Odmah nakon Minhenske bezbjednosne konferencije, američki državni sekretar Marko Rubio otputovao je u Slovačku, a zatim u Mađarsku.
To nije slučajnost: u obje zemlje premijeri vladaju na način koji se dopada Donaldu Trampu – euroskeptični su, neprijateljski raspoloženi prema imigraciji, a klimatske promjene za njih nijesu tema.
Trampova administracija podržava i druge desničarske vlade i stranke u Evropi. Međutim, neki su se distancirali od Trampa kada je zaprijetio da će, ako bude potrebno, silom oduzeti Grenland, koji pripada Danskoj.
Viktor Orban: „Duhovni brat“
Viktor Orban je na vlasti od 2015, dakle i tokom prvog mandata Donalda Trampa (2017–2021). Orban ga je nazvao ideološkim „duhovnim bratom“. To se odnosi na gotovo sva područja njihove politike.
Dok je bivši američki predsjednik Džo Bajden optužio Orbana da „teži diktaturi“ jer vrši pritisak na nezavisne medije i protivi se pravima LGBTQ osoba, Tramp ga je nedavno pohvalio kao „pravog prijatelja, borca i pobjednika“. Tramp i Rubio Orbana posebno podržavaju sada u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore u aprilu, koje bi Orban mogao izgubiti.
Orban takođe podržava Trampovu politiku značajnog smanjenja ili zaustavljanja vojne pomoći Ukrajini – za razliku od, na primjer, italijanske premijerke Đorđe Meloni. Poput Trampa, Orban nema nikakav problem da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i odbija da Rusiji pripiše jasnu krivicu za rat.
Unutar Evropske unije Orban je autsajder. Održava bliske veze sa Alternativom za Njemačku (AfD), koju je njemačka Savezna služba za zaštitu ustava u djelovima klasifikovala kao ekstremističku stranku.
Prije godinu dana, Orban je primio čelnicu AfD-a Alis Vajdel u službenoj rezidenciji i izjavio da je „apsolutno jasno da je AfD budućnost“.
O pitanju Grenlanda Orban je ostao rezervisan. Izbjegao je da direktno osudi Trampa, rekavši da problem treba riješiti unutar NATO-a.
Robert Fico: Kontradiktorna figura
Rubio je posjetio slovačkog premijera Roberta Fica odmah nakon bezbjednosne konferencije. U Bratislavi je rekao da će SAD pod predsjednikom Trampom „ne samo Slovačku, već cijelu srednju Evropu učiniti centralnom komponentom našeg angažmana na kontinentu i u svijetu“.
Konkretne informacije o tome nije dao. Uz Orbana, Fico važi za jednog od najbližih Trampovih saveznika u EU. Fico vodi tvrdu antimigracionu politiku. Godine 2016. izjavio je: „Islamu nema mjesta u Slovačkoj.“
Isporuke oružja Ukrajini je zaustavio i nazvao Ukrajince, koje je Rusija napala, „nacistima i fašistima“.
Ali Ficova politika prema SAD je proturječna. Tokom prvog mandata od 2006. do 2010. težio je bližim vezama sa zemljama poput Rusije, Kine, Venecuele i Kube.
Krajem januara 2026, tekst u časopisu Politiko izazvao je pometnju, pozivajući se na neimenovane evropske diplomate. U njemu je pisalo da je Fico navodno na marginama samita EU rekao da je Tramp „izgubio razum“. Navode su i Fico i Bijela kuća žestoko demantovali kao „laž“ i „lažnu vijest“.
Alis Vajdel: Izopštenik koji dobija podršku
Prošla je godina otkako je američki potpredsjednik Džej Di Vens na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji 2025. oštro kritikovao Evropljane. Tada je rekao da Evropljani guše slobodu govora i dopuštaju destruktivne migracije koje evropsko stanovništvo ne želi.
Zatim je Vens isprovocirao stranke političkog centra u Njemačkoj: demonstrativno se sastao sa kopredsjednicom AfD-a Alis Vajdel – koja nije bila pozvana na konferenciju – ignorišući tadašnjeg kancelara Olafa Šolca iz SPD-a. To je bio snažan podsticaj za stranku sa kojom partije centra ne žele saradnju.
Stvari su se zakomplikovale kada je Tramp insistirao na preuzimanju Grenlanda. Od tada se stranka donekle retorički distancirala od njega.
Đorđa Meloni: Posrednica
Ideološki je bliska Donaldu Trampu i rano je tražila njegovu političku bliskost. Kao premijerka treće najveće ekonomije EU, dobila je važnu posredničku ulogu u sukobima između EU i SAD.
Trampov zahtjev za Grenlandom nazvala je „greškom“. Zato je poručila: „Postoji mnogo stvari oko kojih nijesam saglasna sa Trampom. Ako nijesam saglasna, to mu kažem.“
Takođe zadržava nezavisan stav o Ukrajini i zalagala se za podršku toj zemlji.
Najdžel Faraž: Trampova britanska nada
Ankete u Velikoj Britaniji predviđaju uspjeh stranke Reform UK. Njen vođa, Najdžel Faraž, odigrao je ključnu ulogu u kampanji za Bregzit i dugo je blizak saveznik Donalda Trampa.
Ipak, Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom nazvao je „pretjeranim“. Zanimljivo je da je Trampov bivši savjetnik Ilon Mask podržao krajnje desnog aktivistu Tomija Robinsona umjesto Faraža.
Karol Navrocki: Razočarani
Političari iz stranke Pravo i Pravda (PiS) smatrali su se uzornim učenicima Donalda Trampa. Dok liberalni i proevropski Donald Tusk sada vlada u Varšavi, predsjednik je postao konzervativac Karol Navrocki, kojeg je PiS nominovao, a Tramp demonstrativno primio u Bijeloj kući tokom kampanje.
Tramp sve više dovodi u pitanje da li bi SAD zaista branile NATO zemlje poput Poljske u slučaju ruskog napada, uprkos visokim izdacima za odbranu. Njegov proruski stav veoma je loše primljen u Poljskoj.
Marin Lepen: Ponosna Francuskinja drži distancu
Marin Lepen iz Nacionalnog okupljanja želi da naslijedi Emanuela Makrona na izborima 2027. Trampovu pobjedu 2016. opisala je kao „dobru vijest za Francusku“, ali je nakon njegove nove pobjede bila znatno rezervisanija.
Njegovu obustavu vojne pomoći Ukrajini nazvala je „okrutnom“. Sudskom presudom joj je – na koju je uložila žalbu – zabranjeno obavljanje javne funkcije.
Alternativni kandidat RN-a, Žordan Bardela, takođe je Trampove prijetnje u vezi sa carinama i Grenlandom nazvao „neprihvatljivim“ i poručio da mu Tramp „nije uzor“.
Bonus video:
