Kada je kompanija Saudi Aramko ove nedjelje u pismu obavijestila svoje kupce nafte da nema jasnu predstavu koju će luku koristiti za aprilski izvoz, ogoljena je nova stvarnost: Iran, a ne Sjedinjene Američke Države (SAD), drži ključ za ponovno otvaranje globalnog energetskog tržišta, piše danas agencija Rojters.
U pismu, koje je poslato kupcima saudijske nafte širom svijeta, navodi se da bi mogli da dobiju naftu iz Crvenog mora, ali i da bi ona i dalje mogla da stiže iz Zaliva.
"Mogao bih odmah da pozovem Iran da saznam kada će se ovaj rat završiti kako bih mogao da dobijem svoju naftu", rekao je jedan redovni kupac saudijske nafte po prijemu pisma, dok je rat bjesnio širom Zaliva, a Iran zatvorio Hormuški moreuz, navodi Rojters.
Ovaj komentar odražava rastuće uverenje unutar i izvan Bliskog istoka da, iako bi SAD i Izrael mogli u svakom trenutku da proglase kraj rata, Iran će imati posljednju riječ o trajanju onoga što je Međunarodna agencija za energiju opisala kao najteže poremećaje u snabdijevanju naftom i gasom ikada.
Američki predsjednik Donald Tramp više puta je rekao da su SAD blizu pobjede u ratu koji se ubrzano rasplamsava, ali vremenski rokovi koje je naznačavao kreću se od nekoliko dana do nekoliko nedjelja.
Iran je uzvratio na američko-izraelske napade lansiranjem dronova i raketa na brodove u Hormuškom moreuzu, praktično zaustavivši tok oko 20 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i tečnim prirodnim gasom ka rafinerijama, petrohemijama i elektranama, kao i energetski intenzivnim industrijama širom svijeta.
Direktori kompanija sa Bliskog istoka i njihove zapadne kolege upozoravaju da će za obnovu brodskog saobraćaja i proizvodnje biti potrebno više od pukih američkih garancija bezbjednosti, čak i ako borbe odmah prestanu.
Sposobnost Teherana da proizvodi i raspoređuje jeftine dronove znači da Iran može da ometa ili parališe pomorski saobraćaj mnogo duže od eventualne objave njegovih napadača da su borbena dejstva završena.
Tramp je rekao da bi SAD mogle da pošalju vojne pratnje kako bi pomogle u obnavljanju saobraćaja kroz Hormuški moreuz i pozvao je saveznike da pošalju ratne brodove radi obezbjeđivanja moreuza.
Međutim, pomorske pratnje ne bi normalizovale saobraćaj ukoliko se SAD i Izrael ne dogovore sa Teheranom o uslovima koji uključuju obustavu iranskih napada ili prijetnji brodovima, rekao je jedan visoki zvaničnik energetske industrije iz Zaliva, dodajući da će njegovi tankeri ostati gdje jesu dok Iran ne garantuje bezbjedan prolaz, piše Rojters.
Ako SAD i Izrael proglase pobjedu pod uslovima koje Iran ne prihvata, Teheran će željeti da pokaže da nije poražen izazivanjem dodatnih poremećaja pomoću mina i dronova, rekao je Nil Kilijam iz tink-tenka Četam haus.
Dronovi su u subotu gađali i naftni terminal u Fudžairi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), samo nekoliko sati pošto su SAD pogodile vojne ciljeve na ostrvu Harg, gdje se nalazi glavni iranski terminal za izvoz nafte.
Iran šalje poruku da u ovom sukobu nema sigurnog utočišta i da Vašington neće kontrolisati uslove eskalacije, rekla je Helima Kroft iz banke RBC Capital, bivša analitičarka CIA, ukazujući na mogućnost posredničkih napada iz Jemena, Iraka i drugih mjesta.
Jemenski pokret Huti, saveznik Irana, mogao bi dodatno da podigne ulog za energetsku i brodarsku industriju, a time i za globalnu ekonomiju, napadom na saudijsku luku Janbu na Crvenom moru, jedinu trenutnu alternativnu izvoznu rutu za saudijsku naftu.
Krah povjerenja
Kriza je urušila povjerenje u rute snabdijevanja i razotkrila slabost regiona u odbrani svog energetskog sistema, rekao je jedan savjetnik iračke vlade za energetiku. Popravke će trajati mjesecima, a osiguranje za isporuke biće skuplje i teže dostupno zbog procijenjenog većeg rizika, dodao je on.
Iranski napadi izazvali su obustave rada rafinerija u Saudijskoj Arabiji, UAE, Bahreinu i Izraelu, što je dovelo do skoka cijena nafte i gasa za čak 60 odsto.
Čak i brzo okončanje sukoba značilo bi nedjelje poremećaja na tržištu, naveli su analitičari, uključujući i one iz Morgan Stenlija.
Globalne naftne kompanije mogle bi sporo da se vraćaju u Zaliv, što bi odložilo ponovno pokretanje nekih polja i dovelo u rizik oštećenje ležišta, naveli su analitičari firme Rapidan Enerdži.
Zatvaranje pomorskih puteva primoralo je proizvođače i da smanje proizvodnju, jer više ne mogu da izvoze svoju naftu. Aramko je obustavio proizvodnju na dva velika priobalna polja, Safanija i Zuluf, čime je proizvodnja najvećeg proizvođača u OPEK-u smanjena za 20 odsto.
U Iraku, drugom najvećem proizvođaču, proizvodnja je pala za 70 odsto, dok je u UAE, trećem najvećem proizvođaču OPEK-a, prepolovljena, prema navodima analitičara.
Ukupno smanjenje proizvodnje nafte na Bliskom istoku sada iznosi od sedam do 10 miliona barela dnevno, odnosno sedam do 10 odsto globalne tražnje, prema procjenama analitičara.
Katar je potpuno obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa, čime je smanjio 20 odsto svjetskih zaliha LNG-a, i obavijestio kupce da možda neće dobijati isporuke do maja.
"Vrlo je jednostavno - riječ je o bezbjednosti. Ne možemo da rizikujemo ljudske živote", rekao je jedan izvor iz industrije.
Bonus video:
