Iranski studenti drugi dan zaredom sukobili su se sa bezbjednosnim snagama ispred univerziteta u Teheranu, a prema snimcima objavljenim na internetu riječ je o najvećem iskazu protivljenja u glavnom gradu od smrtonosnog obračuna prošlog mjeseca.
Najnoviji protest izbio je u nedjelju ispred Tehnološkog univerziteta Amir Kabir, kada su se studenti suočili s pripadnicima Basija, dobrovoljne paravojne formacije koja je imala istaknutu ulogu u gušenju ranijih antivladinih protesta.
Prema videosnimcima objavljenim na društvenim mrežama, moglo se čuti kako studenti uzvikuju antivladine slogane. Na nekim snimcima vidi se i kako demonstranti mašu iranskom zastavom.
Slični skupovi ranije su zabilježeni na još najmanje pet univerziteta širom zemlje, uključujući i teheranski Univerzitet Šarif.
Univerziteti u Teheranu često su bili poprište studentskih protesta još od revolucije 1979. godine, koji su završavali sukobima sa bezbjednosnim snagama.
Demonstracije su se poklopile sa stotinama komemoracija koje su ove sedmice održane širom zemlje u znak sjećanja na žrtve ubijene u velikim sukobima sa bezbjednosnim snagama u januaru.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, najmanje 7.000 ljudi je ubijeno u protestima širom zemlje koji su izbili krajem decembra, iako se vjeruje da je stvarni broj žrtava znatno veći.
Većina ubistava navodno se dogodila između 8. i 10. januara, u jeku represije.
Protesti, koji su se u međuvremenu smirili, bili su među najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Istorijski gledano, komemoracije u Iranu često su poprimale politički značaj u periodima nemira.
Protesti su privukli globalnu pažnju i osude represije vladinih snaga.
Amnesti internešnal je naveo da se najmanje 30 Iranaca suočava sa smrtnom kaznom u vezi s protestima.
Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Teheran da se suzdrži od daljeg nasilja nad demonstrantima i zaprijetio vojnim akcijama protiv režima.
Tramp je u region uputio dvije udarne grupe nosača aviona, s desetinama borbenih aviona i bombardera, a drugi vojni avioni i prateće snage primijećeni su kako pristižu u vazdušne baze na Bliskom istoku.
Trampova administracija takođe vrši pritisak na Iran da pristane na ograničavanje svog nuklearnog programa, za koji Teheran tvrdi da je namijenjen mirnodopskim, civilnim svrhama, poput proizvodnje električne energije.
Vašington, zajedno s Izraelom, optužuje Teheran da namjerava razviti nuklearno oružje.
U govoru koji je uživo prenosila državna televizija, iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da njegova zemlja neće popustiti pod pritiscima svjetskih sila.
"Svjetske sile se postrojavaju kako bi nas natjerale da pognemo glave... ali mi nećemo pognuti glavu uprkos svim problemima koje nam stvaraju", rekao je on.
Američke i izraelske snage bombardovale su nekoliko iranskih objekata za koje se vjeruje da sadrže ključne komponente nuklearne infrastrukture.
Međutim, nije jasno u kojoj mjeri su napadi unazadili te programe.
Tramp je rekao da razmatra ograničeni vojni udar.
"Pretpostavljam da mogu reći da to razmatram", izjavio je u Bijeloj kući 20. februara.
Srbija i Švedska su među posljednjima zemljama koje su pozvale svoje građane da napuste Iran usred velikog gomilanja američkih snaga u regionu.
Bonus video:
