Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš uzbunio je javnost zbog finansija UN-a, upozorivši da je svjetska organizacija u opasnosti od “neposrednog finansijskog kolapsa” zbog neplaćenih članarina i budžetskog pravila koje je primorava da vraća neutrošena sredstva.
Gutereš je više puta govorio o pogoršanju krize likvidnosti UN-a, ali ovo je njegovo najoštrije upozorenje do sada, i ono je došlo u trenutku kada se SAD, njen glavni finansijer i dužnik, povlače iz multilateralizma na brojnim frontovima.
U pismu državama članicama prošle sedmice, Gutereš je rekao da postoji rekordnih 1,57 milijardi dolara neizmirenih obaveza za redovni budžet UN-a, ne navodeći zemlje koje to duguju.
Zvaničnici UN-a kažu da više od 95 odsto onoga što se duguje redovnom budžetu UN-a duguju Sjedinjene Države, 2,19 milijardi dolara do početka februara. SAD takođe duguju još 2,4 milijarde dolara za tekuće i ranije mirovne misije i 43,6 miliona dolara za tribunale UN-a.
Generalna skupština UN-a je 30. decembra odobrila 3,45 milijardi dolara za redovni budžet UN-a za 2026, nakon višenedjeljnih pregovora. To pokriva troškove rada kancelarija UN-a širom svijeta, uključujući sjedište u Njujorku, plate osoblja, sastanke i rad na razvoju i ljudskim pravima.
Zvaničnici UN-a kažu da SAD prošle godine nijesu uplatile sredstva u redovni budžet i da po tom osnovu duguju 827 miliona dolara, kao i 767 miliona dolara za 2026. godinu. Sljedeće na redu bile su Venecuela i Meksiko, koje duguju 38 miliona, odnosno 20 miliona dolara.
Doprinosi zavise od veličine ekonomije, podsjeća Rojters i ističe da SAD učestvuju sa 22% redovnog budžeta, a zatim slijedi Kina sa 20%. Članarine zvanično dospijevaju 8. februara i do sada je 41 država uplatila za 2026. godinu, pokazuje dokument UN-a.
Ne prozivajući SAD, portparol UN-a rekao je ove sedmice da bi se “problem novčanog toka” UN-a mogao riješiti “ako države članice, koje imaju obavezu da plate, plate”.
Kriza dolazi u trenutku kada je Donald Tramp pokrenuo Odbor za mir, u kojem bi on bio doživotni predsjedavajući, za koji pojedini strahuju da bi mogao da potkopa Ujedinjene nacije.
Pod Trampom, osim što odbijaju da izvrše obavezna plaćanja u redovni i mirovni budžet UN-a, SAD su smanjile dobrovoljno finansiranje agencija UN-a koje imaju sopstvene budžete, i pokrenule izlazak iz organizacija UN-a, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju. U decembru je UN apelovao za budžet humanitarne pomoći za 2026. koji je upola manji od onoga kojem se nadao za 2025, priznajući nagli pad donatorskog finansiranja u trenutku kada humanitarne potrebe nikada nijesu bile veće.
Gutereš je prošle godine pokrenuo reformsku radnu grupu, UN80, s ciljem da smanji troškove i poboljša efikasnost. Odobreni redovni budžet za 2026. godinu je približno 200 miliona dolara veći nego što je on predložio, ali oko 7 odsto manji od odobrenog budžeta za 2025. godinu.
Gutereš je u pismu upozorio da bi UN mogao ostati bez novca do jula i naveo paradoksalni zahtjev da svake godine državama knjiži povrat stotina miliona dolara neutrošenih članarina, čak i ako taj novac nikada nije ni primio. Zvaničnici UN-a nadaju se da će preinačiti to “bizarno” pravilo, koje je Gutereš nazvao “trkom ka bankrotu”. U intervjuu za “Politiko” u nedjelju, Tramp je sebe predstavio kao spasioca UN-a, ali je odbio da kaže da li će SAD platiti dug.
Prema navodima portala, Tramp je rekao da nije znao da SAD kasne u ispunjavanju svojih obaveza, ali da je siguran da može “vrlo lako da riješi problem” i natjera druge zemlje da plate, samo ako bi UN to zatražio.
Bijela kuća i Stejt department nijesu odgovorili na pitanje Rojtersa da li će SAD platiti, niti da li je Tramp mislio da bi druge zemlje trebalo da obezbijede novac umjesto njih.
Ipak, jedan visoki zvaničnik Stejt departmenta rekao je da “UN mora da se vrati osnovama” i optužio organizaciju za rasipanje novca. “Nemamo nikakav interes da nastavimo da trošimo američke poreske dolare na takvo rasipanje, prevaru i zloupotrebu”, rekao je zvaničnik za Rojters.
“UN i dalje plaća svoje osoblje znatno više nego što se plaća za slične pozicije u američkoj vladi, obezbjeđuje neprihvatljive beneficije i penzije, i povećava broj visokorangiranih birokrata u Njujorku, za više od 30 odsto, samo u posljednje dvije godine. UN je prošle godine potrošio i 340 miliona dolara samo na sastanke i konferencije”.
Bonus video:
