Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg, jedan od ključnih arhitekata savremenog onlajn svijeta, prvi put je prošlog mjeseca svjedočio pred porotom u postupku pokrenutom zbog tvrdnji da društvene mreže štete mladima. Njegovo svjedočenje dolazi više od četiri godine nakon što su interna dokumenta, koje je u javnost iznijela uzbunjivačica Frensis Hogen, ukazala da je kompanija znala da njene platforme mogu biti štetne.
Interna dokumenta predstavljena u sudnici u Los Anđelesu prošle srijede, čini se, potvrđuju ono u šta mnogi već dugo vjeruju - da je Meta znala da njene aplikacije koriste djeca mlađa od 13 godina; da je nastojala da maksimalno produži vrijeme koje korisnici provode skrolujući; te da je ignorisala savjete stručnjaka o tome kako da platforme učini bezbjednijim - iako kompanija tvrdi da su dokumenti selektivno izabrani i zastarjeli.
Suđenje će trajati još sedmicama, a njegov ishod je daleko od izvjesnog. Ipak, to je tek početak talasa tužbi inspirisanih procesima protiv duvanske industrije iz devedesetih godina, za koje tužioci vjeruju da bi mogli dovesti do širokih promjena u industriji.
Sporovi protiv velikih duvanskih kompanija rezultirali su većim brojem javnih upozorenja i edukacijom o štetnim posljedicama pušenja, kao i smanjenjem upotrebe duvana, rekao je Džozef Mekneli, bivši savezni tužilac u Kaliforniji, a sada direktor za nove parnice u firmi "MekNikolas & MekNikolas".
"Mislim da postoji mnogo paralela, jer bi ishod (u procesima protiv društvenih mreža) u velikoj mjeri mogao da promijeni ponašanje u načinu na koji ljudi pristupaju društvenim mrežama", kazao je on.
Paralele sa duvanskom industrijom
Suđenje u Los Anđelesu fokusira se na optužbe 20-godišnje Kejli i njene majke da su četiri giganta društvenih mreža namjerno dizajnirala zavisničke platforme koje su je "navukle" još kao dijete i dovele do problema sa mentalnim zdravljem, uključujući anksioznost i depresiju. Meta i Jutjub odbacuju navode iz tužbe. Snep i TikTok su postigli nagodbu prije početka suđenja, iako se i dalje suočavaju sa brojnim drugim tužbama.
Direktor Instagrama Adam Moseri izjavio je tokom svjedočenja prošlog mjeseca da smatra kako se upotreba društvenih mreža, čak i kada tinejdžer provodi 16 sati dnevno skrolujući, može smatrati "problematičnom", ali ne i "klinički zavisničkom". Meta i druge tehnološke kompanije tvrde da ne postoji konačan dokaz koji povezuje društvene mreže sa zavisnošću ili problemima mentalnog zdravlja.
Takva argumentacija zvuči poznato advokatima koji su vodili sporove protiv duvanskih kompanija.
Džon Justal, koji je uspješno zastupao pojedince u brojnim parnicama protiv duvanske industrije i drugih korporacija, kaže da postoje "zapanjujuće" sličnosti između Metine odbrane i nekadašnjih argumenata proizvođača cigareta, uključujući "žestoku borbu" da se negira zavisnički karakter proizvoda.
"Pravno, moralno i u smislu odnosa s javnošću, onog trenutka kada priznate da je nešto zavisničko, gotovi ste", rekao je Justal. (Za razliku od duvana, Meta i druge platforme ističu da društvene mreže imaju i koristi za mlade, poput podsticanja kreativnosti i povezivanja zajednica; dio stručnjaka se s tim slaže, dok drugi ipak pozivaju na uvođenje upozorenja po uzoru na ona na cigaretama.)
Kejlin slučaj smatra se "orijentacionim" suđenjem za više od 1.500 sličnih građanskih tužbi protiv tehnoloških kompanija. Njegov ishod mogao bi da utiče na način na koji će biti riješeni i ostali postupci.
Meta se trenutno suočava i sa suđenjem u Novom Meksiku u odvojenom postupku u kojem se kompanija tereti da je omogućavala seksualnu eksploataciju djece na svojim platformama. Portparol Mete izjavio je da tužba iz Novog Meksika sadrži "senzacionalističke, irelevantne argumente". Kasnije ove godine trebalo bi da počne i prvo od stotina suđenja po tužbama koje su protiv kompanija društvenih mreža podnijeli školski okruzi.
Sporovi protiv duvanske industrije, koji su trajali decenijama, ali su tokom devedesetih počeli da se preokreću u korist tužilaca, takođe su podrazumijevali talas tužbi različitih vrsta tužilaca, što je doprinijelo objavljivanju internih dokumenata i testiranju novih pravnih teorija.
Kejlin slučaj koristi sličan, inovativan pristup. Godinama su tehnološke kompanije izbjegavale tužbe povezane sa bezbjednošću pozivajući se na Član 230, zakon koji ih štiti od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici. Međutim, njeni advokati sada pokušavaju da ih pozovu na odgovornost zbog odluka u dizajnu proizvoda za koje tvrde da su nanijele štetu mladim korisnicima, bez obzira na konkretan sadržaj koji su gledali.
Sve četiri kompanije uvele su određene mjere za unapređenje bezbjednosti, uključujući alate za roditeljsku kontrolu, dodatna podešavanja privatnosti za mlade korisnike, stroža ograničenja sadržaja i opcije za ograničavanje obavještenja ili vremena provedenog na mreži.
Mnoge porodice, međutim, smatraju da takve mjere i dalje prebacuju preveliki teret na roditelje i tinejdžere kada je riječ o bezbjednosti na internetu, te se nadaju da bi suđenja mogla dovesti do novog zakonodavstva u oblasti onlajn bezbjednosti. U pojedinim slučajevima, interna dokumenta kompanija otvaraju pitanja o tome koliko su te bezbjednosne mjere zaista efikasne i koliko se široko koriste.
Pravni stručnjaci ističu da tužbe ponekad predstavljaju brži put ka promjenama, naročito imajući u vidu da tehnološki giganti, poput duvanske industrije nekada, ulažu ogromna sredstva u lobiranje.
"Mislim da u Americi, za razliku od nekih drugih zemalja, tako dolazi do napretka", rekao je Justal. "To gledamo iznova i iznova, u industriji za industrijom, gdje su upravo tužbe podigle cijenu problema toliko visoko da je na kraju postalo jeftinije da se problem riješi nego da se nastavi sa starom praksom."
Šta slijedi?
Porota u Kejlinom slučaju još nije čula kompletne argumente advokata Mete i Jutjuba, koji bi trebalo da iznesu svoju odbranu u narednim sedmicama. Bez obzira na to da li će porota presuditi u korist Kejli ili kompanija, odluka bi mogla da usmjeri pravnu strategiju i utiče na ishode drugih sličnih postupaka, kako za tužioce, tako i za tehnološke firme.
U svakom slučaju, očekuje se da će još "orijentacionih" suđenja biti održano, a različite okolnosti i porote mogle bi dovesti do različitih presuda. Sa svakim izgubljenim slučajem tužilaca, vrijednost budućih tužbi mogla bi da opadne, rekao je Mekneli. S druge strane, ukoliko tehnološke kompanije pretrpe više poraza, mogle bi se suočiti sa milijardama dolara odštete i biti primorane da izmijene svoje platforme kako bi izbjegle nove tužbe.
Moguće je i da porota zaključi da je jedna kompanija odgovorna, a druga nije. Optužbe protiv Mete i Jutjuba donekle se razlikuju, kao i njihove odbrane.
Kejlin slučaj mogao bi biti teže dobiti jer je imala teško djetinjstvo. Meta tvrdi da su upravo okolnosti njenog odrastanja uzrok problema sa mentalnim zdravljem, a ne društvene mreže. Njeni advokati uzvraćaju da je to samo dodatno povećalo odgovornost platformi da zaštite Kejli i druge mlade korisnike poput nje.
"Dokazi će pokazati da se (Kejli) suočavala sa brojnim ozbiljnim i teškim izazovima mnogo prije nego što je počela da koristi društvene mreže", rekao je portparol Mete za CNN, dodajući da kompanija ima "dugogodišnju posvećenost podršci mladima".
Zakerberg je svjedočio da je Meta vremenom unaprijedila način na koji se bavi pitanjima poput verifikacije uzrasta, što, prema riječima Kimberli Palen, partnerke u advokatskoj kancelariji Withers specijalizovanoj za složene građanske sporove, ukazuje na to da je "kompanija ova pitanja shvatila ozbiljno". Palen nije uključena u ove postupke.
Porota je do sada čula relativno malo o Jutjubu, koji tvrdi da je prije svega zabavna platforma, a ne društvena mreža. Glavni advokat Jutjuba Luis Li izjavio je da "tužiteljka nije zavisna od Jutjuba i nikada nije bila… podaci pokazuju da je provodila jedva nešto više od jednog minuta dnevno koristeći upravo one funkcije za koje njeni advokati tvrde da su zavisničke".
"Koliko god neko želio da ovo predstavi kao prelomni trenutak za kompanije društvenih mreža, ostaje činjenica da tužiteljka mora da dokaže svoj slučaj", rekla je Palen.
Tekst je preuzet sa CNN-a
Prevod: N. B.
Bonus video:
