Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da ima povjerenja u predsjednika Donalda Trampa kada je riječ o njegovom vođenju rata protiv Irana.
„Imamo pametnog predsjednika, dok smo u prošlosti imali glupe predsjednike, i vjerujem predsjedniku Trampu da će obaviti posao”, rekao je Vens novinarima u Bijeloj kući, prenosi Rojters.
Teheran će gađati naftna i gasna postrojenja u bilo kojoj zemlji iz koje potiče bilo kakav američki napad na naftna postrojenja na ostrvu Harg, objavili su državni mediji, kako prenosi Rojters.
„Značajna izraelska kopnena ofanziva” u Libanu mora biti spriječena, jer bi mogla imati razorne humanitarne posljedice, piše u zajedničkom saopštenju Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Britanije objavljenom večeras, kako prenosi Rojters.
Izraelska vojska vodi odlučnu kampanju protiv Hezbolaha, tokom koje je do danas eliminisano više od 400 terorista, uključujući i visokorangirane članove organizacije, izjavio je danas načelnik Generalštaba, general Ejal Zamir tokom posjete Sjevernoj komandi.
"Odlučni smo da pojačamo operaciju dok se svi naši ciljevi ne ostvare. Istovremeno, jačamo našu odbranu i povećavamo broj osoblja Sjeverne komande. Hezbolah se trenutno bori za svoj opstanak. Plaća visoku cijenu za ulazak u rat, a pritisak pod kojim je samo će se povećavati", rekao je Zamir, prenio pariski list Mond (Le Monde) na svom sajtu.
Zamir je dodao da su ograničene i ciljane kopnene operacije u južnom dijelu Libana počele prije dvije sedmice.
"Iran je glavno poprište operacija. Slabljenje režima i njegovih kapaciteta oslabiće cijelu radikalnu osovinu i, posljedično, terorističku organizaciju Hezbolah. Kampanja protiv Hezbolaha predstavlja još jedan centralni front", rekao je Zamir.
"Uticaj mjera preduzetih za slabljenje radikalnog režima u Iranu takođe se odražava na operaciju koja se vodi protiv Hezbolaha", dodao je načelnik Generalštaba izraelske vojske.
Direktan kanal komunikacije između američkog izaslanika Stiva Vitkofa i iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija ponovo je aktiviran posljednjih dana, objavio je američki informativni portal Aksios (Axios), pozivajući se na jednog američkog zvaničnika i izvor upoznat sa tim pitanjem.
Aksios je naveo da nije jasno koliko su poruke razmijenjene između Aragčija i Vitkofa bile suštinske, dodajući da je to prvi poznati direktan kontakt između dvije strane otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli rat protiv Irana, prenosi Rojters.
Portal je, pozivajući se na svoje izvore, navodi da je Aragči slao tekstualne poruke Vitkofu. Takođe je prenio da je američki zvaničnik rekao kako Vašington „ne razgovara“ s Teheranom.
Portal Drop sajt njuz (Drop Site News) ranije je izvijestio da je Vitkof slao poruke Aragčiju. Taj medij je citirao iranske zvaničnike koji tvrde da je ministar ignorisao Vitkofove poruke.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije složili su se danas, na sastanku u Briselu, da je potrebno ojačati pomorsku misiju EU za obezbjeđivanje bezbjedne plovidbe u Crvenom moru (Aspides), ali da trenutno ne postoji želja za proširenjem operacije na Hormuški moreuz, izjavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ona je objasnila da su se ministri na sastanku složili da treba povećati broj plovila koja djeluju u okviru pomorske misije Aspides, koju je EU uspostavila u februaru 2024. godine kao odgovor na napade jemenskih pobunjenika Huta, prenosi slovenačka agencija STA.
Ministri su o tome razgovarali nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao savezničke zemlje da rasporede svoje vojne brodove u moreuz, kako bi osigurale ponovno otvaranje morskog puta. Iran je, naime, odgovorio na američko-izraelske napade upotrebom dronova, raketa i mina, čime je zapravo zatvoren moreuz za tankere koji pod uobičajenim okolnostima kroz njega prevoze 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.
"Bila je u našim razgovorima jasna želja da se ojača ta operacija, ali za sada nije bilo raspoloženja za promjenu mandata operacije", rekla je Kalas novinarima poslije sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu, prenijela je agencija Rojters.
Misija trenutno ima italijanski i grčki brod pod direktnom komandom i takođe može da pozove francuski brod i još jedan italijanski brod za podršku. Kalas je rekla da su razgovarali o tome da ta misija treba da bude ojačana.
(BETA)
Dnevni izvoz nafte iz Persijskog zaliva smanjen je za više od 60 odsto prošle nedelje, u poređenju sa istim periodom u februaru, prema podacima u čiji je uvid imala danas britanska agencija Rojters.
Izvoz sirove nafte, kondenzata i rafinisanih goriva iz osam zemalja Bliskog istoka - Saudijske Arabije, Kuvajta, Irana, Iraka, Omana, Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata - u prosjeku je iznosio 9,71 miliona barela dnevno u sedmici koja se završila 15. marta, prema podacima kompanije Kpler.
To predstavlja smanjenje od 61 odsto u poređenju sa 25,13 miliona barela dnevno zabilježenih u februaru.
Agencija Voterksa, koja pruža analize tržišta energije, izvještava o padu od 71 odsto.
Prije rata, tih osam zemalja je činilo 36 odsto globalnog izvoza nafte morskim putem, odnosno 70,43 miliona barela dnevno, prema podacima kompanije Kpler.
Stvarni izvoz bi mogao biti još manji, jer se neke količine skladište na tankerima bez napuštanja Zaliva.
"Plutajuća skladišta sirove nafte na Bliskom istoku premašila su 50 miliona barela ove sedmice, u poređenju sa oko 10 miliona barela prije rata", rekli su analitičari u kompaniji Kpler.
(BETA)
Njemački kancelar Fridrih Merc isključio je mogućnost učestvovanja te zemlje u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
"Nemamo mandat od Ujedinjenih nacija, evropske unije ili NATO-a, koji je obavezan po Osnovnom zakonu. Prema tome bilo je jasno od početka da ovaj rat nije pitanje za NATO," rekao je Merc na konferenciji za novinare u Berlinu, prenijela je agencija Rojters.
On je rekao da Njemačku nisu konsultovali ni SAD ni Izrael, prije nego što su počeli bombardovanje Irana. To znači, rekao je Merc, da nikad nije bilo razgovora o tome da li njemačke trupe treba da budu uključene.
"Zato se i ne postavlja pitanje kako bi Njemačka mogla da postane vojno uključena", rekao je Merc.
Tramp je tokom vikenda, u intervjuu za Fajnenšel tajms, rekao da zemlje koje imaju koristi od isporuka nafte kroz Persijski zaliv treba da pomognu u zaštiti plovnog puta, prenio je briselski portal Politiko.
"Jedino je prikladno da oni koji imaju koristi od Hormuškog moreuza pomognu da se tamo ništa loše ne dogodi. Ako ne bude odgovora, ili ako on bude negativan, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a", kazao je Tramp.
Naveo je da bi članice zapadne vojne alijanse mogle da doprinesu pomorskim sredstvima kao što su minolovci, kojih Evropa ima daleko više nego SAD. Tramp je prethodnih dana pomenuo Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju kao zemlje od kojih očekuje pomoć u Persijskom zalivu.
(BETA)
Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, koji se još nije pojavio u javnosti nakon imenovanja, postavio je generala Mohsena Rezaija, bivšeg vrhovnog komandanta Revolucionarne garde, za svog vojnog savjetnika, prenijeli su iranski mediji.
Rezai (71) je predvodio Revolucionarnu gardu od 1981. do 1997. godine, prije nego što je zauzeo nekoliko visokih položaja.
Pod prethodnim vrhovnim vođom, ajatolahom Alijem Hamneijem, Rahim Safavi je bio vojni savjetnik.
Ali Hamnei ubijen je 28. februara, prvog dana američko-izraelskih vazdušnih napada na Iran, a njegov sin Modžtaba imenovan je za njegovog naslednika, nekoliko dana kasnije.
(BETA)
Tramp je izjavio da mu je jedan bivši američki predsjednik nedavno rekao da žali što nije preduzeo akciju protiv Irana dok je bio u Bijeloj kući, ali nije otkrio o kome je riječ.
"Razgovarao sam s jednim predsjednikom, koji mi je zapravo drag, bivšim predsjednikom. Rekao je: ‘Volio bih da sam to uradio. Volio bih da jesam.’ Ali oni to nijesu uradili. Ja to radim“, rekao je Tramp novinarima.
Tramp je rekao novinarima da ne vjeruje da bi Izrael upotrijebio nuklearno oružje u ratu protiv Irana, prenosi CNN.
"Izrael to ne bi uradio. Izrael to nikada ne bi uradio", rekao je predsjednik u Bijeloj kući.
Dejvid Saks, savjetnik Bijele kuće za vještačku inteligenciju i kriptovalute, nedavno je u jednom intervjuu rekao da "postoji bojazan da bi Izrael mogao eskalirati rat razmatranjem upotrebe nuklearnog oružja".
Tramp je juče rekao da su Sjedinjene Države i Izrael u velikoj mjeri usklađeni kada je riječ o vojnim ciljevima, iako je priznao da njihovi ciljevi možda nijesu potpuno identični.
"Odnosi su veoma dobri. Vojske su veoma dobro koordinisane“, rekao je Tramp novinarima u nedjelju u predsjedničkom avionu Air Force One.
Predsjednik SAD je danas takođe rekao novinarima da ne zna da li je novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei, koji se nije javno pojavio od objave da je imenovan, uopšte živ.
"Mnogi govore da je teško povrijeđen, kažu da je izgubio jednu nogu i da je veoma ozbiljno ranjen. Drugi tvrde da je mrtav, niko ne kaže da je sto odsto zdrav. To može biti iz mnogo različitih razloga. Ne znamo… da li je mrtav ili nije. Sada kada je njegovo imenovanje objavljeno, mogu reći da ga niko nije vidio, što je neobično", rekao je Tramp.
Prema izvoru upoznatom sa situacijom koji je govorio za CNN, Hamnei je prvog dana bombardovanja koje su pokrenule SAD i Izrael zadobio prelom stopala i druge lakše povrede.
Hamnei (56) je, prema istom izvoru, imao i modricu oko lijevog oka, kao i manje posjekotine na licu.
Njegovo odsustvo iz javnosti izazvalo je brojne spekulacije o njegovom stanju.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da nije zadovoljan Ujedinjenim Kraljevstvom i da je veoma iznenađen njegovim odgovorom na rat u Iranu, prenosi Gardijan.
Očekuje se da će uskoro američki državni sekretar Marko Rubio objaviti imena država koje su spremne da pomognu Sjedinjenim Državama.
Tramp je dao prilično uzdržanu ocjenu spremnosti francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se priključi naporima za obezbjeđivanje bezbjednog prolaza kroz Hormuški moreuz, prenosi CNN.
"Razgovarao sam s njim. Na skali od nula do deset, rekao bih da je na osam“, rekao je Tramp tokom događaja u Bijeloj kući.
"Nije savršeno, ali to je Francuska“, dodao je Tramp uz slijeganje ramenima.
Iako je javno tražio podršku saveznika i kritikovao reakciju većine koja je ostala uzdržana, Tramp je istakao da Sjedinjenim Državama njihova pomoć nije neophodna.
"Ne vršim veliki pritisak na njih, jer je moj stav da nam niko ne treba. Mi smo najjača država na svijetu. Imamo, daleko, najjaču vojsku na svijetu. Oni nam nisu potrebni. Ali zanimljivo je - u nekim slučajevima to radim ne zato što nam trebaju, već zato što želim da vidim kako će reagovati“, dodao je predsjednik SAD.
Tramp je rekao da Sjedinjene Američke Države "raznose" iranske kapacitete za ugrožavanje komercijalnog brodskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu, prenosi Gardijan.
On je naveo da je uništeno više od 30 brodova namijenjenih za postavljanje morskih mina, dodajući da SAD nisu sigurne da li je ijedna mina zaista postavljena u moreuzu.
"Pogodili smo, koliko nam je poznato, sve njihove brodove za postavljanje mina… ali ne znamo da li je ijedna mina uopšte spuštena u more. Nismo sigurni da ih je bilo. Ne znamo da li su postavili ijednu minu, ali smo pogodili svih 30 njihovih brodova“, rekao je Tramp.
On je ponovio poziv drugim državama da pomognu u ponovnom otvaranju pomorskog saobraćaja kroz moreuz, navodeći da su mu neke zemlje rekle da su na putu.
Tramp je rekao i da je američka vojska izvela napade na više od 7.000 ciljeva širom Irana, "uglavnom komercijalnih i vojnih".
Govoreći na konferenciji za novinare, tvrdio je da su SAD "postigle smanjenje od 90 odsto u lansiranjima balističkih raketa i 95 odsto u napadima dronovima" Irana.
"Rakete sada dolaze sporadično jer im nije ostalo mnogo projektila", kazao je on.
Dodao je da su SAD napale i iranske fabrike za proizvodnju raketa i dronova.
Prema njegovim riječima, u posljednjih nedjelju i po dana potopljeno je ili uništeno više od 100 iranskih mornaričkih plovila.
Predsjednik Donald Tramp kritikovao je američke saveznike koji su odbili njegove pozive da pošalju ratne brodove kako bi pomogli u pratnji tankera kroz Hormuški moreuz, navodeći da nisu pokazali dovoljno lojalnosti prema SAD uprkos decenijama bezbjednosne podrške, prenosi CNN.
"Brojne zemlje su mi rekle da su na putu", kazao je Tramp, ne navodeći o kojim državama je riječ.
"Neke su veoma oduševljene time, a neke nisu. Postoje i zemlje kojima smo pomagali mnogo, mnogo godina. Štitili smo ih od strašnih spoljašnjih prijetnji, a nisu baš pokazale veliki entuzijazam. A meni je nivo entuzijazma važan“, rekao je tokom događaja u Bijeloj kući.
Tramp je pokušao da ubijedi druge države da pomognu u obezbjeđivanju prolaska naftnih tankera kroz sporni plovni put, ali su američki saveznici zasad ili ostali neodređeni ili su otvoreno odbili njegove zahtjeve.
"Imamo neke zemlje u kojima imamo 45.000 vojnika, sjajnih vojnika, koji ih štite od opasnosti, i uradili smo odličan posao. A kada pitamo: ‘Imate li minolovce?’ – odgovor je: ‘Radije se ne bismo uključivali, gospodine.’", rekao je predsjednik SAD.
Tramp je potencijalnu pomorsku misiju opisao kao "nešto što je minorno", iako Iran nastavlja da ispaljuje projektile na tankere.
On je takođe rekao da je i ranije očekivao da saveznici neće stati uz Sjedinjene Države.
"Dugo sam kritikovao to što štitimo druge zemlje, jer znam da ćemo ih mi štititi. A ako nama ikada zatreba pomoć, njih neće biti tu za nas. To znam već dugo“, kazao je Tramp.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči optužio je susjedne zemlje koje su domaćini američkim trupama da omogućavaju napade na Iran i pozvao da se njihove pozicije razjasne.
"Izvještaji navode da neke susjedne države koje primaju američke trupe i dopuštaju napade na Iran takođe aktivno ohrabruju ovo klanje. Njihovi stavovi treba da budu odmah razjašnjeni", naveo je Aragči u objavi na Iksu.
SAD imaju vojne baze u zemljama Zaliva kako bi podržale svoje operacije u regionu, naročito za vazdušne i pomorske misije.
Aragči je naveo da su stotine iranskih civila, uključujući više od 200 djece, poginule u američko-izraelskom bombardovanju.
Iranski zvaničnici tvrde da su napadi izazvali široke civilne žrtve i štetu, navodeći da je broj poginulih premašio 1.300, dok su hiljade povrijeđene.
Katarsko Ministarstvo odbrane je na platformi Iks saopštilo da je uspješno presrelo drugi talas iranskih projektila koji su bili usmjereni prema državi, tokom eskalacije napada iz Irana u okviru šireg sukoba na Bliskom istoku, prenosi Gardijan.
Prethodno je Katar već saopštio da su njihove odbrambene snage presrele rakete i dronove iz Irana u ranijim talasima napada, bez prijavljenih žrtava na teritoriji zemlje.
Iz Ministarstva je takođe pozvano stanovništvo da ostane mirno i da poštuje zvanične instrukcije dok se situacija odvija.
Izrael je danas saopštio da je uništio imanje na kojem iranska vojska razvija svemirski program, prenosi CNN.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je zgrada u Teheranu korišćena za „razvijanje vojnog svemirskog programa“, uključujući i satelit Šarman 1, koji je lansiran 2024. godine.
Na fotografijama sa društvenih mreža vidi se oštećena zgrada Instituta za istraživanje svemira Tarašt, u Teheranu.
(BETA)
Bivši zamjenik načelnika Generalštaba vojske SAD Džon Kin izjavio je da iranska blokada Hormuskog moreuza nije iznenađenje i da je decenijama dio ratnih scenarija.
„Razumijem fokus na moreuz, mediji su fokusirani na njega, ljudi misle da je to iznenađenje. Blokada je dio ratnih scenarija na koje smo računali još od 1980-ih godina. U stvari, mislili smo da će je Iran postaviti već drugog dana rata. Trebalo im je malo vremena“, rekao je Kin u sinoćnjem gostovanju na američkoj televiziji Foks njuz.
Kin, američki general u penziji i predsjednik Instituta za proučavanje rata – centra za vojna istraživanja i analizu, ocijenio je da SAD neće ući u neposredan sukob sa Iranom oko moreuza.
„To je ono što oni hoće da mi uradimo. Oni bi voljeli da uđemo u okršaj, da pošaljemo trupe na iransko kopno, da uvedemo Ratnu mornaricu u moreuz. Takva borba bi im odgovarala, imali bi taktičku prednost u takvoj borbi, to je sigurno“, smatra Kin.
Naveo je da je glavni cilj vojske SAD uništenje ofanzivne sposobnosti Irana, a propratni efekat toga biće oslobađanje plovidbe kroz moreuz uz vojnu pratnju, i smatra da će do toga doći „uskoro, ali ne odmah“.
Kin smatra da je vojska SAD napala iranske snage na strateški važnom ostrvu Harg, glavnoj tački za distribuciju 90 odsto iranske nafte, kako bi time poslala poruku Teheranu.
„Rekli smo im jasno, uništivši vojne ciljeve, a ne naftnu infrastrukturu, da možemo da zauzmemo ostrvo Harg kad odlučimo da to uradimo. A odlučili smo da to ne uradimo sada. Da li ćemo ga zauzeti u budućnosti? To je na predsjedniku, vjerovatno pred kraj sukoba“, kaže američki general.
Dodao je da bi gubitkom kontrole nad Hargom „iranski režim bio matiran“, jer nafta koja se distribuira preko ostrva puni „50 odsto budžeta“ Irana i čini „60 odsto“ njegovih prihoda.
Kin je naveo da su američki i izraelski generali uvjereni da će rat biti završen za nekoliko sedmica.
Rekao je da se snage Izraela fokusiraju na napad na „organizacije koje održavaju režim – na samu Revolucionarnu gardu, na policijsku komandu, na dobrovoljce Basidža koji sprovodi represiju nad narodom“.
(BETA)
Jedna osoba je poginula nakon što je projektil pogodio vozilo u Abu Dabiju, saopštila je gradska kancelarija za medije, prenosi CNN.
U industrijskoj zoni za preradu nafte u Fudžairi izbio je požar nakon napada dronom, navodi kancelarija.
Letovi na Međunarodnom aerodromu u Dubaiju privremeno su obustavljeni nakon što je rezervoar za gorivo u blizini zahvatio požar u incidentu povezanom s dronom rano jutros.
Bonus video:
