Nekoliko sedmica nakon što su munjevitom ofanzivom 2021. godine talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom od vojne koalicije koju su predvodile Sjedinjene Države, tadašnji šef obavještajne službe Pakistana doputovao je u prijestonicu Kabul na razgovore, gdje je aktivni general-potpukovnik rekao novinaru: „Ne brinite, sve će biti u redu.”
Pet godina kasnije, Islamabad, dugo smatran za pokrovitelja talibana, našao se u najžešćim okršajima s islamističkom grupom, što je pakistanski ministar odbrane Kavadža Muhamed Asif juče opisao kao „otvoreni rat”.
Ova previranja znače da je sada u previranju široki pojas Azije, od Zaliva do Himalaja, dok Sjedinjene Države jačaju vojno raspoređivanje usmjereno protiv avganistanskog susjeda Irana, u trenutku kada su odnosi Pakistana i njegovog ljutog rivala Indije i dalje na ivici, poslije četvorodnevnih borbi prošlog maja.
U središtu sukoba sa Avganistanom nalazi se pakistanska optužba da avganistanski talibani pružaju podršku militantnim grupama, uključujući Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koje su napravile pustoš širom te južnoazijske zemlje.
Avganistanski talibani, koji su ranije ratovali rame uz rame s TTP-om, negiraju optužbe, insistirajući da je bezbjednosna situacija u Pakistanu unutrašnji problem te zemlje.
Neslaganje odražava krajnje nespojive stavove obje strane: Pakistan je, nakon decenija podrške talibanima, očekivao njihovu poslušnost, dok talibani nisu smatrali da bilo kome duguju lojalnost u Islamabadu, naveli su analitičari.
„Nijedna strana nije vodila iskren razgovor o tome kako bi taj odnos zapravo trebalo da izgleda. To strukturno nerazumijevanje sjeme je svega što je uslijedilo“, rekla je Dženifer Brik Murtazašvili, politikološkinja na Univerzitetu u Pitsburgu i ekspertkinja za Avganistan.
Sukob Pakistana i talibana znači da je sada u previranju široki pojas Azije, od Zaliva do Himalaja, dok AD jačaju vojno raspoređivanje usmjereno protiv Irana
Mada napetost duž njihove granice duge 2.600 kilometara mjesecima raste, nakon sukoba prošlog oktobra, jučerašnje borbe su upečatljive jer je Pakistan upotrijebio ratne avione da gađa talibanske vojne instalacije, umjesto da napade ograniči na militante za koje tvrdi da im Avganistan pruža utočište.
Među metama su i ciljevi duboko u unutrašnjosti zemlje, u Kabulu, kao i u južnom gradu Kandaharu, sjedištu talibanskog vrhovnog vođe Hibatulaha Ahundzade, saopštio je portparol pakistanske vojske, general-potpukovnik Ahmed Šarif Čaudri.
Malo je vjerovatno da će se sukobi tu završiti.
„Nalazimo se na nepoznatom terenu“, rekao je Abdul Basit, ekspert za militantne pokrete i nasilni ekstremizam na singapurskoj Školi za međunarodne studije S. Radžaratnam.
„Ono čemu svjedočimo recept je za nestabilnost, zbog čega će biti više nasilja, biće više tenzija. A terorističke grupe će jačati, iskorištavajući haos“.
Pakistan, koji posjeduje nuklearno oružje, ima impozantnu vojsku od 660.000 pripadnika u aktivnom sastavu, potpomognutu flotom od 465 borbenih aviona, nekoliko hiljada oklopnih borbenih vozila i artiljerijskog oružja.
S druge strane granice, avganistanski talibani imaju svega oko 172.000 aktivnih vojnika, tek ponešto oklopnih vozila i nemaju stvarno ratno vazduhoplovstvo.
Međutim, ta u borbama očvrsla grupa, koja se 2001. suprotstavila zapadnim vojnim silama i nadživjela ih, ima mogućnost da se osloni na pobunjeničke organizacije poput TTP-a i Baludžistanske oslobodilačke armije (BLA).
„Dakle, talibani ili mogu da se u suštini povuku s ivice, ili da zakorače naprijed i nastave borbe u pograničnom pojasu, ali i da pojačaju podršku TTP-u, BLA i svim drugim grupama da djeluju unutar Pakistana“, rekao je Avinaš Palival, viši predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu SOAS u Londonu.
Sa sjedištem u najvećoj i najsiromašnijoj pakistanskoj pokrajini Baludžistan, koja se graniči i s Iranom i s Avganistanom, BLA je u središtu pobune koja traje decenijama, a koja je posljednjih godina izvela velike koordinisane napade.
Pakistan već dugo optužuje Indiju da podržava pobunjenike, što Nju Delhi uporno negira, dok od prošlog maja zadržava snažno vojno prisustvo duž granice.
„Situacija na dva fronta odavno je noćna mora za Pakistan“, rekla je bivša pakistanska diplomata Maleha Lodi. „Za Pakistan, dugotrajan prekid odnosa s Avganistanom dodatno otežava bezbjednosni izazov, imajući u vidu nestabilnu situaciju na istočnoj granici s Indijom.“
Iako je niz zemalja, uključujući Kinu, Rusiju, Tursku i Katar, pokazao spremnost da pomogne u posredovanju u sukobu, svi takvi napori do sada su imali ograničen uspjeh.
„Trenutni izazov je to što postoji ogroman jaz između očekivanja dvije strane“, rekao je Ibrahim Bahis, viši analitičar Međunarodne krizne grupe zadužen za Avganistan. „Moramo nekako premostiti taj jaz kako bismo došli do realističnijeg kompromisa koji je i izvodljiv i prihvatljiv za obje strane.“
Bonus video:
