Mračni izgledi za preduzeća pošto je presuda o carinama podstakla Trampa na kontramjere

Ostaje da se vidi koliko će olakšanja preduzeća i potrošači zapravo dobiti od presude kojom su u petak oborene Trampove carine. U roku od nekoliko sati od sudske odluke, Tramp se obavezao da će koristiti drugačiji zakon da uvede carinu od 10% na sav uvoz, koja bi trajala 150 dana

811 pregleda 0 komentar(a)
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Američka preduzeća su pred novim talasom neizvjesnosti pošto je Vrhovni sud poništio carine koje je uveo predsjednik Donald Tramp, neosnovano se oslanjajući na zakon o vanrednim ovlašćenjima, te se potom Tramp zakleo da će raditi na zaobilaženju presude kako bi njegove carine ostale na snazi.

Trampova administracija kaže da njene carine pomažu u podsticanju američkih proizvođača i smanjenju trgovinskog jaza. Ali mnoga američka preduzeća morala su da podignu cijene i prilagode se na druge načine kako bi nadoknadila veće troškove izazvane carinama na robu koju uvoze.

Ostaje da se vidi koliko će olakšanja preduzeća i potrošači zapravo dobiti od presude kojom su u petak oborene Trampove carine. U roku od nekoliko sati od sudske odluke, Tramp se obavezao da će koristiti drugačiji zakon da uvede carinu od 10% na sav uvoz, koja bi trajala 150 dana, i da će istražiti druge načine za uvođenje dodatnih carina zemljama za koje kaže da se bave nefer trgovinskim praksama.

„Svaki podsticaj ekonomiji od smanjenja carina u bliskoj budućnosti vjerovatno će biti djelimično nadoknađen produženim periodom neizvjesnosti“, rekao je Majkl Pirs, ekonomista u Oksford Ekonomiksu. Kazao je da, „s obzirom na to da će administracija vjerovatno ponovo uspostaviti uvozne carinske tarife drugim, trajnijim sredstvima, ukupna stopa tarifa mogla bi se na kraju stabilizovati blizu dosadašnjih nivoa“.

Napori da se povrati procijenjenih 133 do 175 milijardi dolara prethodno naplaćenih carina, koje se sada smatraju nezakonitim, sigurno će biti komplikovani i vjerovatno će favorizovati veće kompanije sa više resursa. Potrošači koji se nadaju povraćaju novca vjerovatno neće dobiti nadoknadu.

S Trampovim nepokolebljivim stavom o carinama, mnoga preduzeća se spremaju za godine sudskih bitki.

Basic Fun, proizvođač igračaka sa sjedištem na Floridi, koji pravi i Lincoln Logs i Tonka kamione, prošle nedjelje pridružio se mnoštvu drugih preduzeća u tužbi koja traže povraćaj carina plaćenih državi.

Iako je izvršni direktor te kompanije Džej Forman zabrinut zbog bilo kakvih novih tarifa koje bi Tramp mogao uvesti, ne misli da će to uticati na igračke. Ipak, rekao je: „Brinem zbog neke vrste stalne borbe s tim, barem u naredne tri godine“ – dok Tramp bude na vlasti.

Nova carina od 10% koju je Tramp objavio u petak odmah je izazvala pitanja Danijela Poznera, vlasnika kompanije Grapes The Wine Co. u Vajt Plejnsu, Njujork. Pošto pošiljke vina putuju preko Atlantika oko dvije nedjelje, on se pita da li će pošiljka koja stigne u ponedjeljak biti ocarinjena po starom ili novom režimu.

„Možemo samo da reagujemo na ono što je postalo veoma nestabilna situacija“, rekao je Pozner.

Ron Kurnik vlasnik je kompanije Superior Coffee Roasting Co. u Solt Sent Mariju, Mičigen, kod granice s Kanadom. Pored američkih carina, Kurnik se suočavao i sa uzvratnim carinama Kanade tokom većeg dijela prošle godine kada je izvozio svoju kafu.

„To je kao noćna mora iz koje samo želimo da se probudimo“, rekao je Kurnik, čija je kompanija dva puta podigla cijene za šest odsto otkako su carine stupile na snagu. Iako je zadovoljan presudom Vrhovnog suda, ne misli da će ikada vidjeti povraćaj novca.

Širok spektar djelatnosti, uključujući maloprodaju, tehnološki i poljoprivredni sektor, iskoristio je presudu Vrhovnog suda kao priliku da podsjeti Trampa kako je njegova trgovinska politika uticala na njihovo poslovanje.

„Okrugli sto za poslovanje“ – grupa koja lobira u ime više od 200 američkih kompanija – u saopštenju poziva Vladu da ograniči fokus tarifa na specifične nefer trgovinske prakse i probleme državne bezbjednosti, ako ih ima.

U maloprodaji, prodavnice svih vrsta uvele su razne načine da nadoknade efekte tarifa – od preuzimanja dijela troškova, do smanjenja rashoda i diverzifikacije svoje mreže snabdijevanja. Ipak, morale su da prenesu neka povećanja cijena na kupce u vrijeme kada su oni posebno osjetljivi na inflatorne pritiske.

Dejv Frenč, izvršni potpredsjednik Nacionalne federacije maloprodaje, najveće trgovinske grupe maloprodajne industrije u zemlji, zadužen za odnose s državom, rekao je da se nada da će niži sudovi obezbijediti „besprekoran proces“ povraćaja plaćenih carina. To pitanje, međutim, nije obrađeno u presudi Vrhovnog suda od petka.

Za tehnološki sektor Trampove tarife izazvale su velike glavobolje. Mnogi njihovi proizvodi ili se u potpunosti prave u inostranstvu ili zavise od uvoza ključnih komponenti. Udruženje računarske i komunikacione industrije, koje predstavlja spektar tehnoloških kompanija sa više od 1,6 miliona zaposlenih, izrazilo je nadu da će odluka ublažiti trgovinske tenzije.

„S ovom odlukom radujemo se što ćemo donijeti veću stabilnost trgovinskoj politici“, rekao je Džonatan Mekhejl, potpredsjednik udruženja za digitalnu trgovinu.

Poljoprivrednici, pogođeni višim cijenama opreme i đubriva zbog Trampovih carina i smanjenom potražnjom za izvozom, takođe su se oglasili.

„Snažno podstičemo predsjednika da izbjegava korišćenje bilo kojih drugih raspoloživih ovlašćenja za uvođenje carinskih tarifa na uvozne poljoprivredne sirovine koje bi dodatno povećale troškove“, rekla je predsjednica Američke federacije poljoprivrednih biroa, Zipi Duval.

Vrhovni sud presudio je sa šest prema tri da Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima za vanredne situacije ne daje predsjedniku ovlašćenje da oporezuje uvoz, već da to ovlašćenje pripada isključivo Kongresu SAD. Ali odluka utiče samo na carine nametnute tim zakonom, tako da neke industrije neće vidjeti nikakvo olakšanje.

Odluka ostavlja na snazi carinske tarife na čelik, tapacirani namještaj, kuhinjske i kupatilske ormariće, prema Udruženju proizvođača namještaja za dom, koje predstavlja 15.000 prodavnica namještaja u Sjevernoj Americi.

U pivari Revolution Brewing u Čikagu, aluminijum za limenke košta gotovo koliko i pivo zbog tarifa koje je Tramp uveo na metale, a na koje se presuda Vrhovnog suda ne odnosi. Iako se limenke proizvode u Čikagu, aluminijum dolazi iz Kanade, rekao je Džoš Det, upravljački partner u pivari.

Tarife su bile samo jedan izazov za njegov posao, na koji utiču i nestabilne cijene ječma i usporavanje potražnje za zanatskim, „kraft“ pivom.

„Sve se nekako sabira“, rekao je on. „Industriji pića je ovdje potrebno olakšanje. Cijene aluminijuma nas guše.“

Italijanski vinari, teško pogođeni carinama, dočekali su odluku Vrhovnog suda sa skepticizmom, upozoravajući da bi ona mogla samo produbiti neizvjesnost trgovine sa SAD.

SAD su najveće tržište italijanskog vina, sa prodajom koja se utrostručila u posljednjih 20 godina. Nove carine za EU, za koje je Trampova administracija prvobitno prijetila da će iznositi 200%, izazvale su strah u cijeloj industriji, koji je ostao čak i nakon što su SAD smanjile, odložile i pregovarale o smanjenju.

„Postoji više nego vjerovatan rizik da će carine biti ponovo uvedene drugim pravnim kanalima, pogoršan neizvjesnošću koju ova presuda može stvoriti u trgovinskim odnosima Evrope i Sjedinjenih Država“, rekao je Lamberto Freskobaldi, predsjednik UIV-a, trgovinskog udruženja koje predstavlja više od 800 vinara.

Drugdje u Evropi početne reakcije fokusirale su se na obnovljena previranja i zabunu u vezi s troškovima s kojima se suočavaju preduzeća koja izvoze u SAD.

Trampove carine mogle bi pogoditi farmaceutske proizvode, hemikalije i auto-dijelove, rekao je Karsten Bžeski, ekonomista u banci ING. „Evropa ne bi trebalo da se ponaša pogrešno – ova presuda neće donijeti olakšanje“, rekao je on i objasnio: „Pravna ovlašćenja mogu biti drugačija, ali ekonomski uticaj može biti identičan ili gori.“

Bonus video: