„Dešava se nešto veliko“ („Something Big Is Happening“) – tom objavom na mreži X Met Šumer nedavno je podigao uzbunu. Met Šumer je američki tehnološki preduzetnik i investitor, suosnivač i izvršni direktor kompanije OthersideAI. Smatra se uticajnim glasom u oblasti vještačke inteligencije.
Njegov post postao je viralan i do sada je pregledan više od 80 miliona puta. Poruka je alarmantna: vrlo brzo predstoji veliki šok na tržištu rada izazvan vještačkom inteligencijom. Prema Šumeru, ko sada ne reaguje, izvisiće.
Koje poslove Šumer vidi kao ugrožene
Uticaj vještačke inteligencije biće „znatno veći“ nego tokom pandemije kovida, uvjeren je Šumer. U roku od jedne do pet godina – „vjerovatno i ranije“ – nijedan današnji posao koji se obavlja za računarom neće biti bezbjedan.
Kao posebno pogođene navodi oblasti razvoja softvera, prava, finansija, medicine, računovodstva, konsaltinga, kreiranja sadržaja (PR i novinarstvo) i korisničke podrške.
„Ako se vaš posao odvija na ekranu – ako se u suštini svodi na čitanje, pisanje, analizu, donošenje odluka i komunikaciju preko tastature – veliki dio toga preuzeće vještačka inteligencija. Ne u nekoj dalekoj budućnosti, već sada. Taj proces je već počeo“, piše Šumer.
Postavlja se, međutim, pitanje da li je Šumerov kratak esej zaista trezvena analiza tehnoloških promjena – i samim tim ozbiljno upozorenje za zaposlene.
„Zvuči dramatično, ali razumijem zašto. I sama doživljavam ove promjene. Mi smo firma od dvije žene i uz pomoć vještačke inteligencije u mnogim oblastima ostvarujemo isti učinak za koji je ranije bio potreban tim od 20 zaposlenih“, kaže poslovna savjetnica i ekspertkinja za vještačku inteligenciju Klaudija Hilker u razgovoru za ARD.
Kritika Šumera: panika i problematične pretpostavke
Još u proljeće 2025. Dario Amodei, direktor kompanije Anthropic, prognozirao je da će vještačka inteligencija do 2030. godine učiniti suvišnim oko 50 odsto svih početnih kancelarijskih poslova. Anthropic je proizvođač Claudea, jednog od glavnih konkurenata ChatGPT-u.
Šumerovo upozorenje na masovna otpuštanja, dakle, nije novo. Ipak, izazvalo je oštre kritike. Tehnološki analitičar časopisa Fortune, Džeremi Kan, optužuje Šumera za „širenje panike“.
Sličan stav ima i istraživač vještačke inteligencije Geri Markus, koji ocjenjuje: „Mislim da treba polaziti od činjenica, a ne jednostavno širiti strah.“
U središtu kritika nalaze se pretpostavke na kojima Šumer zasniva svoje tvrdnje. On, naime, polazi od toga da najnoviji modeli vještačke inteligencije – konkretno GPT-5.3 Codex kompanije OpenAI i Opus 4.6 firme Anthropic – posjeduju sposobnost pravog „rezonovanja“. Drugim riječima, da oponašaju ljudsko logičko razmišljanje, umjesto da samo izračunavaju statistički najvjerovatniji odgovor na osnovu podataka za obuku. Prema Šumeru, ti modeli „više ne prave greške“.
Međutim, ta pretpostavka je sporna. Šumer, kako ističu kritičari, selektivno bira studije na koje se poziva. Tako izostavlja aktuelno istraživanje Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) i Univerziteta Stanford, prema kojem takozvani veliki jezički modeli i dalje prave ozbiljne logičke greške i pokazuju slabosti u koherentnom zaključivanju.
Upozorenja dolaze i iz kompanije Epl
Ranije je i kompanija Epl u studiji The Illusion of Thinking pokazala da modeli zasnovani na „rezonovanju“ pri visokoj složenosti zadataka praktično kolabiraju i proizvode brojne greške.
Dodatno, studija američke softverske kompanije Black Duck ukazuje na ozbiljne bezbjednosne rizike: problem kod koda koji generiše vještačka inteligencija često nije u očiglednim greškama, već u „iluziji ispravnosti“.
Ignorišući ove nalaze, Šumer, prema mišljenju stručnjaka, potcjenjuje ograničenja današnjih modela: oni i dalje griješe, „haluciniraju“ i pouzdani su samo u ograničenoj mjeri.
Na udaru rutinski poslovi – ne čitave profesije
Zaključak da će čitavi poslovi u kratkom roku nestati zbog vještačke inteligencije zato se smatra pretjeranim. Većina stručnjaka očekuje da će AI prije svega snažno automatizovati pojedinačne djelove poslova.
„Posebno su pogođene znanjem intenzivne, digitalne i standardizovane aktivnosti. Ali neće nestajati čitave djelatnosti, već prije svega rutinski zadaci“, naglašava Hilker.
Strategija, rukovođenje, odgovornost za odluke i kreativna koncepcija dobiće na značaju.
„Vještačka inteligencija može da analizira, ali ne snosi odgovornost. Ona ne gradi povjerenje i ne preuzima pravnu odgovornost.“
Revolucija efikasnosti, a ne masovna nezaposlenost
Šumerov post nije samo upozorenje – djelom se čita i kao promotivni tekst, jer autor direktno poziva čitaoce da se pretplate (uz novčanu naknadu) na najnovije modele vještačke inteligencije kako ne bi zaostali na tržištu rada.
Hilker to vidi drugačije: „Ne stojimo pred masovnom nezaposlenošću. Stojimo pred radikalnom revolucijom efikasnosti. Ključno pitanje nije da li će vještačka inteligencija preuzeti moj posao, već da li je već koristim dovoljno profesionalno da budem korak ispred u svojoj branši.“
Njen zaključak glasi: vještačka inteligencija ne zamjenjuje ljude. Ali ljudi sa znanjem o vještačkoj inteligenciji zamjenjuju one bez tog znanja.
Bonus video:
