Obustava interneta, odnosno digitalno zamračenje, ozbiljno je ograničilo komunikaciju – unutar samog Irana i između ljudi u Iranu i ostatka svijeta.
Isključivanje interneta i digitalni mrak nisu novost u Iranu. Islamski teokratski režim rutinski prekida internet-veze kad god u zemlji izbiju masovni antivladini protesti. Otkako je u subotu, 28. februara, počela američko-izraelska vojna ofanziva protiv Irana, vlasti su ponovo isključile pristup internetu. Dostupan je samo veoma ograničen lokalni intranet.
Obustavljanje interneta u ovoj situaciji nosi dodatni rizik, jer prije pokretanja vazdušnih napada izraelska vojska redovno izdaje upozorenja, pozivajući civile da evakuišu određena područja ili izbjegavaju pojedine lokacije u iranskim gradovima. Zbog digitalnog zamračenja pristup građana tim upozorenjima sve je ograničeniji, što dovodi živote civila u opasnost.
I najjednostavniji zadaci postali su gotovo nemogući, poput vožnje uz navigacione alate kao što je Gugl maps ili provjere informacija na internet-stranicama.
Ovakva situacija otežava novinarima izvještavanje o sukobu koji je u toku i sprečava aktiviste i širu javnost da dijele nezavisne informacije o događajima. Stručnjaci upozoravaju da to dovodi i do porasta dezinformacija, jer profili na društvenim mrežama bliski režimu popunjavaju informacijski vakuum sopstvenim narativima.
Specijalne kartice za neke, i pokušaji zaobilaženja mraka
No, odabrana grupa insajdera i pristalica režima i dalje ima neograničen pristup internetu koristeći ono što Iranci nazivaju "bijelim SIM karticama".
Prema izvještajima, u Iranu postoji više od 50.000 takvih SIM kartica, a mnogi od tih korisnika ostaju aktivni na društvenim mrežama, šireći vladinu propagandu.
Za ostale je komunikacija postala ogroman izazov. Pozivi iz inostranstva prema Iranu, bilo na mobilne ili fiksne telefone, gotovo su nemogući.
Neki Iranci svjedoče da tokom dana pronalaze kratke trenutke kada uspiju da se povežu i pošalju poruke. Mnogi koriste i alate za zaobilaženje cenzure poput Psiphona, virtuelnih privatnih mreža (VPN) ili ilegalnih pretplata na Starlink, satelitski internet-servis u vlasništvu Ilona Maska. Zbog toga su iranske vlasti upozorile građane da se ne povezuju na takve mreže.
Iranci u inostranstvu brinu za svoje najbliže
Hajberd Avedijan član je upravnog odbora udruženja Ajande e.V., organizacije mladih u Njemačkoj koja okuplja mlade iranskog porijekla sa njemačkog govornog područja. On kaže da je nemogućnost komunikacije sa najbližima u Iranu izuzetno stresna.
"Kada se ujutru probudim, moje prvo pitanje je: da li su moji roditelji još živi? Da li su povrijeđeni? Odmah provjeravam vijesti: koja su područja bombardovana, gdje su bili napadi", rekao je Avedijan za DW. "Čak i ako ne vidim napade u oblasti u kojoj oni žive, strah ostaje jer ih često ne mogu dobiti. A znam da u takvoj situaciji i običan odlazak u pekaru po hljeb može biti opasan."
Mitra B. (50), koja je kao dijete napustila Iran i sada živi u Njemačkoj, izrazila je sličnu zabrinutost. "Još nisam čula ništa od svoje tetke u Iranu. Nadam se da je živa, da je dobro i da će Iran uskoro biti oslobođen ovog režima", rekla je za DW.
"Ukidanje blokade interneta je ključno"
Tahire Panahi, naučna saradnica na Univerzitetu u Kaselu, rekla je za DW da je isključivanje interneta "ne samo individualni već i društveni problem". Ona ističe da to otežava organizovanje i koordinaciju masovnih antivladinih protesta.
"Osim toga, klerikalni režim time osigurava da informacije o njegovim zločinima ne dospiju do spoljnog svijeta", navela je Panahi.
"Zato je ukidanje blokade interneta od ključne važnosti. Mnogi iranski prognanici osjećaju odgovornost da pomognu da informacije izađu iz zemlje i da se ljudima pruži pomoć", zaključuje ova pravnica.
Bonus video:
