Sjedinjene Američke Države preduzeće mjere kako bi ublažile rast cijena energenata usljed skoka cijene nafte izazvanog sukobom s Iranom, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Govoreći novinarima na Kapitol Hilu, Rubio je rekao da će ministar finansija Skot Besent i ministar energetike Kris Rajt u utorak predstaviti planove.
"Počev od sjutra, vidjećete da uvodimo te faze kako bismo pokušali da ublažimo to... Očekivali smo da bi ovo moglo biti pitanje", rekao je Rubio.
Cijene nafte i gasa snažno su porasle danas nakon izraelskih i američkih udara na Iran i iranske odmazde, koja je primorala na obustavu rada naftnih i gasnih postrojenja širom regiona i poremetila plovidbu kroz ključni Ormuski moreuz.
U ažuriranju američke Centralne komande (CENTCOM) navodi se da je do oko 22 časa po srednjoevropskom vremenu u borbenim dejstvima poginulo šest pripadnika američkih oružanih snaga.
U saopštenju se dodaje da su američke snage pronašle posmrtne ostatke "dva prethodno nestala pripadnika", u objektu koji je pogođen tokom "početnih iranskih napada u regionu", prenosi BBC.
"Velike borbene operacije se nastavljaju", navodi se.
Visoki zvaničnik iranske Revolucionarne garde izjavio je da je Ormuski moreuz zatvoren i da će Iran pucati na svaki brod koji pokuša da prođe, prenijeli su iranski mediji.
Ovo je najeksplicitnije upozorenje Teherana otkako je u subotu poručio brodovima da zatvara ovu izvozni rutu - potez koji prijeti da uguši oko petine svjetskih tokova nafte i naglo podigne cijene sirove nafte, piše agencija Rojters.
"Moreuz je zatvoren. Ako neko pokuša da prođe, heroji Revolucionarne garde i redovne mornarice zapaliće te brodove", rekao je Ebrahim Džabari, viši savjetnik komandanta Revolucionarne garde, u izjavi koju su prenijeli državni mediji.
Ormuski moreuz je najvažnija svjetska ruta za izvoz nafte - povezuje najveće zalivske proizvođače, poput Saudijske Arabije, Irana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa Omanskim zalivom i Arapskim morem.
Ovim potezom Teheran je ostvario višegodišnje prijetnje da će blokirati uski plovni put kao odmazdu za bilo kakav napad.
Oko 20 odsto svjetske dnevne potrošnje nafte prolazi kroz Ormuski moreuz, koji je na najužem dijelu širok oko 33 kilometra.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je vojnu akciju Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, navodeći da ona slabi sposobnost Teherana da dođe do nuklearnih i balističkih raketnih kapaciteta, ali je istakao da NATO kao savez u tome neće učestvovati.
"Zaista je važno ono što SAD ovdje rade, zajedno s Izraelom, jer uklanjaju, odnosno umanjuju kapacitet Irana da dođe do nuklearnih sposobnosti i sposobnosti balističkih raketa", rekao je Rute njemačkoj televiziji ARD u Briselu.
"Apsolutno ne postoje nikakvi planovi da NATO bude uvučen u ovo ili da bude dio toga, osim što pojedine saveznice rade ono što mogu kako bi omogućile ono što Amerikanci rade zajedno s Izraelom", dodao je, prenosi agencija Rojters.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je naredio napad na Iran kako bi osujetio razvoj iranskog nuklearnog programa i program balističkih raketa, za koji je rekao da se ubrzano razvija.
Tramp je dao svoje najopsežnije komentare o ratu do sada, nakon dvije video-poruke i niza kratkih telefonskih razgovora s novinarima tokom vikenda, u kojima su ciljevi sukoba ponekad bili kontradiktorni.
Kazao je, ne iznoseći dokaze, da je prijetnja iz Irana bila neposredna, prenijela je agencija Rojters.
"Ovo je bila naša posljednja i najbolja šansa da udarimo... i eliminišemo nepodnošljive prijetnje koje predstavlja ovaj bolesni i zlokobni režim", rekao je na događaju u Istočnoj sali Bijele kuće.
Tramp je rekao da su vojne operacije ispred planirane dinamike, ne navodeći detalje. Procijenio je da će američka kampanja trajati četiri do pet sedmica, ali da bi mogla potrajati i duže.
Kako je naveo, centralna premisa borbe je da se spriječi Iran da razvije nuklearno oružje - što Teheran negira - i da se osujeti njegov program dalekometnih balističkih projektila.
„Iranski režim naoružan dalekometnim projektilima i nuklearnim oružjem bio bi nepodnošljiva prijetnja Bliskom istoku, ali i američkom narodu”, rekao je Tramp.
Tramp je kazao da su američke snage onesposobile 10 iranskih brodova - "na dnu su mora" - i izrazio uvjerenje da kampanja ide dobro.
"Danas američka vojska nastavlja da sprovodi velike borbene operacije u Iranu kako bi eliminisala teške prijetnje Americi koje predstavlja ovaj užasni, teroristički režim", rekao je Tramp.
Naveo je da ciljevi rata uključuju uništavanje iranskih raketnih kapaciteta, "uništenje njihove mornarice" i sprečavanje da Iran dođe do nuklearnog oružja.
Tramp je rekao da je treći cilj dugogodišnji cilj SAD-a - da se spriječi Iran da podržava militantne grupe u drugim djelovima regiona.
Tramp je naveo da su u dosadašnjim borbama poginula četiri pripadnika američkih oružanih snaga, dodajući: "U njihov sjećanje nastavljamo ovu misiju sa žestokom, nepokolebljivom odlučnošću da slomimo prijetnju koju ovaj teroristički režim predstavlja američkom narodu".
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je napade na Iran koje su izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael, ocijenivši ih kao "jasno kršenje" međunarodnog prava, te dodao da Turska dijeli bol iranskog naroda.
Govoreći na iftarskoj večeri u Ankari, Erdogan je rekao da će Turska pojačati kontakte na svim nivoima dok se ne postigne prekid vatre i ne uspostavi smirenje u regionu, dodajući da nastavak sukoba nosi ozbiljne rizike za region i svijet koje niko ne bi mogao da podnese, prenosi agencija Rojters.
"Veliki talas" u ratu s Iranom tek predstoji, rekao je američki predsjednik Donald Tramp za CNN, dodajući da Vašington ne zna ko će biti novi lider te zemlje nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija.
"Nijesmo ih još ni počeli snažno pogađati. Veliki talas se još nije desio. Onaj najveći stiže uskoro", rekao je Tramp za CNN, navodeći da nije jasno ko sada vodi zemlju.
"Ne znamo ko je rukovodstvo. Ne znamo koga će izabrati”, kazao je, prenosi Rojters.
Rojters je u nedjelju javio da su mnogi visoki američki zvaničnici i dalje skeptični da će vojna operacija protiv Islamske Republike dovesti do promjene režima u skorije vrijeme.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je u telefonskom pozivu sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom o rizicima eskalacije oko Irana, prenijele su ruske agencije.
"Obje strane su izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog realnih rizika od širenja sukoba, koji je već zahvatio teritorije više arapskih zemalja i mogao bi imati katastrofalne posljedice", navodi se u saopštenju Kremlja koje prenosi TASS.
Prema Interfaksu, Putin je rekao Mohamedu bin Salmanu da postoji hitna potreba da se ova "izuzetno opasna situacija" riješi političkim i diplomatskim sredstvima.
Biće potrebno vrijeme da se ostvare vojni ciljevi Sjedinjenih Američkih Država u Iranu, a očekuju se i dodatni gubici među američkim snagama, izjavio je u ponedjeljak američki general Den Kejn, predsjedavajući Združenog generalštaba.
Američko-izraelski vazdušni rat protiv Irana proširio se u ponedjeljak i ne nazire mu se kraj. Američka vojska saopštila je da je kuvajtska protivvazdušna odbrana greškom oborila tri američka borbena aviona F-15E tokom iranskog napada.
"Ovo nije jednokratna operacija koja traje jednu noć. Vojni ciljevi koje su dobili CENTCOM i Združene snage zahtijevaće određeno vrijeme da budu ostvareni, a u nekim slučajevima to će biti težak i iscrpljujući posao", rekao je Kejn novinarima, piše Rojters.
Četvrti pripadnik američkih oružanih snaga u ponedjeljak je preminuo od povreda zadobijenih tokom američke operacije protiv Irana.
Tokom iste konferencije za novinare, američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da vojne operacije protiv Irana neće dovesti do "beskrajnog rata" i da je cilj uništavanje teheranskih raketa, mornarice i druge bezbjednosne infrastrukture.
"Ovo nije Irak. Ovo nije beskonačno", rekao je Hegset.
Američki ministar odbrane Pit Hegset kazao je da vojne operacije protiv Irana neće dovesti do "beskrajnog rata" i da je cilj uništavanje teheranskih raketa, mornarice i druge bezbjednosne infrastrukture, piše agencija Rojters.
"Pogađamo ih precizno, snažno i bez izvinjenja", rekao je Hegset tokom konferencije za novinare u Pentagonu.
Vlada Libana je u ponedjeljak zabranila vojne aktivnosti Hezbolaha nakon što je ta grupa otvorila vatru na Izrael kako bi osvetila ubistvo iranskog vrhovnog vođe – potez koji će vjerovatno dodatno pojačati tenzije s grupom koju podržava Teheran, dok se suočava s novom izraelskom ofanzivom, prenosi agencija Rojters.
Izrael je u ponedjeljak pokrenuo snažne vazdušne napade na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha, kao i širom Libana, kao odgovor na napad dronovima i raketama Hezbolaha, pri čemu je poginula 31 osoba, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja.
Sjedinjene Američke Države i Izrael su u subotu izveli napade na Iran, što je pokrenulo uzvratne udare širom regiona iz Teherana.
Hezbolah, koji su 1982. godine osnovali pripadnici Iranske revolucionarne garde, saopštio je da je njegov napad osveta za "čistu krv" iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, koji je poginuo u bombardovanju u subotu.
Izrael je za eskalaciju okrivio Hezbolah i proglasio lidera te organizacije, Naima Kasema, "metom za eliminaciju".
U saopštenju nakon sjednice vlade, premijer Navav Salam kazao je da država odbacuje bilo kakve vojne akcije pokrenute sa libanske teritorije "van okvira njenih legitimnih institucija" i naglasio da je odluka o ratu i miru isključivo u njenim rukama.
To, kako je rekao, "zahtijeva hitnu zabranu svih bezbjednosnih i vojnih aktivnosti Hezbolaha kao nezakonitih, te obavezu da preda svoje oružje libanskoj državi".
Iransko veliko nuklearno postrojenje u Natanzu pogođeno je tokom američkih i izraelskih vojnih operacija protiv Islamske Republike, rekao je danas iranski ambasador pri nuklearnoj agenciji Ujedinjenih nacija (UN).
"Ponovo su juče napali iranska mirnodopska, pod zaštitnim mjerama obuhvaćena nuklearna postrojenja", rekao je Reza Nadžafi novinarima na sastanku 35-članog Upravnog odbora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Na pitanje Rojtersa koja su postrojenja pogođena, odgovorio je: "Natanz."
IAEA nema nikakve naznake da su izraelski i američki napadi na Iran pogodili bilo koja nuklearna postrojenja, rekao je danas direktor Rafael Grosi Upravnom odboru agencije, svega nekoliko trenutaka prije nego što je iranski izaslanik izjavio da je jedno postrojenje bilo meta dan ranije.
Iranski nuklearni program je među razlozima koje Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD)navode za napade, tvrdeći da se Iran previše približio mogućnosti da jednog dana napravi atomsku bombu.
Istovremeno, ono što je ostalo od iranskih nuklearnih postrojenja nakon napada dviju vojski u junu, čini se da je u ovoj kampanji do sada uglavnom pošteđeno, navodi Rojters.
"Nemamo nikakve naznake da je bilo koja od nuklearnih instalacija… oštećena ili pogođena", rekao je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi u izjavi na sastanku 35-članog Upravnog odbora.
Nije jasno na čemu se ta procjena zasniva, budući da je Grosi takođe rekao da njegova agencija nije uspjela da stupi u kontakt sa kolegama u Iranu. Teheran nije dozvolio IAEA da se vrati u bombardovana postrojenja otkako su napadnuta u junu, navodi Rojters.
"Napori da stupimo u kontakt s iranskim nuklearnim regulatornim vlastima… nastavljaju se, ali do sada nema odgovora. Nadamo se da ovaj neophodni kanal komunikacije može biti ponovo uspostavljen što prije", rekao je.
Nekoliko trenutaka kasnije, iranski ambasador pri IAEA Reza Nadžafi rekao je novinarima ispred sastanka iza zatvorenih vrata da je veliki nuklearni kompleks u Natanzu napadnut.
U Natanzu se nalaze dva postrojenja za obogaćivanje uranijuma koja su napadnuta u junu – jedno iznad zemlje, za koje IAEA navodi da je uništeno, i drugo podzemno, koje je najmanje teško oštećeno – kao i još neka postrojenja.
"Ponovo su juče napali iranska mirnodopska, pod zaštitnim mjerama obuhvaćena nuklearna postrojenja", rekao je Nadžafi. Na pitanje Rojtersa koja su postrojenja pogođena, odgovorio je: "Natanz", i otišao.
Iranski ambasador u Srbiji Mohamed Sadeg Fazli osudio je danas vojnu agresiju na njegovu zemlju i nazvao napade SAD i Izraela terorističkom akcijom na najvišem nivou.
On je novinarima u Beogradu rekao da je učešće Irana u nuklearnim pregovorima dokaz da Iran nije želio rat, te da su i dalje spremni na diplomatiju, ali i na odbranu.
Na pitanje novinara da prokomentariše različite reakcije Iranaca - od sreće do tuge, rekao je da je iranski narod ujedinjen. One koji slave nazvao je prozapadnim izdajnicima i rekao da je većina snimaka na mrežama vještačka.
Nazvao je napade činom agresije, ne na Iran, nego na principe diplomatije i rekao da je veliki broj civilnih objekata pogodjen iako nije mogao da potvrdi broj Crvenog polumesjeca da je ubijeno 555 osoba.
(BETA)
Portparol vojske Izraela danas je na konferenciji za novinare, na pitanje da li je planirana invazija na Liban, izjavio da su sve opcije na stolu.
On je dodao da je Hezbolah napravio veliku grešku odlukom na napadne Izrael, prenosi britanski list Gardijan.
"IDF (Izraelske odbrambene snage) će reagovati veoma brzo i oni (Hezbolah) će platiti veliku cijenu. Hezbolah je sinoć otvorio vatru na nas. Tačno su znali šta rade", rekao je portparol.
Izrael je rano jutros krenuo sa vazdušnim udarima na militante Hezbolaha u Libanu, pošto je ta grupa koju podržava Iran ispalila rakete na Izrael, čime se proširuje izraelska kampanja protiv Irana.
Kako su saopštile izarelske odbrambene snage pogođeni su objekti za skladištenje oružja i dodatna infrastruktura u nekoliko djelova Libana, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Libansko Ministrastvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskim udarima u Libanu poginula najmanje 31 osoba, a da je ranjeno 149 ljudi.
Oko dve trećine poginulih su na jugu Libana.
(BETA)
Saudijska rafinerija nafte Ras Tanura danas je napadnuta dronovima, javilo je Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije, uz napomenu da su oni oboreni.
Katar je presreo iranske napade koji su bili usmjereni na civilnu infrastrukturu, uključujući međunarodni aerodrom, rekao je u ponedjeljak za Si en en (CNN) portparol katarskog ministarstva spoljnih poslova, dodajući da takvi napadi ne mogu ostati bez odgovoram prenosi agencija Rojters.
Madžed Al Ansari je takođe rekao da Katar trenutno ne komunicira s Iranom.
Iranski Crveni polumjesec saopštio je danas da je u američko-izraelskom bombardovanju Irana do sada ubijeno 555 osoba.
Izrael i SAD bombardovali su iranske raketne instalacije i iransku ratnu mornaricu, tvrdeći da su uništile sjedište ratne mornarice i više ratnih brodova.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je juče da će se borbene operacije u Iranu nastaviti dok se ne postignu svi ciljevi. On je ponovio poziv Revoluconarnoj gardi, iranskoj vojnoj policiji, da položi oružje i da će dobiti pun imunitet dok ih u suprotnom čeka smrt. Tramp je rekao za Foks njuz da je 48 lidera ubijeno u američko-izraelskim napadima na Iran.
(Beta)
Kuvajtsko Ministarstvo odbrane saopštilo je jutros da se nekoliko američkih borbenih aviona srušilo i da su posade nepovrijeđene.
Ministarstvo nije dalo detalje oko toga šta je izazvao udese, ni o koliko aviona se radi, ali je navelo da su posade aviona evakuisane, prebačene u bolnice radi zdravstvene provjere i da im je stanje stabilno, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Ministarstvo je dodalo da koordiniše sa svojim američkim saveznikom oko okolnosti incidenata i nastavlja istragu oko uzroka tih incidenata.
Kuvajtsko ministarstvo odbrane javilo je i da se vidi vatra i dim iz kruga američke ambasade u gradu Kuvajtu, prenosi agencija AP.
Dvorište američke ambasade pogođeno je ubrzo pošto su SAD izdale upozorenje Amerikancima da se sklone i da se ne približavaju ambasadi. Za sada nema izvještaja o šteti ili mogućim nastradalim.
Američki i izarelski vazdušni napadi na Iran su nastavljeni danas, a Iran je nastavio svoje kontraudare na Izrael i arapske države u Persijskom zalivu.
Visoki iranski bezbednosni zvaničnik Ali Laridžani rekao je na mreži Iks da neće pregovarati sa SAD.
Zalivske zemlje upozorile su da bi mogle da uzvrate Iranu pošto su u iranskim udarima pogođene ključne lokacije i poginulo najmanje petoro civila.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da je šef Hezbolaha Naim Kasem sada "meta za likvidaciju", nakon što je ta militantna grupa povezana s Iranom otvorila vatru na Izrael kao odmazdu za ubistvo iranskog vrhovnog lidera Alija Hamneija, prenosi agencija Rojters.
Iran i militanti koje ta zemlja podržava ispalili su jutros rakete na Izrael i arapske države u Persijskom zalivu dok su Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) gađale ciljeve u Iranu, u nastavku rata koji je počeo u subotu.
Eksplozije su se čule jutros u Jerusalimu i zalivskim gradovima Dubaiju, Dohi, Manami, u novom talasu iranskih udara kao odgovor na američko-izraelske napade.
Izraelske vazduhoplovne snage su na mreži Iks javile da su lansirane rakete iz Irana ka Izraelu i da protivvazduhoplovna odbrana djeluje da ih presretne. Kako su dodale, stanovništvo je upozoreno preko mobilnih telefona u tim oblastima da ode do zaštićenih mjesta. Svjedoci javljaju da se vidi dim kod američke ambasade u Kuvajtu, a Amerikanci su pozvani da se drže dalje od ambasade.
Dok se nastavljaju američki i izraelski udari, visoki iranski bezbjednosni zvaničnik Ali Laridžani poručio je na mreži Iks da Iran neće pregovarati sa SAD-om.
U Iraku proiranske milicije preuzele su odgovornost za napad dronom na američke trupe na aerodromu u Bagdadu, dan pošto su rekle da su gađale američku bazu u gradu Irbilu na sjeveru Iraka.
Na Kipru je dronom pogođena britanska baza, nema povrijeđenih. Napad se dogodio nekoliko sati pošto je Britanija saopštila da dozvoljava Amerikancima da koriste britanske baze na Bliskom istoku za napade na Iran.
Izrael je bombardovao jutros Liban poslije raketnih napada libanskog militantnog Hezbolaha, a, prema saopštenju libanskih zvaničnika, poginula je najmanje 31 osoba.
Izrael i SAD bombardovali su iranske raketne instalacije i iransku ratnu mornaricu, tvrdeći da su uništile sjedište ratne mornarice i više ratnih brodova.
Prema iranskim liderima, više od 200 ljudi poginulo je od početka izraelskih i američkih udara u subotu.
Iran ispaljuje rakete na Izrael i arapske države u Persijskom zalivu u kontraofanzivi pokrenutoj poslije zajedničkog američko-izraelskog napada u subotu u kome je ubijen vrhovni iranski vođa Ali Hamnei i mnogi vodeći iranski zvaničnici.
Zemlje u Zalivu upozorile su da bi mogle da uzvrate Iranu poslije udara na ključne lokacije u kojima je ubijeno najmanje pet civila, a američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će Vašington da se osveti za smrt trojice američkih vojnika koji su ubijeni u Kuvajtu.
Tramp je rekao juče da će se borbeme operacije u Iranu nastaviti dok se ne postignu svi ciljevi. On je ponovio poziv Revoluconarnoj gardi, iranskoj vojnoj policiji, da položi oružje i da će dobiti pun imunitet dok ih u suprotnom čeka smrt.
Tramp je rekao za Foks Njuz da je 48 lidera ubijeno u američko-izraelskim napadima na Iran.
Američka vojska saopštila je da su B2 stelt bombarderi pogodili iranske balističke instalacije sa bombama od 900 kila. Tramp je preko društvenih mreža rekao da je potopljeno devet iranskih ratnih brodova i da je sjedište iranske ratne mornarice u velikoj meri uništeno.
(Beta)
Bonus video:
