Indija očekuje investicije od 200 milijardi dolara za data centre u razvoju vještačke inteligencije

Investicije ukazuju na to koliko se tehnološki giganti oslanjaju na Indiju kao ključnu bazu za tehnologiju i talente u globalnoj trci za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije

777 pregleda 0 komentar(a)
Ašvini Vaišnav, Foto: Shutterstock
Ašvini Vaišnav, Foto: Shutterstock

Indija planira da prikupi 200 milijardi dolara investicija za data centre u narednih nekoliko godina kako bi postala centar za vještačku inteligenciju, rekao je danas ministar te zemlje za elektroniku i informacionu tehnologiju.

Investicije ukazuju na to koliko se tehnološki giganti oslanjaju na Indiju kao ključnu bazu za tehnologiju i talente u globalnoj trci za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije. To donosi infrastrukturu visoke vrijednosti i strani kapital na nivou koji može da ubrza indijske ambicije za digitalnu transformaciju.

Ovo se dešava u vrijeme kada se vlade širom svijeta utrkuju da iskoriste ekonomski potencijal vještačke inteligencije, dok se istovremeno suočavaju sa poremećajima na postojećim radnim mjestima, regulativom i rastućom koncentracijom kompjuterske moći u nekoliko bogatih zemalja i kompanija.

„Danas se Indija vidi kao pouzdan partner nacijama globalnog juga koje tragaju za otvorenim, pristupačnim rješenjima usmjerenim na razvoj“, rekao je indijski ministar Ašvini Vaišnav u intervjuu za AP.

On je govorio za agenciju AP u vrijeme kada se u Nju Delhiju održava veliki Samit o uticaju vještačke inteligencije na kojem učestvuje najmanje 20 globalnih lidera, kao i istaknuti predstavnici tehnološke industrije.

U oktobru prošle godine Gugl je objavio plan o investiranju 15 milijardi dolara u Indiju tokom narednih pet godina kako bi uspostavio svoj prvi centar za vještačku inteligenciju u toj južnoazijskoj zemlji. Majkrosoft je dva mjeseca kasnije objavio najveću investiciju u Aziji do tada – 17,5 milijardi dolara za unapređenje indijske infrastrukture oblaka i vještačke inteligencije tokom naredne četiri godine.

Amazon je takođe najavio investiciju od 35 milijardi dolara u Indiju do 2030. godine kako bi proširio svoje poslovanje, ciljajući prije svega digitalizaciju podstaknutu vještačkom inteligencijom. Te kumulativne investicije dio su 200 milijardi dolara ulaganja koje su najavljene i za koje se Nju Delhi nada da će stići u zemlju.

Indijski ministar Vaišnav rekao je da je stav Indije da vještačka inteligencija mora da pokaže mjerljiv uticaj u većem obimu, a ne da ostane elitna tehnologija.

„Pouzdan ekosistem vještačke inteligencije privući će investicije i ubrzati usvajanje“, rekao je on i dodao da je osnovni stub indijske strategije izgradnja infrastrukture.

Indijska vlada nedavno je najavila dugoročno oslobađanje od poreza za data centre, nadajući se da će time pružiti sigurnost u politici i privući globalni kapital.

Vaišnav je rekao da je vlada već uspostavila zajednički kompjuterski centar sa više od 38.000 grafičkih procesorskih jedinica (GPU), čime se startapovima, istraživačima i javnim institucijama omogućava pristup tehnološki naprednim računarima bez velikih početnih troškova.

„Vještačka inteligencija ne smije da postane ekskluzivna, mora da ostane široko dostupna“, rekao je indijski ministar.

Pored unapređenja infrastrukture, Indija podržava razvoj suverenih osnovnih modela vještačke inteligencije, obučenih na indijskim jezicima i u lokalnim kontekstima.

„Neki od tih modela ispunjavaju globalne kriterijume i u pojedinim zadacima su bolji od široko korišćenih velikih jezičkih modela“, rekao je Vaišnav.

Indija takođe nastoji da dobije veću ulogu u oblikovanju načina na koji se vještačka inteligencija globalno gradi i razvija, jer se zemlja vidi kao aktivan učesnik u postavljanju praktičnih, sprovodivih normi dok se širom svijeta širi upotreba usluga vještačke inteligencije.

„Indija će postati vodeći snabdjevač usluga vještačke inteligencije u bliskoj budućnosti“, rekao je ministar, opisujući strategiju koja je istovremeno nacionalno usmjerena, ali i globalno integrisana – kroz aplikacije, modele, čipove, infrastrukturu i energiju.

Bonus video: