Kanada je decenijama predstavljana kao zemlja u sjenci Sjedinjenih Američkih Država. U čuvenoj metafori, Pjer Eliot Trudo (premijer od 1968. do 1979. i ponovo od 1980. do 1984) sažeo je tu stvarnost još 1969. godine: “Živjeti pored vas (Sjedinjenih Država) na neki način je kao spavati sa slonom. Bez obzira koliko je ta zvijer prijateljski nastrojena i blage naravi, ako je tako mogu nazvati, svaki njen trzaj i režanje se osjete”.
Ove godine, ta zvijer je bučna i razorna. Ali kanadski susjed sada želi da ustane iz tog kreveta.
U današnjem svijetu, prema riječima premijera Marka Karnija na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, pozivajući se na grčkog istoričara Tukidida, “jaki rade ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju”. Kanada traži treći put kako bi se nametnula u odnosu na dominantne sile, u trenutku kada je međunarodni poredak u rasulu.
“Njegove riječi su uhvatile stvarnost koju su Kanađani osjećali, ali je nisu nužno izražavali, što može djelovati ohrabrujuće”, rekao je Asa Mekerčer, nosilac katedre za kanadsko-američke odnose na Univerzitetu Sent Frejnsis Gzavijer u Novoj Škotskoj. Govor bivšeg guvernera Banke Engleske označio je kraj jedne ere: Donald Tramp nije prolazna anomalija. Zbogom Pax Americana i dobu više ili manje poštovanih međunarodnih ugovora.
Njegove riječi su, takođe, označile kraj ere Džastina Trudoa, tokom koje je Kanada doživljavana kao međunarodno naivna. Bivšeg premijera je 2022. godine oštro ukorio kineski predsjednik Si Đinping tokom snimljenog verbalnog sukoba, zbog odavanja detalja njihovog razgovora medijima. Njegova posjeta Indiji 2018. godine pretvorila se u potpuni fijasko.
“Neuspjeh kampanje (Trudoa) da osigura mjesto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija to jasno ilustruje: iza uzvišenih ambicija krilo se mnogo promašaja”, rekao je Mekerčer. Pod Karnijem, Kanada je usvojila pragmatičnu realpolitiku, pokazujući fleksibilnost u pogledu principa i priznajući u Davosu da svi partneri zemlje ne dijele nužno iste vrijednosti.
Karnijev govor ipak je ponudio određenu dozu ohrabrenja: iako su hegemonističke ambicije nesporne, srednje sile ne moraju biti ugušene ako se udruže. Otava se nada da će brzo povesti koaliciju demokratskih država posvećenih slobodnoj trgovini. “Ako Sjedinjene Države više ne žele da vode, Kanada hoće”, rekao je Karni.
S kim bi Kanada trebalo da se udruži? Premijer se kladi na koalicije “promjenljive geometrije”, formirane oko konkretnih pitanja kako se ona budu pojavljivala. Za manje od godinu dana na čelu vlade, ova doktrina već bilježi rezultate: potpisano je 12 trgovinskih i bezbjednosnih sporazuma, uključujući partnerstva sa Kinom i Katarom, a uskoro možda i sa Indijom. Ipak, ovaj privlačni koncept ad hok saveza nije bez rizika.
“Da li će Kanada postati transakciona, proračunata, procjenjujući kratkoročnu korist od saradnje sa autokratskim ili predatorskim silama, poput Kine i možda uskoro Rusije”, upozorio je Danijel Frid, bivši američki ambasador u Poljskoj. On smatra da bi Kanada trebalo da odbije kompromitovanje svojih vrijednosti i da sačeka da “trampovska oluja” prođe.
Štaviše, ove koalicije od slučaja do slučaja mogle bi brzo biti blokirane: Otava ima određeni manevarski prostor, ali on je uzak. Prilikom ponovnih pregovora o Sporazumu Kanada – Sjedinjene Države – Meksiko, koji je na snazi od 2020. godine, Vašington bi, na primjer, mogao da pokuša da ograniči izvoz određenih kritičnih minerala Kini, pozivajući se na klauzule o bezbjednim lancima snabdijevanja.
Karnijev trijumfalni povratak u Kanadu nakon Davosa završio se grubim prizemljenjem. Kao odgovor na njegov govor, Tramp je zaprijetio Otavi stoprocentnim carinama ukoliko Kanada finalizuje sporazum sa Pekingom. Američki predsjednik, koji je u oktobru 2025. još nazivao Karnija “liderom svjetske klase”, sada mu se podrugljivo obraća kao “guverneru” Kanade.
Vašington pojačava pritisak. Dok je kanadski premijer 22. januara držao govor o kanadskom jedinstvu na Abrahamovim ravnicama u Kvebeku, američki ministar finansija Skot Besent gotovo otvoreno je hrabrio Albertu da postane još jedna među pedeset zvijezda na američkoj zastavi.
Secesionistički pokret u toj zapadnoj provinciji dobija na snazi. Referendum o nezavisnosti Alberte mogao bi da bude održan već ove godine. Sjedinjene Države očigledno namjeravaju da to iskoriste. Od aprila 2025. godine, članovi Trampove administracije sastali su se tri puta sa predstavnicima separatističke grupe. “Moć onih koji su slabiji počinje iskrenošću”, naglasio je Karni u Davosu. Ali može li Otava, dok traži istaknutiju ulogu na svjetskoj sceni, i dalje mirno da spava?
priredio: S. STRUGAR
Bonus video:
