Nakon što su meksičke snage bezbjednosti u nedjelju ubile vođu Kartela nove generacije iz Haliska Nemesija Oseguera Servantesa, poznatog kao El Menčo, što je izazvalo talas nasilja i haos koji je zahvatio gradove širom Meksika, ključno pitanje, prema pisanju “Njujork tajmsa”, jeste da li će se kartel brzo konsolidovati, imenovati nasljednika i očuvati jedinstvo, ili mu prijeti unutrašnji raskol i borba frakcija za prevlast.
Istovremeno, list ističe da se meksička vlada suočava sa izazovom vođenja rata na dvije strane, jer paralelno vodi krvavi obračun i sa Sinaloa kartelom, najvećim rivalom grupe iz Haliska.
Kartel nove generacije iz Haliska opisan je kao globalna kriminalna organizacija koja, pored trgovine drogom širom svijeta, uzgaja avokado, krijumčari migrante u Sjedinjene Države, čak i iz Kine, i učestvuje u ilegalnom iskopavanju zlata u Južnoj Americi.
Stručnjak za bezbjednost Eduardo Gerero ocijenio je da je ubistvo El Menča “najvažniji udarac trgovini drogom u Meksiku otkako ona postoji”, ističući da nijedna prethodna organizacija nije imala takvu teritorijalnu kontrolu i politički uticaj kao ovaj kartel. Ipak, analitičari smatraju da to vjerovatno ne znači i kraj same organizacije.
Većina meksičkih kartela ima dinastički karakter, rekao je za “Njujork tajms” bezbjednosni konsultant David Sausedo, a najbezbolnije smjene na vrhu dešavaju se kada vlast ostane u porodici. Međutim, nekoliko braće Oseguere je uhapšeno, kao i njegov sin, koji je bio jedan od glavnih komandanata kartela iz Haliska sve do izručenja Sjedinjenim Državama 2020. godine.
Rosalinda Gonsales Valensija, sada Osegueraova udovica, mogla bi da pokuša da preuzme vođstvo, kćerka je jednog narkobosa i jedna od najvažnijih finansijskih operativaca kartela, ali su izgledi za njen uspon mali.
“U okruženju punom mačizma, ženi je teško da preuzme komandu nad kriminalnom organizacijom u Meksiku”, rekao je Sausedo.
Meksička vlada suočava se sa izazovom vođenja rata na dvije strane, jer paralelno vodi krvavi obračun i sa Sinaloa kartelom, najvećim rivalom grupe iz Haliska
Ukoliko izbije borba za upravljanje Kartelom nove generacije iz Haliska, talas nasilja mogao bi da se prelije širom Meksika.
Oseguera Servantes, bivši policajac, izgradio je kartel iz Haliska u jednu od najstrašnijih kriminalnih organizacija u zemlji, čija je brutalnost odskakala čak i u meksičkom kontekstu obilježenom odsjecanjima glava, komadanjem tijela i leševima obješenim sa mostova. Kartel je postao jedan od najvećih svjetskih dilera kokaina i najveći trgovac metamfetaminom, dok se uglavnom držao podalje od tržišta fentanila. Istovremeno je sklapao saveze širom svijeta, sarađujući sa bandama čak u Africi i Australiji kako bi proširio svoj uticaj.
Prema navodima američkog Stejt departmenta, grupa ima kontakte u više od 40 zemalja, uključujući u Kini i jugoistočnoj Aziji.
Američka DEA navodi da je ta banda organizovana poput franšize, a prema riječima Eduarda Gerera, direktora meksičke konsultantske kuće „Lantia Intelligence“, čini je oko 90 organizacija.
„Takva fragmentacija znači da će biti potrebna složenija i sofisticiranija strategija da se oni oslabe i razbiju“, rekao je Gerero ranije ove godine za CNN.
Prema navodima američkih zvaničnika na koje se poziva Njujork tajms, pojavili su se dokazi da je kartel nedavno počeo da ulazi i na tržište fentanila, kojim je tradicionalno dominirao Sinaloa kartel.
Ubistvo Oseguere u nedjelju iznenadilo je bezbjednosne analitičare i diplomate, koji su smatrali da je meksička vlada previše zaokupljena obračunom sa Sinaloa kartelom da bi otvorila drugi front. Ta dva kartela važe za najmoćnije u zemlji, sa naoružanjem i ljudstvom koje često nadmašuje kapacitete države. Predsjednica Klaudija Šejnbaum sada bi, kako ocjenjuje Tajms, mogla da se suoči sa jednim od najnasilnijih i najznačajnijih poglavlja u novijoj istoriji Meksika.
Nen prethodnik na mjestu predsjednika Andres Manuel Lopes Obrador odbijao je da se direktno suprotstavi kartelima, umjesto toga sprovodeći politiku koju je nazivao “zagrljaji, a ne meci”. To je podrazumijevalo povećanje izdvajanja za socijalne programe kako bi se pripadnici kartela privoljeli da napuste kriminalne aktivnosti. Ta strategija nije dala rezultate. Nasilje je tokom njegovog mandata naglo poraslo, a karteli su proširili kontrolu nad dodatnim teritorijama.
Kada je Klaudija Šejnbaum krajem 2024. preuzela dužnost, rasporedila je stotine vojnika u saveznu državu Sinaloa, koju su potresali unutrašnji sukobi nakon što su SAD, neposredno prije njenog izbora, uhapsile jednog od vodećih lidera tog kartela.
Fokus meksičke vlade na Sinalou išao je naruku Kartelu nove generacije iz Haliska, koji je u međuvremenu proširio svoju teritoriju i ojačao svoje redove.
Čini se da je meksička vlada podijelila operacije među svojim bezbjednosnim snagama. Ministar bezbjednosti Omar Garsija Harfuč predvodi borbu protiv Sinaloa kartela, dok je vojska vodila operaciju u kojoj je ubijen Oseguera.
Analitičari, međutim, ističu da, iako pad vođa kartela privlači najveću pažnju, ključno je razbijanje srednjeg komandnog sloja. Upravo taj nivo povezuje vrh organizacije sa izvršiocima na terenu, koristeći lokalno znanje za regrutovanje ljudi i sprovođenje strategije.
Dijego Molano Aponte, koji je bio ministar odbrane Kolumbije od 2021. do 2022. godine, rekao je za američki list da se kriminalne organizacije mogu razbiti samo sveobuhvatnim udarom na čitavu strukturu. “Kada želite da demontirate ove organizacije, morate ići na kralja, morate razbiti njihove ilegalne finansijske tokove i pogoditi više aktera na svim nivoima komandnog lanca”, kazao je Molano.
Od kada su SAD prije gotovo šest decenija započele rat protiv droge, brojni narko-bosovi su uhapšeni ili ubijeni, a pojedini karteli su razbijeni.
Ipak, broj ljudi koji koriste narkotike širom svijeta nikada nije bio veći. Prema izvještaju Ujedinjenih nacija objavljenom prošle godine, procjenjuje se da je 2023. godine oko 25 miliona ljudi širom svijeta koristilo kokain, u poređenju sa 17 miliona prije deset godina.
Bonus video: