Upotreba alata vještačke inteligencije za omogućavanje napada na Iran nagovještava novu eru bombardovanja bržeg od "brzine misli", upozorili su stručnjaci, usljed strahovanja da bi ljudski donosioci odluka mogli biti potisnuti u stranu, piše britanski Gardijan.
Navodno je model vještačke inteligencije kompanije "Anthropic", "Claude", koristila američka vojska u talasu napada, jer ta tehnologija "skraćuje lanac ubijanja", odnosno proces od identifikacije mete do pravnog odobrenja i pokretanja napada.
SAD i Izrael, koji su ranije koristili AI za identifikaciju meta u Gazi, izveli su gotovo 900 napada na iranske ciljeve samo u prvih 12 sati, tokom kojih su izraelske rakete ubile iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija.
Akademici koji proučavaju ovu oblast navode da AI skraćuje vrijeme planiranja složenih napada, fenomen poznat kao "kompresija odlučivanja", za koji neki strahuju da bi mogao dovesti do toga da vojni i pravni stručnjaci samo formalno potvrđuju automatizovane planove napada.
Godine 2024. kompanija "Anthropic" sa sjedištem u San Francisku rasporedila je svoj model u okviru američkog Ministarstva rata i drugih nacionalnih bezbjednosnih agencija kako bi ubrzala ratno planiranje. "Claude" je postao dio sistema koji je razvila tehnološka kompanija "Palantir" u saradnji s Pentagonom, s ciljem da "dramatično unaprijedi obavještajnu analizu i omogući zvaničnicima donošenje odluka", navodi Gardijan.
"AI mašina daje preporuke šta treba gađati, što je u nekim aspektima zapravo brže od brzine misl", kazao je Krejg Džons, viši predavač političke geografije na Univerzitetu u Njukaslu i stručnjak za lance ubijanja.
"Imate obim i imate brzinu – istovremeno izvodite napade u stilu atentata dok onesposobljavate sposobnost režima da odgovori vazdušnim balističkim raketama. U istorijskim ratovima to je moglo trajati danima ili sedmicama. Sada sve radite odjednom", rekao je on.
Najnoviji AI sistemi mogu brzo analizirati ogromne količine informacija o potencijalnim metama, od snimaka dronova i presretnutih telekomunikacija do podataka iz ljudskih izvora.
Palantirov sistem koristi mašinsko učenje za identifikaciju i prioritetizaciju meta, kao i za preporuku naoružanja, uzimajući u obzir zalihe i ranije rezultate protiv sličnih ciljeva. Takođe koristi automatizovano rezonovanje za procjenu pravne osnove za napad.
"Ovo je sljedeća era vojne strategije i vojne tehnologije", rekao je Dejvid Lesli, profesor etike, tehnologije i društva na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu, koji je prisustvovao demonstracijama vojnih AI sistema.
On je upozorio i da oslanjanje na AI može dovesti do "kognitivnog rasterećenja".
Ljudi koji donose odluku o napadu mogu se osjećati distancirano od njegovih posljedica jer je proces promišljanja obavila mašina.
U subotu je u raketnom napadu na školu na jugu Irana, prema navodima državnih medija, ubijeno 165 osoba, među kojima mnogo djece.
Škola se, čini se, nalazila blizu vojne kasarne, a Ujedinjene nacije su napad ocijenile kao "teško kršenje humanitarnog prava". Američka vojska je saopštila da ispituje te navode.
Nije poznato koje je AI sisteme, ako ih uopšte ima, Iran ugradio u svoj vojni aparat, iako je 2025. tvrdio da koristi AI u sistemima za navođenje raketa. Njegov sopstveni AI program, otežan međunarodnim sankcijama, djeluje zanemarljivo u poređenju s AI supersilama poput SAD-a i Kine, navodi Gardijan.
U danima uoči napada na Iran, američka administracija je saopštila da će ukloniti Anthropic iz svojih sistema nakon što je ta kompanija odbila da dozvoli korišćenje svoje AI za potpuno autonomno oružje ili nadzor američkih građana. Međutim, model je i dalje u upotrebi dok se postepeno ne povuče. Anthropicov rival, OpenAI, brzo je potpisao sopstveni sporazum s Pentagonom o vojnoj upotrebi svojih modela.
"Prednost je u brzini donošenja odluka, u skraćivanju planiranja sa onoga što je ranije moglo trajati danima ili sedmicama na minute ili sekunde. Ovi sistemi nude skup opcija ljudskim donosiocima odluka, ali oni imaju znatno uži vremenski okvir da procijene preporuke", kazao je Lesli.
"Upotreba AI se širi. Primjenjuje se širom odbrambenih sistema država – u logistici, obuci, upravljanju odlukama, održavanju", rekla je Prerana Džoši, istraživačica u Kraljevskom institutu za odbrambene studije.
Dodala je da je AI tehnologija koja će omogućiti donosiocima odluka, i svima u tom lancu, da unaprijede produktivnost i efikasnost onoga što rade.
"To je način da se podaci sintetizuju mnogo bržim tempom, što pomaže donosiocima odluka", rekla je ona.
Bonus video:
