Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp, koji je tokom predsjedničke kampanje snažno obećavao da će okončati američko učešće u “beskrajnim ratovima”, povukao je potez koji mnogi ocjenjuju kao najrizičniji potez u njegovoj političkoj karijeri - napad na Iran.
U operaciji koju su SAD pokrenule zajedno s Izraelom, ciljevi su, prema ocjenama brojnih analitičara, ostali široko postavljeni i bez jasno definisanog krajnjeg ishoda, dok strategija za ono što slijedi nakon prvog talasa udara nije precizirana.
Poslije sedmica prijetnji i masovnog gomilanja američkih vojnih snaga, projektili su juče ujutro počeli da zasipaju Teheran, prvog dana iranske radne sedmice, izazvavši paniku širom prijestonice.
U talasima vazdušnih udara, SAD i Izrael započeli su svoj drugi rat protiv Islamske Republike u posljednjih osam mjeseci, upozoravajući da će biti mnogo većih razmjera od 12-dnevnog rata u junu koji je pokrenuo Izrael. Ovoga puta SAD su u prvim redovima, a Tramp je opisao napad kao “masivan”, upozorivši da će “bombe padati svuda”, sa krajnjim ciljem promjene režima.
Iran je na udare odgovorio lansiranjem raketa na Izrael i na nekoliko arapskih zalivskih saveznika SAD koji na svojoj teritoriji imaju američke baze.
Teheran je poručio da slijedi snažniji odgovor, a visoki komandant Iranske revolucionarne garde Ebrahim Džabari izjavio je da su do sada korišćene samo “otpadne rakete” i da će uskoro biti predstavljeno neočekivano oružje.
Iran je, takođe, upozorio pomorce da je Ormuški moreuz, uski prolaz kroz koji prolazi oko petine globalne potrošnje nafte, zatvoren. Kao posljedica toga očekuje se nagli skok cijena nafte, ističe agencja Rojters.
Prvi talas udara u onome što je Pentagon nazvao “Operacija epski bijes” uglavnom je bio usmjeren na iranske zvaničnike, rekao je za Rojters izvor upoznat sa slučajem.
Zajednički izraelsko-američki udari u subotu planirani su mjesecima i uključivali su gađanje lokacija na kojima su se okupljali visoki iranski zvaničnici, što je rezultiralo ubistvom nekoliko istaknutih ličnosti, rekao je jedan izraelski vojni zvaničnik.
Iranski izvor blizak establišmentu rekao je da je ubijeno nekoliko visokih komandanta Iranske revolucionarne garde i političkih zvaničnika.
Kao i prošli rat u junu i ovaj je došao u trenutku kada je Trampova administracija vodila razgovore s Iranom kako bi obezbijedila sporazum o njegovom nuklearnom programu.
Ti pregovori su od početka djelovali osuđeni na neuspjeh, a rat je, uprkos naporima arapskih i muslimanskih država koje strahuju da bi mogao da izazove regionalni sukob koji bi se prelio preko njihovih granica, postajao sve neizbježniji.
Tramp je, podstaknut izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, žurio i nastojao da prisili Iran na kapitulaciju dok je naređivao najveće vojno raspoređivanje na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine, koju su predvodile SAD.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei teško da je ikada bio spreman da se povinuje - u njegovim očima, predaja ideološkom neprijatelju predstavljala bi veću prijetnju opstanku režima nego sam sukob, ocjenjuje “Fajnenšl tajms”.
Za Trampa sukob koji je juče pokrenuo predstavlja njegov dosad najrizičniji potez. On američkoj javnosti nije ponudio detaljno objašnjenja za ono što bi moglo da postane najveća američka vojna kampanja još od ratova u Avganistanu i Iraku.
Njegovo insistiranje u video-poruci na hitnosti prijetnje koju predstavljaju iranski balistički i nuklearni programi podsjetilo je na argumente koje je predsjednik Džordž V. Buš iznio kao obrazloženje za rat protiv Iraka 2003. godine, a za koje se kasnije ispostavilo da su zasnovani na pogrešnim obavještajnim podacima i netačnim tvrdnjama, podsjeća Rojters.
Trampova tvrdnja u obraćanju o stanju nacije u utorak da će Iran uskoro imati projektil koji može da pogodi SAD nije potkrijepljena izvještajima američkih obavještajnih službi, prema izvorima upoznatim s procjenama, a stručnjaci su takođe doveli u pitanje i nedavne tvrdnje njegovih saradnika o sposobnosti Teherana da brzo unaprijedi svoje nuklearne kapacitete.
Jasno je da je predsjednik SAD napustio pristup brzih, ograničenih intervencija, poput prošlomjesečne munjevite akcije u Venecueli, i okrenuo se onome što stručnjaci upozoravaju da bi moglo prerasti u dugotrajan sukob s Iranom, uz rizik da eskalira u regionalni požar koji bi zahvatio naftom bogati Bliski istok.
Iran odlučan da rat iznese preko granice
Iranski početni odgovor na napade SAD i Izraela potvrđuje da režim ovo doživljava kao egzistencijalnu krizu, navela je Dženifer Gavito, viša saradnica pri Skoukroftovoj inicijativi za bezbjednost Bliskog istoka, koja je ranije je obavljala funkciju zamjenice pomoćnika državnog sekretara SAD za Irak i Iran.
“Zbog toga su, bar zasad, van opticaja vrste deeskalacionih odgovora na kakve smo se navikli u ranijim sukobima, uključujući i prošlogodišnji dvanaestodnevni rat. Obim, brzina i razmjeri početne iranske odmazde, uključujući i napade na zalivske zemlje, dodatno potvrđuju mogućnost da ovo brzo preraste u širi sukob i izazove rasprostranjene poremećaje”, navela je Gavito.
Iran je juče ispalio rakete na nekoliko arapskih gradova u Zalivu, izazvavši snažne eksplozije, podrhtavanje prozora i paniku među stanovništvom.
Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, u kojima je prisutna američka vojska, saopštili su da su presreli iranske rakete nakon što je Teheran obećao odmazdu zbog američkih i izraelskih udara na Iran. Rakete je presreo i Jordan. Državni mediji UAE prenijeli su da je jedna osoba poginula u Abu Dabiju, ali nijesu iznijeli detalje. Na luksuznim Palm ostrvima u Dubaiju izbio je požar u blizini jednog hotela, a gust dim se mogao vidjeti izdaleka dok su tokom dana odjekivale višestruke eksplozije.
Italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto u subotu je ostao “zaglavljen” u Dubaiju sa porodicom nakon što su letovi obustavljeni poslije američkih i izraelskih napada na Iran, rekao je izvor blizak ministarstvu. Ministar je u petak uveče napustio Rim civilnim letom kako bi se pridružio porodici, koja je već bila u Dubaiju na odmoru. Planirano je da se u Italiju vrati juče poslijepodne.
“Sve okupirane teritorije i kriminalne američke baze u regionu pogođene su snažnim udarima iranskih raketa. Ova operacija će se nastaviti neumoljivo dok neprijatelj ne bude odlučno poražen”, saopštila je Iranska revolucionarna garda.
Udari širom Izraela i na zalivske države ukazuju na svjesnu odluku da se sukob iznese van granica.
Iz perspektive režima, ako je opstanak na kocki, malo je razloga da se konfrontacija geografski zadrži u uskim okvirima. Širenje bojišta povećava troškove za američke partnere i šalje poruku da će svaki pokušaj razgradnje sistema odjeknuti širom regiona, kazala je Sanam Vakil, direktorka Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Čatam hausu.
Računica režima nije da može da parira daleko nadmoćnijoj vatrenoj moći SAD ili Izraela, već da može da izdrži i zada dovoljno udaraca kako bi svojim protivnicima podigao cijenu sukoba, pa da oni na kraju pristanu na deeskalaciju, ističe “Fajnenšl tajms”.
Tramp, čiji je apetit za vojne operacije porastao od početka njegovog drugog mandata, dobio je uoči udara na Iran brifinge u kojima su mu, kako je jedan američki zvaničnik rekao za Rojters, otvoreno predočeni rizici od velikih američkih žrtava, ali i istaknuta mogućnost promjene odnosa snaga na Bliskom istoku u korist američkih interesa.
Hameneija ima ko da zamijeni
Čini se da je Trampa ohrabrilo američko bombardovanje glavnih iranskih nuklearnih postrojenja u junu, koje je smatrao velikim uspjehom, kao i brza operacija u januaru u kojoj je uhapšen venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, a koja je Sjedinjenim Državama donijela značajan uticaj nad ogromnim naftnim rezervama te članice OPEK-a.
Analitičari Iran vide kao mnogo čvršćeg i bolje naoružanog protivnika od Venecuele, iako su njegove protivvazdušne odbrane i raketne sposobnosti znatno oslabljene u zajedničkim američko-izraelskim udarima u junu.
“Iran je znatno ozbiljnija vojna sila, a već i ovo što sada vidimo u Zalivu pokazuje da su spremni da pređu linije koje ranije nijesu bili spremni da pređu”, rekla je Nikol Grajevski iz Karnegi fondacije.
Međutim, Mark Dubovic, izvršni direktor Fondacije za odbranu demokratija, istraživačkog instituta koji se smatra proizraelskim i zauzima oštar stav prema Iranu, ocijenio je da je Teheran u toliko oslabljenom stanju da vrijedi da Tramp preuzme rizik kako bi ograničio njegove nuklearne kapacitete.
Bez obzira na to da li će iranska vlada opstati, rekao je, ozbiljno slabljenje iranskog nuklearnog i raketnog programa moglo bi predstavljati Trampovu pobjedu.
U video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama Tramp je rekao da je cilj “eliminisanje neposrednih prijetnji koje dolaze od iranskog režima”. Pozvao je Irance da ostanu u skloništima jer će, kako je rekao, “bombe padati svuda”. Ali je dodao: “Kada završimo, preuzmite svoju vlast. Biće vaša da je preuzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina šansa za generacije koje dolaze.”
Promjena režima ne može iz vazduha
Bronven Madoks, direktorica Čatam hausa, smatra da se promjena režima ne može postići iz vazduha i upozorila da Vašington već ima previše javno izrečenih ciljeva - od okončanja iranskog nuklearnog programa i raketnih kapaciteta do podrške iranskim demonstrantima - što, kako je navela, predstavlja recept za konfuziju.
Komentarišući Trmpov poziv iranskim protestantima, ona je kazala da se oni već osjećaju iznevjereno. “Desetine hiljada ljudi upucane su tokom talasa demonstracija ranije ove godine i ne žele ponovo da izađu na ulice. Trampove poruke da je ‘pomoć na putu’ nijesu bile dovoljne da ih zaštite, a i dalje nemaju lidera”, istakla je Madoks.
Prema njenim riječima, situacija ima sve elemente dugotrajnog sukoba - upravo onakvog kakav je Tramp tvrdio da želi da izbjegne.
Dva izvora upoznata s obavještajnim procjenama rekla su za Rojters da je američka Centralna obavještajna agencija (CIA), uoči američko-izraelskih napada u subotu, procijenila kako bi, u slučaju ubistva Hameneija njega vjerovatno zamijenile tvrde struje iz Islamske revolucionarne garde (IRGC).
Te procjene, izrađene tokom protekle dvije sedmice, u širem smislu su razmatrale šta bi moglo da se dogodi u Iranu nakon američke intervencije i u kojoj mjeri bi vojna operacija mogla da izazove promjenu režima u Islamskoj Republici.
Rat će se voditi i u SAD
Prema ocjeni Tomasa S. Vorika, višeg saradnika Skoukroftove inicijative za bezbjednost Bliskog istoka i bivšeg zamjenika pomoćnika sekretara za politiku borbe protiv terorizma u američkom Ministarstvu za unutrašnju bezbjednost, ovaj rat neće se voditi samo na Bliskom istoku, već će imati i “domaći front” u SAD.
Vorik upozorava da je Tramp cilj operacije, trajne napade radi slabljenja iranskog bezbjednosnog aparata i rukovodstva sve dok iranski narod ne sruši režim, objavio tek nakon što je akcija počela, bez prethodnog traženja podrške Kongresa i javnosti. Time je, smatra on, preuzeo pun politički rizik: ako operacija uspije, mogao bi ostvariti ograničen politički dobitak, ali u slučaju neuspjeha prijeti ozbiljan udar na njegovu unutrašnju agendu, posebno imajući u vidu da su birači očekivali fokus na ekonomiju i domaća pitanja.
Vorik dodatno ističe da je pretpostavka o mogućem brzom rušenju režima neprovjerena, kao i uvjerenje da će SAD moći da izdrže asimetrične odgovore Teherana. On upozorava na mogućnost pokušaja napada na američke zvaničnike, sajber-operacija, destabilizacije i rasta cijena energenata, što bi moglo pogoditi američku ekonomiju. Zaključuje da će rat imati snažne posljedice unutar samih Sjedinjenih Država i da će Tramp morati da proširi domaću političku podršku ukoliko želi da izbjegne ozbiljne unutrašnje potrese.
Bonus video:
