"Isti ljekovi, proizvedeni u istim fabrikama, u istim dozama, koštaju Amerikance i do 1.000 odsto više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. To je neprihvatljivo", govorio je godinama Donald Tramp, a sada piše na veb stranici TrumpRx sa sniženim cijenama ljekova lansiranoj 5. februara 2026.
Koji ljekovi su za sada na spisku sa popustom?
Po cijenama sniženim i do 80–90 odsto u odnosu na dosadašnje, na TrumpRx se za početak nude 43 lijeka, prije svega neki od trenutno najtraženijih ljekova na recept u SAD – uključujući Ozempic, lijek za dijabetes koji se koristi i za mršavljenje, kao i Wegovy i Zepbound.
Po veoma sniženim cijenama nude se i ljekovi za liječenje neplodnosti: Gonal-F, Cetrotide i Ovidrel. Mehmet Oz, administrator Centara za Medicare i Medicaid usluge, na predstavljanju programa izjavio je kako će „zahvaljujući ovim cijenama SAD imati mnogo Trampovih beba“.
Ima i ljekova za srčana oboljenja, bolesti bubrega, HIV, poremećaje rada štitaste žlijezde, depresiju, povišeni holesterol, kao i terapije za menopauzu i zavisnost od pušenja.
Broj i tip ljekova koji se nude na sajtu trebalo bi da se povećavaju.
Kako funkcioniše TrumpRx?
TrumpRx nije onlajn apoteka, dakle ljekovi na recept po sniženim cijenama ne mogu da se kupe direktno.
Program funkcioniše poput onlajn kataloga proizvoda, za koji nije potrebna nikakva registracija: kada se izabere određeni lijek, servis upućuje korisnike na ovlašćene prodavce ljekova gdje mogu da ostvare popust. Postoje dva načina: za neke ljekove postoje kuponi koji se mogu koristiti u lokalnim apotekama. Za ostale ljekove snižena cijena je dostupna preko nekih onlajn apoteka ili direktno preko veb stranice proizvođača.
Recepti se ne šalju na TrumpRx, već ih ljekar šalje u apoteku ili na veb stranicu po izboru pacijenta.
Koji pacijenti bi mogli da imaju koristi?
Snižene cijene u TrumpRx-u trenutno su dostupne samo za pacijente u SAD koji svoje ljekove plaćaju sami.
Zbog toga bi od ovog programa za sada najviše mogli da profitiraju oni koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje, kojih je nešto manje od 30 miliona. To su često frilenseri, radnici u ugostiteljstvu ili vlasnici malih biznisa. Oni zarađuju previše da bi imali pravo na besplatno državno osiguranje Medicaid, a premalo da bi priuštili privatno osiguranje (koje može koštati preko 1.000 dolara mjesečno).
Koristi mogu da imaju i oni čije osiguranje ne pokriva skupe brendirane ljekove, kao i oni koji su dostigli godišnji limit pokrića za ljekove kod svog osiguranja – nabavkom preko TrumpRx-a mogu da premoste vrijeme nižim cijenama dok im se osiguranje ponovo ne aktivira u punom obimu.
Ljekovi obuhvaćeni programom ograničeni su isključivo na originalne, brendirane preparate.
Metju Klebanof, ljekar i istraživač u oblasti zdravstva na Univerzitetu u Pensilvaniji, kaže za DW: „Na sajtu se nalaze neki brendirani ljekovi koji već imaju jeftine generičke alternative. Na primjer, Protoniks, lijek protiv refluksa, naveden je po cijeni od 200 dolara mjesečno, dok generička verzija košta oko 10 dolara.“
Međutim, generici često ne postoje za ljekove za dijabetes, rak ili autoimune bolesti – ili su i oni preskupi.
Ko za sada neće profitirati od TrumpRx?
U Sjedinjenim Državama je oko 159 miliona ljudi zdravstveno osigurano preko poslodavca. U oktobru 2025, kada je najavljen vladin program snižavanja cijena, stručnjaci koji su govorili za Wall Street Journal ocijenili su da 90 odsto njih vjerovatno neće uštedjeti preko TrumpRx-a.
To se navodi i na TrumpRx, kod svakog lijeka: „Ako imate osiguranje, prvo provjerite svoju participaciju — ona može biti još niža.“
Klebanof takođe kaže da „ako pacijenti ljekove kupuju van svog osiguranja, ti troškovi se ne računaju u prag nakon kojeg osiguranje preuzima plaćanje, niti u gornju granicu godišnjih ličnih troškova — pa ukupni izdaci tokom godine mogu biti veći“.
On kaže da ovaj program predstavlja korak naprijed za Amerikance, ali je potrebno mnogo više.
„Potrebna nam je temeljna reforma načina na koji se u SAD formiraju cijene ljekova. Trenutno proizvođači mogu da određuju cijene prema tome koliko tržište može da izdrži“, rekao je Klebanof.
Prosječni Amerikanci će profitirati ako ovaj program direktne prodaje primora zdravstvena osiguranja da trajno snize mjesečne rate za osiguranje i participacije. To bi moglo da se postigne ukidanjem značaja posrednika između farmaceutskih firmi i osiguranja koji naplaćuju velike provizije i tako poskupljuju cio sistem. Postoje predlozi da se ili potpuno ukinu ili da imaju samo administrativnu ulogu.
Zašto farmaceutski giganti snižavaju cijene u SAD?
Sredinom maja prošle godine Tramp je izdao izvršnu naredbu pod nazivom „Obezbjeđivanje cijena ljekova na recept za američke pacijente po principu najpovlašćenije nacije“.
Sporazumi koje na osnovu toga Trampova administracija sklapa sa farmaceutskim firmama imaju za cilj da se cijene ljekova usklade sa najnižim cijenama u članicama OECD čiji je BDP po glavi stanovnika najmanje 60 odsto od američkog. Prema aktuelnim podacima, u tu grupu spada 16 zemalja, od kojih Luksemburg, Irska, Švajcarska, Norveška i Island imaju veći BDP od SAD, a Danska, Holandija, Australija, Austrija, Švedska, Belgija, Njemačka, Kanada, Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo i Finska imaju niži BDP po glavi stanovnika od SAD.
Farmaceutske kompanije suočile su se sa rizikom da Trampova administracija proširi uvozne carine na njihove proizvode. A spremnost vlade da preduzme „dodatne agresivne akcije“ ukoliko se cijene ne snize, stručnjaci tumače kao prijetnju da iskoristi zakonski mehanizam koji državi omogućava da praktično „zaplijeni“ patente za ljekove razvijene uz pomoć javnog novca i dozvoli drugima da ih proizvode jeftinije.
Firme koje su prihvatile da snize cijene kroz TrumpRx izbjegavaju i jedno i drugo.
Programu se prvi priključio gigant Pfizer, koji je u septembru 2025. saopštio da je u program ušao „dobrovoljno“, u zamjenu za trogodišnji grejs period tokom kojeg njegovi proizvodi neće biti pogođeni carinama. Sporazum je dodatno uslovljen time da Pfizer poveća ulaganja u proizvodnju svojih ljekova na tlu SAD.
Sporazume su kasnije potpisali i drugi globalni igrači kao što su AstraZeneca, Eli Lilly, Novo Nordisk, Merck, Gilead Sciences, GSK, Johnson & Johnson, Novartis i Sanofi – ukupno njih 16 od 17 kojima se Tramp obratio pismom u maju prošle godine.
Mnoge od njih imaju sjedišta u Evropi ili su multinacionalne firme sa snažnim evropskim prisustvom, ali za sada nije jasno da li će ovi drastični popusti u SAD uticati na cijene ljekova u drugim zemljama.
Bonus video:
