Uprkos ponovljenim upozorenjima svojih obavještajnih službi o riziku od iranske odmazde i blokade Hormuškog moreuza, američki predsjednik Donald Tramp pokrenuo je napade koji su izazvali zaoštravanje u Zalivu, prenio je danas francuski list Tribin.
Iranska odmazda u Zalivu, koja ga je, prema riječima samog Trampa, zatekla nespremnog, ipak je bila među scenarijima koje su američke obavještajne službe smatrale mogućim prije nego što je pokrenuta ofanziva na Teheran.
Prema nekoliko izvora bliskim američkim obavještajnim službama, mogućnost regionalnog širenja sukoba nije bila nemoguća.
Prije početka napada, analitičari su ocijenili da su iranski napadi na američke saveznike u Zalivu "visoko na listi potencijalnih posljedica".
Tramp je nedavno rekao da nije trebalo da Iranci napadnu druge zemlje na Bliskom istoku i da to niko nije očekivao i da su svi bili šokirani.
Ta izjava je u oštroj suprotnosti sa informacijama koje su prethodno prikupile federalne agencije zbog čega se pokreće rasprava o lancu komandovanja unutar američke izvršne vlasti.
U srži ovog niza događaja je vojna operacija nazvana "Epski bijes", pokrenuta 28. februara zajedno sa Izraelom, koja je bila zasnovana na osporenim opravdanjima.
Američka administracija je istakla neposrednu prijetnju iranskog programa balističkih raketa sposobnog da pogodi teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i ubrzani razvoj nuklearnog oružja za nekoliko nedjelja, tvrdnje koje same obavještajne službe nisu potvrdile, navodi Tribin.
"Paralelno sa tim, američke obavještajne službe su identifikovale i druge velike rizike, posebno mogućnost blokade Hormuškog moreuza, strateškog prolaza za gotovo 20 odsto globalnih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa. Takav poremećaj bi predstavljao trenutni šok za energetska tržišta, već oslabljena geopolitičkim tenzijama. Taj scenario je kasnije potvrđen", dodao je francuski list na svom sajtu.
I drugi francuski mediji smatraju da američko-izraelskim napadima na Iran jeste desetkovana vlast ubistvima visokih zvaničnika, počev od ajatolaha Alija Hamenija, ali i dalje nije smijenjen režim.
Zapravo, gotovo tri nedjelje od početka napada 28. februara Islamska Republika Iran i dalje je na vlasti. Do sada američko-izraelski napadi su već pogodili više od 15.000 meta i ubili oko 2.000 ljudi, među kojima brojne civile, od kojih 194 djece.
"Međutim, iranske vlasti su navikle i na masakriranje sopstvenog stanovništva i ovi napadi ih čine ravnodušnim. Iranski lideri bi čak mogli da proglase pobjedu zbog same činjenice da su do sada pružali otpor vodećoj svjetskoj vojnoj sili, iz dubina svojih bunkera", prenio je francuski list Alzas.
Tramp, sa svoje strane, moraće da se suoči sa činjenicama - "koliko god masovni bili, vazdušni napadi nijesu dovoljni da sruše diktaturu sposobnu da pokori 90 miliona ljudi", ocijenio je taj regionalni list.
Postavlja se pitanje da li Tramp i dalje poziva na promjenu režima, ili je "samo" riječ o uništavanju iranskog nuklearnog programa, naveli su brojni francuski mediji.
Kako se vazdušni napadi pojačavaju, najveća neizvjesnost ostaje u vezi sa ratnim ciljevima kojima teži Bijela kuća. Frustriran što još uvijek ne može da proglasi pobjedu, pa čak i pomalo nervozan, američki predsjednik zna da vrijeme ističe, navode mediji.
Izbori za Kongres na polovini mandata američkog predsjednika zakazani su za nešto manje od osam mjeseci, dok 59 odsto Amerikanaca ne odobrava rat u Iranu.
U autorskom tekstu za Mond, politikološkinja i stručnjakinja za SAD Mari-Sesil Nav analizirala je narative koje je predstavila Bijela kuća kao dio senzacionalističke komunikacijske strategije u ratnom vremenu koja "briše granice između fikcije, stvarnosti i uticaja na popularnu kulturu".
"Već dvije nedjelje tragamo za racionalnim razlozima koji stoje iza odluke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa Izraelom, da pokrenu rat protiv Irana. Stalne su promjene retorike unutar Trampove administracije, njene svakodnevne kontradiktornosti i njeni neshvatljivi zahtjevi. Američki predsjednik zahtijeva bezuslovnu predaju, ali ko bi to trebalo da se preda", navela je ona i dodala da potraga za odgovorom ostaje uzaludna.
Međutim, ono što je jasno jeste Trampova namjera, od njegovog povratka na vlast u januaru 2025. godine, da stvori zabunu i iscrpi posmatrače. Dokazi su jasni - Bijeloj kući nije stalo do pružanja jasnih objašnjenja za ovaj sukob, ocjenjuje Mari-Sesil Nav.
Razloge za rat stoga treba tražiti negdje drugdje. Za Trampa, cilj ostaje isti: da ojača narativ o lideru iznad zakona, sposobnom da baci zemlju na koljena i zapanji svijet. On ne vidi prošle neuspjehe američke vojske kao lekcije koje treba naučiti, već kao poniženja koja treba osvetiti.
List Poen smatra da je Tramp izgubio kontrolu nad ratom koji je započeo.
"Većina iranskih vojnih lokacija je uništena, zemlja više nema mornaricu ni vazduhoplovstvo, nekoliko gradova je u ruševinama. Međutim, blokiranjem Hormuškog moreuza, vjerski lideri su, barem za sada, preuzeli kontrolu nad sukobom", ocijenio je Poen.
Bonus video:
