisao je esej za “Fajnenšl tajms” u kojem je tvrdio da će Trampov reizbor značiti da će strogo čuvane državne tajne - uključujući i one o Epstinovoj smrti - konačno izaći na vidjelo. U mjesecima nakon toga, umjesto toga, pažnja usmjerena na Epstina otkrila je da je investiciona firma čiji je Til suosnivač primila 40 miliona dolara od Epstina, te da su se Epstin i Til dopisivali najmanje pet godina prije Epstinove smrti.

“Posjeti me na Karibima”, nagovarao je Epstin tehnološkog milijardera 2018. godine. Džeremaja Hol, portparol Pitera Tila, odbio je da komentariše taj odnos, ali je rekao da Til “nikada nije otišao na Epstinovo ostrvo”.

Mada su mnogi dokumenti redigovani, po kriterijumima koji i dalje nijesu jasni, njihovo objavljivanje u petak je izazvalo ogromno interesovanje. Međutim, pojedini mediji ističu da je pogrešno što je javnosti ostavljeno da sama donosi zaključe o eventualnoj upletenosti aktera koji se pominju u spisima.

Francuski “Mond” piše da je “slučaj Epstin postao zatrovani bunar, čiji smrad hrani svaku teoriju zavjere”. “Fajlovi sadrže privatnu imejl prepisku finansijera, tekstualne poruke, sudske dokumente i policijske zabilješke, iscrtavajući ogromnu mrežu veza među moćnima na raskršću politike, diplomatije, zabavne industrije i biznisa. Ali kada više nije moguće razlučiti utvrđene činjenice od nepotpunih informacija i neosnovanih optužbi, kada je puko pominjanje neke javne ličnosti u dokumentu dovoljno da se nasluti saučesništvo, čovjek može samo da se utopi u tom bunaru.”

U funkcionalnoj državi zasnovanoj na vladavini prava, trebalo je da federalni istražitelji razvrstaju dokaze i dovedu istragu do kraja, ističe francuski list i dodaje da jedina osoba koja drži ključeve istine jeste njegova glavna saučesnica i saputnica Gilejn Maksvel.

Maksvel, koja je osuđena na 20 godina zatvora, dobila je poseban tretman od Trampove administracije. U julu 2025, upravo je Tod Blanš posjetio Maksvelovu u zatvoru i dva dana je ispitivao. Dva mjeseca kasnije, u septembru 2025, izjavio je da je “nemoguće” procijeniti kvalitet svjedoka. “Zaista je na američkom narodu da odluči” o vjerodostojnosti njenih iskaza, kazao je Blanš.

Bonus video: